MMF i dalje vidi stabilan rast, ali uz vrlo različite sile
Najnovije ažuriranje Svjetskih gospodarskih izgleda Međunarodnog monetarnog fonda donosi poruku koja na prvi pogled djeluje ohrabrujuće: globalno gospodarstvo u 2026. trebalo bi zadržati solidan tempo rasta. MMF procjenjuje da će svjetski BDP ove godine porasti za 3,3 posto, što je blago više nego što je fond očekivao u listopadu 2025., dok za 2027. predviđa rast od 3,2 posto. Ipak, iza tih brojki ne stoji ravnomjerno poboljšanje, nego vrlo neujednačena slika u kojoj se otpornost dijela velikih gospodarstava sudara s trajnim pritiscima trgovinskih napetosti, geopolitičkih rizika i još uvijek krhkih javnih financija. Ukratko, globalna ekonomija i dalje raste, ali raste po neravnom terenu i uz sve vidljivije razlike među regijama, sektorima i državama.
MMF-ova središnja poruka glasi da je svjetska ekonomija zasad izdržala više udara nego što se očekivalo. Fond navodi da tehnološka ulaganja, posebno ona povezana s umjetnom inteligencijom i informacijskim tehnologijama, i dalje podupiru poslovnu aktivnost, prije svega u Sjevernoj Americi i dijelovima Azije. Uz to, blaži monetarni uvjeti, fiskalna potpora u pojedinim državama i prilagodljivost privatnog sektora ublažili su učinke trgovinskih promjena koje su obilježile prošlu godinu. No MMF istodobno upozorava da se ta otpornost ne smije zamijeniti sa sigurnošću: dio rasta počiva na uskom skupu pokretača, a svaki ozbiljniji potres na financijskim tržištima, u trgovini ili geopolitici mogao bi brzo promijeniti raspoloženje.
Rast postoji, ali nije jednako raspoređen
Najveći dio uzlazne korekcije za 2026. odnosi se na Sjedinjene Američke Države i Kinu, dvije ekonomije bez kojih je nemoguće razumjeti današnju globalnu sliku. MMF za SAD sada očekuje rast od 2,4 posto u 2026., nakon procijenjenih 2,1 posto u 2025., pri čemu kao oslonce navodi tehnološka ulaganja, fiskalnu potporu i postupno slabljenje negativnog učinka viših trgovinskih barijera. U Kini se za 2026. očekuje rast od 4,5 posto, uz procijenjenih 5 posto u 2025., što pokazuje da se usporavanje nastavlja, ali blažim intenzitetom nego što se ranije predviđalo. Indija ostaje među najbrže rastućim velikim gospodarstvima s projekcijom od 6,4 posto, dok eurozona i dalje pokazuje znatno skromniji zamah, s rastom od 1,3 posto u 2026. i 1,4 posto u 2027. Time se potvrđuje da isti globalni trendovi ne proizvode iste učinke: tehnološki ciklus i lakši financijski uvjeti nekima daju snažan poticaj, dok drugi i dalje vuku teret starih strukturnih slabosti.
To se posebno vidi u Europi. MMF procjenjuje da europsko gospodarstvo ne sudjeluje u tehnološkom investicijskom zamahu u istoj mjeri kao SAD, a dio članica eurozone i dalje osjeća dugotrajnije posljedice energetskog šoka nakon ruske invazije na Ukrajinu. Njemačka, najveće europsko gospodarstvo, prema toj procjeni trebala bi u 2026. rasti 1,1 posto nakon vrlo skromnih 0,2 posto u 2025. Francuska je projicirana na 1 posto, Italija na 0,7 posto, dok se Španjolska izdvaja nešto snažnijim rastom od 2,3 posto. Sama eurozona tako ostaje primjer prostora u kojem je inflacija znatno mirnija nego prethodnih godina, ali slabiji produktivni zamah i dalje ograničava brži oporavak.
Tehnološki val kao glavni oslonac, ali i novi izvor ranjivosti
Jedan od najvažnijih naglasaka aktualnog izvješća jest uloga ulaganja u umjetnu inteligenciju, poluvodiče, podatkovnu infrastrukturu i drugu informacijsku tehnologiju. MMF otvoreno navodi da je upravo taj investicijski val jedan od ključnih razloga zbog kojih se globalni rast održao iznad ranijih očekivanja. U Sjedinjenim Državama informatička ulaganja, prema procjeni fonda, dosegnula su najveći udio u BDP-u od početka stoljeća, a pozitivni preljevni učinci osjetili su se i u Aziji kroz izvoz poluvodiča i druge tehnološke opreme. Drugim riječima, dio svijeta danas raste zato što tvrtke i tržišta vjeruju da će umjetna inteligencija i automatizacija donijeti novi skok produktivnosti.
Ali upravo tu MMF vidi i jedan od najvećih rizika. Ako se pokaže da očekivani prinosi od umjetne inteligencije neće stići brzinom koju tržišta trenutačno ugrađuju u cijene dionica i investicijske planove, moglo bi doći do nagle korekcije. Fond upozorava da bi preispitivanje pretjerano optimističnih očekivanja moglo pogoditi ne samo tehnološke kompanije nego i šire financijsko tržište, kućanstva i investicijski ciklus. Posebno je osjetljivo to što se dio tehnološkog širenja sve više oslanja na dug, pa eventualni pad povjerenja ne bi bio samo burzovna priča, nego i pitanje šire financijske stabilnosti. U tom smislu optimizam oko umjetne inteligencije djeluje kao motor rasta, ali i kao koncentrirani izvor rizika.
Trgovinske napetosti nisu nestale, samo su privremeno ublažene
Iako je MMF blago podigao prognozu rasta, ton izvješća nipošto nije trijumfalistički. Fond izrijekom navodi da su trgovinske napetosti popustile u odnosu na najnapetije razdoblje 2025., ali i da neizvjesnost ostaje znatno viša nego početkom prošle godine. U izvješću se navodi da su pojedine carinske mjere ublažene ili odgođene, uključujući privremeno smanjenje dijela bilateralnih napetosti između SAD-a i Kine, no ukupna slika i dalje je obilježena visokom razinom neizvjesnosti, parcijalnim dogovorima i ograničenom transparentnošću nekih trgovinskih aranžmana. To znači da poduzeća i investitori i dalje posluju u okruženju u kojem je teško dugoročno planirati.
Sličnu poruku šalje i Svjetska banka. U siječanjskom izvješću Global Economic Prospects procijenila je da će svjetski rast u 2026. iznositi 2,6 posto, nakon procijenjenih 2,7 posto u 2025., uz osjetno usporavanje globalne trgovine nakon prošlogodišnjeg gomilanja zaliha uoči viših tarifa. Prema toj analizi, trgovina robom i uslugama trebala bi u 2026. usporiti na 2,2 posto, s 3,4 posto u 2025. Brojevi MMF-a i Svjetske banke nisu isti, što je uobičajeno jer institucije koriste različite modele i tehničke pretpostavke, ali poruka je u osnovi slična: svijet nije u recesiji, no trgovinski režim ostaje važan uteg koji ograničava snažniji rast.
Inflacija popušta, ali se ne spušta svugdje istom brzinom
Još jedan razlog zbog kojeg su prognoze za 2026. nešto stabilnije jest očekivanje daljnjeg popuštanja inflacije. MMF procjenjuje da će globalna inflacija pasti s 4,1 posto u 2025. na 3,8 posto u 2026., a potom na 3,4 posto u 2027. U većem broju gospodarstava inflacija se približava ciljanim razinama središnjih banaka, što otvara prostor za blaže monetarne uvjete nego tijekom najintenzivnije faze borbe protiv rasta cijena. Međutim, fond upozorava da se američka inflacija vraća prema cilju sporije nego u drugim velikim ekonomijama, što znači da bi američka monetarna politika mogla ostati opreznija i restriktivnija dulje nego što bi tržišta željela.
U eurozoni se, prema procjeni MMF-a, inflacija u 2026. kreće oko 2 posto, dok bi u Kini trebala početi rasti s niskih razina. Za gospodarstva u razvoju takva je slika važna jer niže kamatne stope i mirnija inflacija smanjuju troškove financiranja i donekle olakšavaju servisiranje duga. No istodobno visoka globalna zaduženost, osobito javna, ostaje ozbiljan problem. MMF u zasebnom ažuriranju financijske stabilnosti upozorava da bi globalni javni dug do kraja desetljeća mogao premašiti 100 posto svjetskog BDP-a, a sve veće oslanjanje na kratkoročno financiranje povećava ranjivost na buduće tržišne šokove.
Geopolitika i dalje može preokrenuti raspoloženje
Koliko god se trenutačne brojke činile pristojnima, najveća slabost aktualnog izgleda za svjetsku ekonomiju leži u činjenici da više negativnih rizika može djelovati istodobno. MMF upozorava na mogućnost novog zaoštravanja geopolitičkih napetosti, poremećaja u opskrbnim lancima i skokova cijena roba. U takvom scenariju trgovinske barijere i politička neizvjesnost ne bi samo usporile razmjenu, nego bi se prelile na financijska tržišta, investicije i potrošnju. Posebno je osjetljiva kombinacija visokih cijena ključnih sirovina, povišenih državnih deficita i mogućeg rasta dugoročnih kamatnih stopa.
Na sličan problem upozoravaju i Ujedinjeni narodi. U izvješću World Economic Situation and Prospects 2026 UN predviđa rast globalnog gospodarstva od 2,7 posto u 2026., nešto niže nego 2025., uz ocjenu da otpornost postoji, ali da je globalni rast i dalje slabiji od pretpandemijskog prosjeka. UN pritom posebno ističe da su prigušena ulaganja, ograničen fiskalni prostor i trajna neizvjesnost razlozi zbog kojih bi se svjetska ekonomija mogla zadržati na dugotrajnijoj putanji sporijeg rasta. Ta šira slika važna je jer pokazuje da aktualni optimizam oko 2026. nije isto što i povratak na snažan i ravnomjeran globalni uzlet.
Razvojne ekonomije i dalje nose veći teret
Za zemlje u razvoju problem nije samo stopa rasta, nego i kvaliteta tog rasta te njegova sposobnost da smanji siromaštvo, otvori radna mjesta i stabilizira javne financije. Svjetska banka upozorila je da je jedna od četiri ekonomije u razvoju i dalje siromašnija nego 2019., odnosno prije pandemije. To znači da ni višegodišnja otpornost globalne ekonomije nije automatski prevedena u opipljiv napredak za velik broj društava. Ako veliki sustavi poput SAD-a, Kine i Indije drže svjetski prosjek iznad vode, to još ne znači da se isti oporavak vidi u svim regijama ili da je podjednako raspoređen među stanovništvom.
Upravo zato MMF u preporukama vladama ne govori samo o održavanju rasta, nego i o obnavljanju fiskalnih zaliha, očuvanju stabilnosti cijena, jačanju financijskog nadzora i provedbi strukturnih reformi. Poruka je jasna: države koje danas sav rast polažu u tehnološki ciklus, jeftinije financiranje ili privremeni trgovinski predah riskiraju da ih sljedeći šok zatekne nespremne. Pritom se ne radi samo o naprednim gospodarstvima. Za mnoge slabije razvijene zemlje pitanje duga, troška kapitala i pristupa investicijama i dalje je presudno za stabilnost, možda i više nego sama jedna decimalna točka u globalnoj projekciji.
Brojke su bolje, ali krhkost nije nestala
Kad se podvuče crta, najnovije MMF-ovo ažuriranje doista jest blago ohrabrujuće za 2026. Svjetska ekonomija nije upala u dublje usporavanje, inflacija se uglavnom smiruje, a tehnološki investicijski ciklus za sada nastavlja držati dio globalne aktivnosti na višoj razini od očekivane. No jednako je važno ono što stoji iza tog naslova: rast nije široko raspoređen, europski zamah ostaje slab, trgovinske napetosti nisu riješene nego samo privremeno ublažene, a velik dio optimizma oslanja se na pretpostavku da će umjetna inteligencija i povezane investicije doista proizvesti dugotrajniji rast produktivnosti.
Zato najtočniji opis trenutačne situacije nije ni euforija ni alarmizam. Globalno gospodarstvo ulazi u 2026. u boljem stanju nego što su mnogi očekivali prije nekoliko mjeseci, ali bez čvrstog jamstva da će sadašnja otpornost potrajati. MMF-ove brojke daju razlog za oprezni optimizam, dok upozorenja o trgovini, dugu, tržišnim korekcijama i geopolitici podsjećaju da je svjetska ekonomija i dalje stabilna samo onoliko koliko su stabilni njezini glavni oslonci. A upravo su ti oslonci, od tehnološkog sektora do međunarodne trgovine, i dalje izloženi naglim promjenama.
Izvori:- Međunarodni monetarni fond – siječanjsko ažuriranje World Economic Outlooka za 2026., s osnovnom prognozom globalnog rasta, inflacije i glavnih rizika link
- Međunarodni monetarni fond – cjeloviti PDF izvješća s projekcijama za svijet, regije i velika gospodarstva, uključujući SAD, Kinu, eurozonu i Indiju link
- Međunarodni monetarni fond – službeni blog s dodatnim objašnjenjem uloge tehnoloških ulaganja, umjetne inteligencije i tržišnih rizika link
- Svjetska banka – siječanjsko izvješće Global Economic Prospects 2026 i procjene o usporavanju trgovine te otpornosti globalnog rasta link
- Svjetska banka – Global Monthly, siječanj 2026., sa sažetkom kretanja globalne trgovine, tarifnih učinaka i financijskih uvjeta link
- Ujedinjeni narodi – World Economic Situation and Prospects 2026, pregled globalnih izgleda uz naglasak na sporiji dugoročni zamah i fiskalna ograničenja link
Kreirano: utorak, 10. ožujka, 2026.
Pronađite smještaj u blizini