Predsjednik Vlade, Andrej Plenković, održao je danas konferenciju za medije na kojoj je istaknuo ključne smjernice aktualne gospodarske politike, posebno se osvrnuvši na nadolazeću poreznu reformu i mjere za ublažavanje posljedica energetske krize. Porezna reforma, koja će biti predstavljena javnosti kroz nekoliko dana, imat će za cilj smanjenje poreznog opterećenja na rad, dok će se istovremeno veći naglasak staviti na oporezivanje imovine, što bi trebalo omogućiti veću fiskalnu decentralizaciju i poticati lokalne vlasti da povećaju svoje prihode kroz ovu vrstu oporezivanja. Ovaj korak usmjeren je ka dugoročnom rasterećenju radne snage, ali i stvaranju stabilnijeg fiskalnog okvira za daljnji razvoj.

Nastavak subvencioniranja energenata
Premijer je istaknuo da će Vlada nastaviti subvencionirati cijene energenata, iako u manjem opsegu nego do sada, kako bi se građanima i dalje osigurala pristupačna energija. Navedeno smanjenje subvencija provodit će se postepeno kako bi se spriječili nagli skokovi cijena, posebno u kontekstu predstojeće zime. Naglasio je da će novi paket mjera uključivati subvencije za struju i plin, no s dodatnim fokusom na socijalno najosjetljivije skupine građana, čime će se nastojati zaštititi najugroženiji slojevi društva.

Inflacija pod kontrolom
Plenković je s ponosom istaknuo da je stopa inflacije u Hrvatskoj pala na najnižu razinu u posljednje tri godine, čime su potvrđeni pozitivni učinci mjera koje je Vlada uvela kako bi zaštitila kupovnu moć građana. Uspjeh u kontroli inflacije postignut je unatoč turbulentnim vremenima na globalnom tržištu energenata i hrane. Premijer je podsjetio da je gospodarski rast ostao stabilan, s rastom BDP-a od 3,9 posto u prvom kvartalu ove godine, što je dodatno potvrdilo otpornost hrvatskog gospodarstva na vanjske šokove.

Porezna reforma i rasterećenje rada
Jedan od ključnih elemenata porezne reforme bit će smanjenje poreznog opterećenja na rad, čime se želi potaknuti zapošljavanje i povećati neto plaće zaposlenika. Ova mjera posebno je važna za mlade ljude i obitelji koje traže priliku za stjecanje vlastitog doma, a istovremeno se nastoji potaknuti demografski oporavak zemlje. Uz to, reforma će omogućiti jedinicama lokalne samouprave veći manevarski prostor za određivanje vlastitih poreznih stopa, što bi moglo dovesti do povećanja prihoda na lokalnoj razini i smanjenja prireza u nekim područjima.

Održiva budućnost energetike
Plenković je istaknuo da će budući energetski projekti u Hrvatskoj biti usmjereni na povećanje udjela obnovljivih izvora energije, čime će se smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima i osigurati dugoročna energetska sigurnost zemlje. Premijer je također naglasio važnost ulaganja u energetsku infrastrukturu, uključujući modernizaciju elektroenergetske mreže i povećanje kapaciteta za skladištenje energije, što će omogućiti bolje upravljanje energijom u uvjetima povećane potražnje.

Politički okršaj s predsjednikom Milanovićem
Odgovarajući na novinarska pitanja o nedavnim kritikama predsjednika Zorana Milanovića, Plenković je ponovio da su tvrdnje predsjednika o korištenju vojnih resursa u privatne svrhe potpuno neutemeljene. Premijer je naglasio da je u svim slučajevima korištenje helikoptera bilo u službene svrhe, te je optužio Milanovića za skretanje pozornosti s ključnih problema i političku demagogiju. Plenković je također podsjetio na niz uspjeha svoje Vlade, uključujući stabilizaciju gospodarstva, ulazak u eurozonu i Schengen, kao i druge infrastrukturne projekte koji su značajno unaprijedili životni standard građana.

Pripreme za uvođenje vojnog roka
Na temu uvođenja vojnog roka, premijer je istaknuo da se radi na detaljnom planu koji će biti predstavljen nakon završetka konzultacija s Ministarstvom obrane. Planirano je da vojni rok traje osam tjedana i da obuhvati osnovnu vojnu obuku za mlade, čime će se ojačati obrambeni kapaciteti zemlje u svjetlu promijenjenih sigurnosnih okolnosti u Europi.

Hrvatska kao regionalni lider u zrakoplovstvu
Plenković je također komentirao najavu Srbije o nabavi borbenih zrakoplova Rafale, istaknuvši da će hrvatska eskadrila zadržati svoju tehnološku prednost zahvaljujući dugoročnoj suradnji s Francuskom i NATO-om. Hrvatska će, prema premijeru, ostati vodeća zračna sila u regiji, osiguravajući sigurnost i stabilnost ne samo za Hrvatsku nego i za širi prostor jugoistočne Europe.