HTZ i hrvatski izlagači na Mostarskom sajmu: turizam kao dio šireg gospodarskog povezivanja Hrvatske i BiH
Mostar je od 14. do 18. travnja 2026. ponovno bio jedno od važnijih mjesta susreta gospodarstvenika, institucija i investitora iz regije. Na 27. Međunarodnom sajmu gospodarstva, koji organizator opisuje kao najveću i najznačajniju gospodarsku manifestaciju takve vrste u Bosni i Hercegovini, predstavljeni su industrija, energetika, građevinarstvo, poljoprivreda i prehrambena industrija, turizam, usluge te nove tehnologije. U tom okviru Hrvatska se predstavila objedinjeno, kroz nastup gospodarskog i turističkog sektora, a na otvorenju je sudjelovao i direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić. Za grad koji je već godinama regionalno sajamsko središte, ovakvo događanje znači i pojačanu vidljivost među poslovnim gostima, medijima i partnerima, ali i dodatni interes za
smještaj u Mostaru tijekom sajamskih dana.
Hrvatski nastup kao spoj gospodarstva i turizma
Nositelj hrvatskog štanda bila je Hrvatska gospodarska komora, a uz nju su kao izlagači nastupili Hrvatska turistička zajednica te turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske, Šibensko-kninske i Ličko-senjske županije. Prema službenim objavama, riječ je o modelu nastupa kojim se želi pokazati da turizam više nije izdvojena promotivna niša, nego dio šire gospodarske slike, povezane s izvozom, prometom, investicijama i regionalnim razvojem. Takav pristup posebno je važan na tržištu Bosne i Hercegovine, koje je za Hrvatsku istodobno susjedno, prometno blisko i turistički relevantno. U Mostaru se zato nije promovirala samo ponuda pojedinih destinacija, nego i šira slika Hrvatske kao zemlje dostupne za kratke odmore, produžene vikende, predsezonu i posezonu, što je model putovanja koji je na ovom tržištu već dobro ukorijenjen.
Na zajedničkom izložbenom prostoru Hrvatska je, prema podacima s izvoznog portala države, uz turističke subjekte predstavila i niz tvrtki i proizvođača iz različitih sektora. Upravo ta kombinacija govori koliko se Mostarski sajam profilirao kao mjesto na kojem se poslovni kontakti ne grade samo unutar jedne industrije. Za turizam je to važno jer više nema jasne granice između klasične turističke promocije i gospodarske diplomacije: kvaliteta prometne povezanosti, investicijska klima, ponuda hrane i pića, regionalni brendovi i poslovna infrastruktura zajedno utječu na odluku o putovanju. Zato je i prisutnost HTZ-a na sajmu u Mostaru više od protokolarne geste; ona je dio šire strategije pozicioniranja Hrvatske na tržištu koje je već godinama među najvažnijima kada je riječ o dolascima iz neposrednog susjedstva.
Zašto je BiH važno emitivno tržište za Hrvatsku
Prema podacima Hrvatske turističke zajednice iz sustava eVisitor, gosti iz Bosne i Hercegovine u razdoblju siječanj–ožujak 2026. ostvarili su u Hrvatskoj 46.943 dolaska i 185.726 noćenja. U usporedbi s istim razdobljem 2025. to predstavlja rast od 8,51 posto u dolascima i 3,75 posto u noćenjima. HTZ pritom navodi da se Bosna i Hercegovina nalazi među važnijim stranim tržištima, a po udjelu u ukupnim noćenjima u prva tri mjeseca godine zauzima visoko mjesto među emitivnim državama. Ti podaci potvrđuju ono što turistički sektor godinama ponavlja: blizina dviju zemalja, sigurnost, dobra cestovna povezanost i navika kraćih, ali češćih putovanja čine BiH izuzetno stabilnim tržištem za hrvatski turizam.
Za hrvatske destinacije to je osobito važno u mjesecima izvan vrhunca ljetne sezone. Dok se u srpnju i kolovozu promet dominantno oslanja na širok raspon europskih tržišta, u predsezoni i posezoni često presuđuju upravo gosti iz susjedstva, koji lakše donose odluku o putovanju i skloniji su dolascima automobilom. Time se povećava otpornost turističkog sustava i smanjuje ovisnost o isključivo avio-prometu ili o dalekim tržištima. Sajamski nastup u Mostaru stoga ima i vrlo praktičnu vrijednost: održava vidljivost hrvatskih destinacija na tržištu s kojeg dolaze gosti koji često reagiraju brže od udaljenijih emitivnih skupina i koji Hrvatsku ne doživljavaju kao jednokratnu ljetnu destinaciju, nego kao prostor za višekratne dolaske tijekom cijele godine.
Mostarski sajam kao regionalna platforma, a ne samo lokalni događaj
Organizator Mostarskog sajma navodi da je riječ o manifestaciji koja je odavno prerasla lokalne okvire i uvrštena je u godišnje kalendare poslovnih ljudi iz Bosne i Hercegovine, susjednih zemalja i šire regije. Ovogodišnje izdanje, prema medijskim i službenim objavama o sajmu, okupilo je oko 900 izlagača iz 27 zemalja. To je podatak koji pokazuje da Mostar nije samo mjesto predstavljanja proizvoda, nego i pozornica za političke poruke, investicijske najave i gospodarsko umrežavanje. U takvom okruženju prisutnost turističkih institucija ima dodatnu težinu jer turizam sve češće funkcionira kao prvi kontakt, ali i kao ulazna točka za šire gospodarske veze.
To se vidi i iz same strukture sajma. Tematske cjeline obuhvaćaju područja koja su na prvi pogled udaljena od turističke promocije, ali su s njom u praksi čvrsto povezana. Energetika i infrastruktura utječu na troškove i održivost hotelskog sektora. Poljoprivreda i prehrambena industrija izravno oblikuju gastronomsku ponudu destinacija. Nove tehnologije određuju način rezerviranja, upravljanja smještajnim kapacitetima i komunikacije s gostima. Uslužni sektor, s druge strane, stvara okvir u kojem se turistička potrošnja pretače u širu lokalnu ekonomiju. Zato je logično da se Hrvatska u Mostaru predstavila objedinjeno, a ne kroz odvojene, usko specijalizirane nastupe.
Politička poruka s otvorenja: jačanje suradnje Hrvatske i BiH
Otvorenju sajma nazočio je i predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković. Prema objavi Vlade RH, u govoru na otvorenju naglasio je važnost daljnjeg jačanja gospodarske povezanosti Hrvatske i Bosne i Hercegovine te istaknuo da je međusobna ekonomska razmjena u 2025. dosegnula rekordne četiri milijarde eura. U istom je kontekstu spomenuo i energetsku suradnju, osobito projekt Južne plinske interkonekcije, kao i važnost dovršetka infrastrukturnih pravaca poput Koridora Vc. Time je Mostarski sajam još jednom poslužio kao mjesto na kojem se turizam pojavljuje unutar mnogo šire priče o prometu, energiji, investicijama i regionalnoj stabilnosti.
Takve poruke nisu nevažne ni za turistički sektor. Iako se na prvi pogled čini da su sajmovi gospodarstva primarno namijenjeni proizvođačima, distributerima i izvoznicima, stabilni politički odnosi i dobra institucionalna suradnja izravno utječu i na turistički promet. Granice koje funkcioniraju bez većih zastoja, kvalitetna cestovna infrastruktura, sigurnosna percepcija i predvidivo poslovno okruženje često su jednako važni kao i sama atraktivnost destinacije. Kada se na jednome mjestu istodobno susretnu turističke zajednice, komore, proizvođači i državni vrh, poruka je jasna: gospodarska suradnja i turistički promet u ovoj su regiji međusobno povezani i ne mogu se promatrati odvojeno.
Turistička promocija u susjedstvu: što Hrvatska zapravo nudi
Za tržište Bosne i Hercegovine Hrvatska ne gradi poruku samo na ljetovanju uz more. Sajmovi poput mostarskoga pokazuju da se naglasak sve više stavlja na raznovrsnost ponude: od kratkih city break putovanja i vikend-boravaka do aktivnog odmora, gastronomije, nacionalnih parkova i kulturnih sadržaja. Sudjelovanje turističkih zajednica Dubrovačko-neretvanske, Šibensko-kninske i Ličko-senjske županije sugerira upravo takvu širinu. Riječ je o područjima koja pokrivaju južni Jadran, dalmatinsko zaleđe, otoke, povijesne gradove i kontinentalno-planinske sadržaje, pa se prema tržištu BiH može komunicirati i kao destinacija blizine i kao destinacija različitih doživljaja.
To je bitno i zbog promjene ponašanja putnika. Sve je manje onih koji ljetni odmor planiraju isključivo jednom godišnje i unaprijed na dulje razdoblje, a sve više onih koji putuju više puta, kraće i fleksibilnije. U takvom modelu susjedna tržišta imaju prirodnu prednost. Putovanje automobilom, manja logistička složenost i dobra poznavanja destinacije smanjuju prag odluke. Upravo zato promotivni nastupi u Mostaru imaju operativni smisao: održavaju kontakt s publikom koja lako reagira na novu ponudu, posebne programe i izvansezonske motive dolaska. Istodobno, za Mostar kao domaćina to znači pojačan interes poslovnih posjetitelja i dodatnu potražnju za
smještajem za posjetitelje sajma u Mostaru tijekom cijelog trajanja manifestacije.
Mostar između sajamskog identiteta i turističke vidljivosti
Iako je vijest primarno vezana uz nastup HTZ-a i hrvatskih izlagača, Mostarski sajam svake godine otvara i pitanje šire pozicije samoga grada. Mostar je već dugo prepoznat kao turističko odredište zahvaljujući Starom mostu, povijesnoj jezgri i statusu jednog od najpoznatijih gradova u Bosni i Hercegovini, ali sajamska dimenzija gradu daje dodatnu vrijednost. Tijekom takvih događanja Mostar postaje mjesto na kojem se miješaju poslovni i turistički motivi putovanja, što je model koji mnoge europske destinacije pokušavaju ojačati kroz kongresni i sajamski turizam. Kada se tome doda regionalna dostupnost i snažna medijska prisutnost, jasno je zašto je u vrijeme sajma pojačan interes i za
ponude smještaja u Mostaru, osobito među posjetiteljima koji dolaze zbog poslovnih sastanaka i pratećih događanja.
Upravo je ta kombinacija poslovnog i turističkog karaktera jedan od razloga zašto se nastup HTZ-a u Mostaru može čitati i šire od same protokolarne informacije. Sajam nije samo izložbeni prostor, nego i mjesto stvaranja percepcije o regiji kao povezanom tržištu. U tom smislu, hrvatska turistička promocija u Mostaru ne obraća se samo budućim gostima, nego i partnerima, agencijama, institucionalnim dionicima i poslovnoj zajednici koja može utjecati na buduće tokove putovanja, suradnje i ulaganja.
Što pokazuju brojke i kakva je šira slika
HTZ-ovi podaci za prvo tromjesečje 2026. pokazuju da tržište Bosne i Hercegovine ostaje stabilno i rastuće, ali i da hrvatski turizam u istom razdoblju bilježi širi uzlazni trend. Ukupno je u Hrvatskoj od siječnja do ožujka 2026., prema podacima obrađenima 7. travnja, ostvareno oko 1,14 milijuna dolazaka i 2,99 milijuna noćenja, što je rast od oko 9 posto u odnosu na isto razdoblje 2025. U toj slici BiH je među važnim tržištima ne samo zbog apsolutnih brojki nego i zbog strukture prometa, odnosno činjenice da je riječ o gostima koji često dolaze individualno, cestovno i izvan vršnih mjeseci. To turističkom sustavu daje dodatnu ravnotežu, a destinacijama izvan glavne sezone pomaže održavati promet i prihode.
S druge strane, politički i gospodarski okvir koji je naglašen na mostarskom otvorenju pokazuje da turizam u ovoj priči nije izoliran. Rekordna robna razmjena između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, tema energetske sigurnosti, razgovori o prometnim projektima i šire regionalno povezivanje stvaraju kontekst u kojem se i turistički promet lakše razvija. Kada institucije govore o jačanju suradnje, to se ne odražava samo na makroekonomske pokazatelje, nego i na svakodnevne obrasce kretanja ljudi, vikend-putovanja, poslovne dolaske i sezonsku potražnju. Upravo zato vijest o nastupu HTZ-a na Mostarskom sajmu treba čitati i kao indikator kontinuiteta jedne šire politike približavanja dvaju tržišta.
Šira važnost nastupa HTZ-a u Mostaru
Sudjelovanje Hrvatske turističke zajednice na 27. Međunarodnom sajmu gospodarstva u Mostaru zato ima nekoliko razina značenja. Na najizravnijoj, riječ je o predstavljanju hrvatske turističke ponude na tržištu koje daje značajan broj gostiju i u kojem Hrvatska uživa visoku razinu prepoznatljivosti. Na drugoj razini, riječ je o nastupu unutar zajedničke gospodarske platforme, gdje turizam dobiva dodatnu težinu kroz povezanost s izvozom, regionalnim razvojem i poslovnim partnerstvima. Na trećoj, možda i najvažnijoj razini, riječ je o potvrdi da se odnosi Hrvatske i Bosne i Hercegovine više ne svode samo na administrativnu blizinu i tradicionalne veze, nego na aktivno održavanje tržišta, suradnje i međusobne vidljivosti.
U konačnici, Mostarski sajam i ove je godine pokazao da u regiji i dalje postoji snažan interes za događanja koja istodobno okupljaju politiku, gospodarstvo i turizam. Hrvatski nastup, predvođen HGK-om uz sudjelovanje HTZ-a i regionalnih turističkih zajednica, uklopio se upravo u takav okvir. A za Bosnu i Hercegovinu kao emitivno tržište to znači da Hrvatska nastavlja biti prisutna ondje gdje se oblikuju poslovni kontakti, ali i odluke o budućim putovanjima, kratkim odmorima i sezonskim dolascima.
Izvori:- Hrvatska turistička zajednica – službena objava o nastupu HTZ-a na 27. Međunarodnom sajmu gospodarstva u Mostaru i sudjelovanju Kristjana Staničića (link)- Hrvatska turistička zajednica – statistika turističkog prometa za razdoblje siječanj–ožujak 2026., uključujući podatke za tržište Bosne i Hercegovine iz sustava eVisitor (link)- Hrvatska turistička zajednica – informacija o statističkim pokazateljima turističkog prometa za ožujak 2026. i kumulativno prvo tromjesečje 2026. (link)- Vlada Republike Hrvatske – govor i naglasci predsjednika Vlade Andreja Plenkovića na otvaranju sajma u Mostaru, uključujući podatak o rekordnoj razmjeni od 4 milijarde eura u 2025. (link)- Izvozni portal Republike Hrvatske – pregled hrvatskih izlagača i ocjena sajma kao prilike za snažnije gospodarsko povezivanje s BiH (link)- Mostarski sajam – službeni opis manifestacije kao najveće i najznačajnije gospodarske manifestacije u širim razmjerima u Bosni i Hercegovini (link)
Kreirano: utorak, 21. travnja, 2026.
Pronađite smještaj u blizini