Ukrajina ulazi u novu fazu rata: pregovori su zapeli, a iskustvo iz obrane od dronova postaje tražena roba
Rat u Ukrajini ušao je u petu godinu bez naznaka skorog političkog raspleta, a posljednjih dana sve se jasnije pokazuje dvostruka stvarnost tog sukoba. S jedne strane, diplomatski kontakti o mogućem prekidu vatre i dalje postoje, ali bez prijelomnog pomaka koji bi vodio stvarnom smirivanju bojišnice. S druge strane, upravo iskustvo koje je Ukrajina stekla u obrani od ruskih napada, osobito od iranskih bespilotnih letjelica tipa Shahed, postaje važan izvozni sigurnosni kapital koji traže Sjedinjene Američke Države i više zemalja Bliskog istoka. Time rat u Ukrajini više nije samo europsko pitanje teritorija i sigurnosti, nego i laboratorij suvremenog ratovanja čije se lekcije prenose daleko izvan istočne Europe.
Prema izjavama ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog od 04. i 05. ožujka 2026., više država obratilo se Kijevu radi suradnje u obrani od iranskih dronova, a među njima su SAD, Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar, Bahrein, Jordan i Kuvajt. Ukrajinska strana pritom naglašava da je spremna dijeliti iskustvo, opremu i stručnost samo ako to ne oslabi vlastitu obranu i ako takva suradnja istodobno pridonese političkom pritisku na Rusiju. U tom pristupu sažeta je bit današnje ukrajinske pozicije: zemlja je i dalje pod svakodnevnim napadima, ali je istodobno razvila znanja koja druge države sada smatraju strateški vrijednima.
Pregovori postoje, ali bez proboja
U političkom smislu, ključna vijest nije da su razgovori između Ukrajine, Rusije i zapadnih posrednika potpuno nestali, nego da nisu proizveli rezultat koji bi promijenio tijek rata. Prema dostupnim informacijama, dosadašnji kontakti donijeli su tek ograničene humanitarne pomake, prije svega razmjene ratnih zarobljenika, dok oko prekida vatre, sigurnosnih jamstava i teritorijalnih pitanja i dalje nema približavanja stajališta. Zelenski je 05. ožujka poručio da će Ukrajina nastaviti diplomatski proces kada američki partneri budu spremni raditi u dogovorenim formatima, bilateralno sa SAD-om, trilateralno s Rusijom i u koordinaciji s europskim partnerima. Ta formulacija pokazuje da vrata pregovorima nisu zatvorena, ali i da u ovom trenutku ne postoji dinamika koja bi opravdala očekivanje brzog dogovora.
Zastoj nije samo posljedica razlika između Kijeva i Moskve, nego i šireg međunarodnog okruženja. Dok se rat u Ukrajini nastavlja duž bojišnice duge oko 1250 kilometara, nova eskalacija na Bliskom istoku dodatno je opteretila američku vanjsku i sigurnosnu politiku. Upravo zato se u istom trenutku događa paradoks: mirovni razgovori o Ukrajini stoje, ali ukrajinska vojna ekspertiza postaje još traženija zbog širenja istog tipa prijetnje u drugoj regiji. Drugim riječima, ono što nije uspjelo u političkom smislu, zasad se pretače u sigurnosnu i tehnološku suradnju.
Ograničeni pomaci kroz razmjenu zarobljenika važni su za obitelji zatočenih vojnika i civile koji čekaju povratak svojih najbližih, no oni sami po sebi nisu dokaz da je dogovor o prekidu rata na dohvat ruke. Ratna iskustva iz protekle četiri godine pokazala su da se humanitarni aranžmani mogu postići i kada su političke pozicije posve udaljene. Zato današnje stanje više nalikuje upravljanju krizom nego približavanju miru. Ukrajina i dalje traži sigurnosna jamstva, dok Rusija ne pokazuje spremnost na odustajanje od svojih maksimalističkih zahtjeva.
Zašto je ukrajinsko znanje o Shahed dronovima odjednom traženo
Napadi iranskim dronovima na ciljeve na Bliskom istoku otvorili su pitanje na koje u praksi malo tko ima više odgovora od Ukrajine. Rusija je tijekom pune invazije lansirala desetke tisuća Shahed dronova prema ukrajinskim gradovima, energetskoj infrastrukturi i logističkim pravcima. Posljedica toga nije samo razaranje, nego i ubrzana prilagodba obrambenih sustava. Ukrajina je, pod pritiskom svakodnevnih udara, razvila slojeviti model obrane koji kombinira klasičnu protuzračnu obranu, mobilne vatrene skupine, elektroničko ratovanje i sve više presretačke dronove. U početku je obrana od tih prijetnji u velikoj mjeri ovisila o skupim raketnim sustavima i klasičnoj vatri sa zemlje, ali je rat brzo pokazao da takav pristup dugoročno nije održiv protiv masovnih i relativno jeftinih letjelica.
Upravo je tu nastala ukrajinska tehnološka prednost. Umjesto da svaku prijetnju pokušava rušiti najskupljim projektilima, Ukrajina je bila prisiljena razviti jeftinije i fleksibilnije načine presretanja. Predsjednik Zelenski još je tijekom 2025. javno govorio o uporabi presretačkih dronova i činjenici da ih u Ukrajini proizvodi više tvrtki, pri čemu su neki sustavi već pokazali vrlo dobre rezultate u rušenju Shaheda. Iskustvo iz tog razdoblja sada je dragocjeno državama koje se prvi put suočavaju s valovima sličnih dronova nad vlastitim teritorijem ili vojnom infrastrukturom.
Važno je razumjeti da se ne radi samo o samoj letjelici, nego o cijelom konceptu obrane. Ukrajinsko iskustvo obuhvaća rano otkrivanje, raspodjelu ciljeva, koordinaciju različitih obrambenih slojeva, zaštitu kritične infrastrukture i traženje ekonomski održivog omjera između cijene napada i cijene presretanja. Kada protivnik šalje stotine dronova i mamaca u jednoj noći, cilj nije samo pogoditi metu, nego iscrpiti obranu, natjerati je na prekomjernu potrošnju skupih presretača i otvoriti prostor za nove valove udara. Zato se ukrajinska rješenja danas čitaju kao praktičan priručnik za obranu u eri masovne bespilotne prijetnje.
Od bojišta do izvoza znanja i opreme
Zelenski je poručio da Ukrajina može pružiti pomoć u opremi i stručnjacima, ali pod uvjetom da to ne oslabi njezine vlastite sposobnosti. Ta ograda nije diplomatska formalnost, nego odraz realnosti. Rusija i dalje intenzivno koristi dronove i rakete protiv ukrajinskih gradova, a procjene iz otvorenih izvora govore o nastavku snažnih valova napada tijekom zime 2025./2026. Institut za proučavanje rata upozorio je krajem veljače da je Rusija u jednom napadu lansirala 420 dronova i 39 projektila, što je bio već četvrti napad s više od 400 projektila u veljači. Takvi podaci pokazuju da Ukrajina ne raspolaže viškom obrambenih resursa koje bi mogla olako odvajati za druge.
Ipak, činjenica da se o izvozu ukrajinskih rješenja uopće razgovara govori o dubokoj promjeni međunarodne percepcije. Na početku invazije Ukrajina je u velikoj mjeri bila promatrana kao primatelj pomoći. Danas se sve češće govori o njoj kao o proizvođaču iskustva, inovacija i obrambenih tehnologija koje mogu koristiti i bogatijim te vojno jačim partnerima. To ne znači da je ukrajinska sigurnosna situacija stabilna, nego da je rat potaknuo ubrzani razvoj sektora u kojem je zemlja postala pionir pod ekstremnim pritiskom.
U tom kontekstu važno je i što je Europska komisija 11. veljače 2026. objavila Akcijski plan za sigurnost dronova i protudronova. Bruxelles u tom dokumentu izrijekom govori o jačanju europske spremnosti na prijetnje iz zraka, o razvoju detekcije i koordinacije odgovora te o jačanju industrijske suradnje, uključujući povezivanje kroz Drone Alliance with Ukraine. To pokazuje da se ukrajinsko ratno iskustvo ne promatra samo kao prolazna pomoć u izvanrednoj situaciji, nego kao sastavni dio buduće europske obrambene arhitekture.
Bliski istok kao novo ogledalo ukrajinskog rata
Razvoj događaja na Bliskom istoku dodatno je naglasio koliko se obrasci suvremenog ratovanja brzo prelijevaju iz jedne regije u drugu. Zajednička izjava američkog State Departmenta i više regionalnih država od 01. ožujka 2026. potvrđuje da su iranski raketni i dronovski napadi postali neposredan regionalni sigurnosni problem. U toj situaciji zemlje koje su se donedavno oslanjale prvenstveno na vlastite protuzračne sustave i američku zaštitu sada traže praktična rješenja od države koja je četiri godine živjela pod gotovo neprekidnom prijetnjom istog tipa oružja.
To je snažna geopolitička poruka. Ukrajina je dugo na Zapadu bila promatrana prije svega kroz prizmu pomoći, sankcija i vojne potpore. Sada se sve više nameće i kao partner koji može podučavati druge kako se prilagoditi ratu u kojem se jeftine bespilotne letjelice koriste za iscrpljivanje skupih obrambenih sustava. U tom smislu ukrajinsko znanje ima vrijednost daleko iznad same bojišnice: ono postaje dio nove međunarodne sigurnosne ekonomije, u kojoj presudnu ulogu više ne igra samo veličina arsenala, nego brzina prilagodbe i sposobnost masovne proizvodnje učinkovitih, a jeftinijih rješenja.
Za zemlje Zaljeva i američke vojne planere to ima vrlo konkretnu dimenziju. Obrana od rojeva dronova ne može se dugoročno oslanjati samo na skupe sustave projektirane za znatno sofisticiranije ciljeve. Analize stručnih organizacija upozoravaju da Shahed dronovi, i kada se presreću u visokom postotku, mogu protivniku nametnuti golemi trošak obrane i stalno opterećenje resursa. Upravo zato ukrajinska praksa, koja je nastajala pod pritiskom stvarnih udara na gradove i energetiku, sada privlači pažnju onih koji žele izbjeći isti scenarij.
Ratna ekonomija, industrija i novo mjesto Ukrajine
U pozadini cijele priče nalazi se i pitanje ratne ekonomije. Ukrajina nije razvila protudronske sustave u uvjetima stabilnog tržišta, nego u situaciji stalne prijetnje, ograničenih resursa i potrebe za brzim skaliranjem. Ta vrsta inovacije često je gruba, praktična i lišena birokratske sporosti koja prati dio zapadnih obrambenih sustava. Zbog toga se ukrajinska rješenja često doživljavaju kao realniji odgovor na masovnu prijetnju od nekih formalno naprednijih, ali sporijih i skupljih modela.
Istodobno, širenje suradnje s partnerima može imati dvostruki učinak. S jedne strane, Ukrajini otvara prostor za ulaganja, zajedničku proizvodnju i jačanje domaće obrambene industrije. S druge strane, povećava njezinu stratešku važnost za saveznike upravo u trenutku kada su politički razgovori o završetku rata zapeli. Drugim riječima, čak i kada pregovori ne daju rezultat, Ukrajina nastavlja jačati svoju međunarodnu poziciju kroz ono što proizvodi i zna. Takva dinamika ne zamjenjuje potrebu za mirom, ali mijenja ravnotežu moći oko pitanja tko koga uči, opskrbljuje i tehnološki prati.
To se vidi i u tonu službenih ukrajinskih objava. U razgovorima s čelnicima Kuvajta, Bahreina i drugih država regije naglasak nije samo na solidarnosti, nego na konkretnoj zaštiti života kroz prijenos iskustva koje je već provjereno u praksi. Time Ukrajina pokušava pretvoriti vlastitu tragediju u politički i sigurnosni kapital, bez odricanja od osnovne poruke da je i dalje žrtva agresije i da joj za trajni mir trebaju jasna sigurnosna jamstva, a ne samo privremeni dogovori.
Što današnji trenutak govori o budućnosti rata
Sve to zajedno govori da se rat u Ukrajini više ne može promatrati samo kroz tradicionalne kategorije bojišnice, topništva i diplomatskih sastanaka. Jednako je važno ono što se događa u zraku, u proizvodnim pogonima, laboratorijima, improviziranim radionicama i sustavima ranog upozorenja. Borba protiv Shahed dronova postala je simbol šire promjene: ratovi 21. stoljeća sve se više vode u prostoru u kojem se susreću jeftina masovnost napada i potreba za još bržom, još jeftinijom i još pametnijom obranom.
Za Ukrajinu je to istodobno prilika i teret. Prilika zato što joj daje novu političku težinu u razgovoru sa saveznicima. Teret zato što je ta stručnost plaćena razaranjem gradova, civilnim žrtvama i godinama prilagodbe pod vatrom. Dok pregovori o prekidu vatre stoje bez većeg proboja, ukrajinski ratni model nastavlja oblikovati sigurnosna razmišljanja od Europe do Zaljeva. To je možda i najprecizniji opis sadašnjeg trenutka: mir je i dalje daleko, ali je iskustvo rata već postalo roba od globalne važnosti.
Izvori:- AP News – izvješće o zastoju u razgovorima o prekidu vatre i interesu SAD-a te država Bliskog istoka za ukrajinsku stručnost u obrani od Shahed dronova- Ured predsjednika Ukrajine – službene objave od 04. i 05. ožujka 2026. o razgovorima s Kuvajtom, Bahreinom, Jordanom i nastavku diplomatskog procesa- U.S. Department of State – zajednička izjava o iranskim raketnim i dronovskim napadima u regiji- Europska komisija – Akcijski plan za sigurnost dronova i protudronova te suradnja s Ukrajinom- Institute for the Study of War – procjene o intenzitetu ruskih zračnih napada i nastavku potrebe za snažnom ukrajinskom protuzračnom obranom
Kreirano: petak, 06. ožujka, 2026.
Pronađite smještaj u blizini