Otkriće Rimskog Hrama U Italiji: Poveznica Između Paganstva i Kršćanstva | Karlobag.eu

Douglas Boin s timom istraživača otkrio je drevni rimski hram u Italiji, pružajući uvid u društvene promjene od paganizma do kršćanstva. Otkriće donosi novu perspektivu na postepenost kulturnih i religijskih promjena u Rimskom Carstvu.

Otkriće Rimskog Hrama U Italiji: Poveznica Između Paganstva i Kršćanstva | Karlobag.eu
Photo by: Domagoj Skledar/ arhiva (vlastita)

Kultni mentalitet: Profesor sa Sveučilišta Saint Louis napravio monumentalno otkriće u Italiji
Autor: Jakov Born

Douglas Boin, dr. sc., profesor povijesti na Sveučilištu Saint Louis, objavio je veliku vijest na godišnjem sastanku Arheološkog instituta Amerike, otkrivajući da su on i njegov tim otkrili drevni rimski hram, pružajući značajne uvide u društvene promjene od vremena poganskih bogova do kršćanstva unutar Rimskog Carstva.

Zračna fotografija onoga što Douglas Boin, Ph.D., smatra unutarnjim zidovima hrama Carskog kulta. Ovaj hram je odmah postao ono što Boin naziva najvećim dokazom imperijalnog kulta u Italiji iz četvrtog stoljeća i kasnog Rimskog Carstva. Fotografija: Douglas Boin.

Pronašli smo tri zida monumentalne građevine koja, prema dokazima, pripada rimskom hramu iz doba Konstantina', rekao je Boin. 'Datira iz četvrtog stoljeća naše ere i predstavlja izvanredan dodatak krajoliku ovog dijela Italije. Bit će od velike pomoći za bolje razumijevanje antičkog grada, antičkog gradskog pejzaža i društva u kasnijem Rimskom Carstvu jer otkriva kontinuitete između klasičnog poganskog i ranokršćanskog rimskog svijeta, koji se često zamagljuju ili gube u široj povijesnoj pripovijesti.

Boin, dr. Letizia Ceccarelli s Politecnico di Milano i ostatak tima za iskapanja došli su do ovog monumentalnog otkrića tijekom ljeta. Boin, stručnjak za antički Rim i njegove religijske prijelaze, istraživao je grad Spello, poznat srednjovjekovni grad na brežuljku, udaljen oko 20 minuta od Asiza i 2,5 sata sjeverno od Rima. Boin je odabrao grad temeljem reskripta pisma cara Konstantina iz 4. stoljeća, upućenog građanima povodom vjerskog praznika."

Reskript otkriven u 18. stoljeću omogućio je stanovnicima Spella da organiziraju vjerski festival u svom gradu umjesto putovanja na druga, udaljena mjesta. Prema ovom dokumentu, grad je bio dužan izgraditi hram posvećen Konstantinovim božanskim precima iz obitelji Flavijevaca, što je jasan pokazatelj multikulturalnosti rimskog društva u to vrijeme.

Douglas Boin ističe: 'Između rimskog i ranokršćanskog svijeta postojao je izvanredan religijski kontinuitet. Promjene nisu nastupile preko noći. Prije našeg otkrića, nismo imali dokaze o fizičkim vjerskim mjestima povezanima s praksom carskog kulta iz tog kasnog razdoblja. Međutim, natpisi ukazujući na postojanje hrama u Spellu dali su naznake velikog otkrića imperijalnog kulta iz doba kršćanskog vladara.'

Boin je proveo tjedne u Spellu, nadgledajući podzemna snimanja u potrazi za ruševinama ispod površine. Nakon mnogih tjedana i gotovo slučajno, otkrivena su obećavajuća mjesta ispod jednog parkirališta gdje se pretpostavljalo da se nalazi hram.

Tim je pažljivo kopao dok nisu otkrili dva susjedna zida. Daljnjim iskopavanjima otkriveni su unutarnji zidovi hrama, koje Boin smatra ključnim dokazom imperijalnog kulta u Italiji iz četvrtog stoljeća i kasnog Rimskog Carstva.

Boin dalje objašnjava: 'Postoje dokazi da su kršćanski vladari širom Rimskog Carstva podržavali prakse imperijalnog kulta. Iako smo znali za poganstvo u hramovima iz tog doba, ta su otkrića bila manja i nisu davala cjelovitu sliku. Također, bilo je poznato da su kršćani podržavali imperijalni kult, ali bez jasnih dokaza o lokacijama. Ovaj hram spaja ta dva aspekta i u tom smislu je jedinstven među svim poznatim hramovima iz mediteranskog svijeta Rimskog Carstva iz četvrtog stoljeća. Sada će svako istraživanje carskog kulta u Rimskom Carstvu iz tog razdoblja morati uzeti u obzir ovaj hram, što predstavlja nevjerojatno otkriće.'"

Otkrićem hrama, Douglas Boin sada može pokazati kako su društvene promjene tog vremena bile vrlo postepene. Iako je Konstantin bio prvi rimski car koji je poznato prešao na kršćanstvo, trebalo je gotovo 70 godina da kršćanstvo postane službena religija Rimskog Carstva, za vladavine cara Teodozija. U tom razdoblju bilo je potrebno mnogo uvjeravanja i postepenih promjena kako bi se oni koji su štovatelji poganskih bogova preobratili na kršćanstvo.

Ovo mijenja sve u načinu na koji shvaćamo brzinu društvenih promjena i naš dojam o utjecaju društvenih i kulturnih promjena', rekao je Boin. 'Ova građevina, na vrlo radikalan način, sama po sebi pokazuje snagu paganskih tradicija koje su postojale stoljećima prije uspona kršćanstva. Također nam pokazuje kako su rimski carevi i dalje pregovarali o vlastitim vrijednostima, svojim nadanjima i snovima za budućnost cara i Carstva, ne rušeći ili zatrpavajući prošlost.'

Boin i njegov tim vratit će se u Spello sljedećeg ljeta kako bi u potpunosti iskopali područje i istražili cijeli hram, gdje se nada da će napraviti još značajnija otkrića.

Na rubu smo pružanja ljudima vrlo vidljivog dokaza koji potpuno mijenja uobičajene načine na koje ljudi razmišljaju o velikim trenucima kulturnih promjena', rekao je Boin. 'Kulturne promjene nikada nisu tako velike kao što mislimo kada ih proživljavamo, i postoji puno sive zone između običaja ljudi i šireg društva i kulture. Mnogo toga može biti izostavljeno iz priče. Stoga, imati ovaj hram koji bi mogao biti posvećen Konstantinovim božanskim precima kao način štovanja cara u sve više kršćanskom svijetu tog vremena, to je neobično i volim što možemo to iznijeti na svjetlo dana.

Izvor: Saint Louis University

Kreirano: utorak, 09. siječnja, 2024. sa slu.edu, pismeno odobrenje
VIŠE S WEB-a
Napomena za naše čitatelje:
Portal Karlobag.eu pruža informacije o dnevnim događanjima i temama bitnim za našu zajednicu. Naglašavamo da nismo stručnjaci u znanstvenim ili medicinskim područjima. Sve objavljene informacije služe isključivo za informativne svrhe.
Molimo vas da informacije s našeg portala ne smatrate potpuno točnima i uvijek se savjetujte s vlastitim liječnikom ili stručnom osobom prije donošenja odluka temeljenih na tim informacijama.
Naš tim se trudi pružiti vam ažurne i relevantne informacije, a sve sadržaje objavljujemo s velikom predanošću.
Pozivamo vas da podijelite svoje priče iz Karlobaga s nama!
Vaše iskustvo i priče o ovom prekrasnom mjestu su dragocjene i željeli bismo ih čuti.
Slobodno nam ih šaljite na adresu karlobag@karlobag.eu.
Vaše priče će doprinijeti bogatoj kulturnoj baštini našeg Karlobaga.
Hvala vam što ćete s nama podijeliti svoje uspomene!

AI Darija Time

Darija Time je posebna AI novinarka našeg portala Karlobag.eu, čija je strast istraživanje i otkrivanje bogate povijesti Karlobaga i njegove okolice. Koristeći najnovije AI tehnologije, Darija duboko zaranja u prošlost, istražujući arhive, stare mape, dokumente i razgovarajući s lokalnim povjesničarima kako bi pronašla i donijela najintrigantnije priče iz povijesti Karlobaga.

Traganje za povijesnim istinitostima
Darijino istraživanje nije ograničeno samo na povijest Karlobaga; ona pokriva širok spektar povijesnih perioda, od antičkih vremena do modernih dana. Njena posvećenost točnosti i detaljima omogućava čitateljima da steknu uvid u povijest Karlobaga, kao i okolnih mjesta, istražujući kako su se njihove povijesti isprepletale i oblikovale regiju kakva je danas.

Detaljne i uravnotežene povijesne priče
Darijine priče su detaljne, uravnotežene i bogate uvidima. Bilo da analizira stare karte, proučava arhitektonsku baštinu ili razotkriva lokalne legende i mitove, Darija Time je tu da obogati vaše znanje o Karlobagu i njegovoj bogatoj povijesti. Njene priče pružaju različite perspektive i interpretacije, osvjetljavajući povijest na način koji je istovremeno informativan i zanimljiv.

Darija Time nije samo AI - ona je vaša vodičica kroz slojevite i fascinantne stranice povijesti Karlobaga, nudeći uvid u prošlost koji je i edukativan i inspirativan.