Boeing pojačava komunikacijsku ofenzivu za 777-9 dok traje pojačani nadzor sigurnosti
Boeing je posljednjih mjeseci intenzivirao javno predstavljanje programa 777-9, najvažnije varijante dugoočekivane obitelji 777X, kroz seriju korporativnih objava i medijskih materijala usmjerenih na to kako izgleda certificiranje novog širokotrupca. U središtu te komunikacije nalaze se testiranja koja se u industriji smatraju „teškim ispitima“: provjere ponašanja aviona u uvjetima zaleđivanja, ekstremnih vjetrova, performansi pri polijetanju i kočenja, ali i šira poruka da se program odvija pod strogim regulatornim nadzorom.
Takav pristup dolazi u razdoblju kada je povjerenje u Boeingovu proizvodnju i sigurnosne procese i dalje osjetljivo. Nasljeđe dviju katastrofa 737 MAX-a iz 2018. i 2019., incident s otpadanjem čepa vrata (door plug) na 737-9 u siječnju 2024. te pojačani nadzor američke Savezne uprave za zrakoplovstvo (FAA) i drugih tijela stvorili su okruženje u kojem svaki Boeingov novi program automatski dobiva dodatnu razinu pozornosti. U tom kontekstu 777-9 je više od novog proizvoda: on je i test sposobnosti kompanije da pokaže disciplinu u dizajnu, dokumentaciji, proizvodnji i transparentnosti.
Zašto baš sada: 777-9 ulazi u ključne faze certificiranja
777-9 je najveći putnički dvomotorni zrakoplov koji Boeing razvija kao nasljednika 777-300ER-a, namijenjen tržištu dugih i vrlo dugih linija te prijevoznicima koji žele kapacitet širokotrupca uz učinkovitost modernih motora i aerodinamike. Program 777X godinama se odgađao, a s vremenom se mijenjao i regulatorni okvir: nakon 737 MAX-a i kasnijih incidenata, FAA je pooštrila način na koji provodi i nadzire delegirane ovlasti proizvođača, pa i način na koji se odobravaju pojedine faze ispitivanja.
Boeing je 12. srpnja 2024. objavio da je 777-9 započeo certificirajuća letačka testiranja uz sudjelovanje FAA-a, nakon dobivanja tzv. Type Inspection Authorization (TIA) – formalnog „zelenog svjetla“ da se u određenom opsegu testova može prikupljati certifikacijski kredit uz regulatorno prisustvo. TIA nije završetak procesa, nego ulazak u najosjetljiviji dio: dokazivanje da su sustavi, procedure i performanse aviona usklađeni s propisima u širokom rasponu scenarija, uključujući rubne uvjete koji se u redovnom prometu rijetko doživljavaju, ali moraju biti pokriveni.
U 2025. Boeing je dodatno naglasio da je testna flota 777-9 narasla na pet zrakoplova, uz simultana testiranja na više lokacija. Među njima se ističu letovi iz Moses Lakea u saveznoj državi Washington, gdje se provode dijelovi programa vezani uz zaleđivanje, te testovi performansi pri polijetanju na Edwards Air Force Baseu u Kaliforniji. Samo postojanje pet aktivnih prototipova govori o pokušaju da se ubrza prikupljanje podataka i pokrije velik broj zahtjeva paralelno, što je u certificiranju novih širokotrupaca često presudno.
Za dio javnosti, ali i za zrakoplovne kompanije koje planiraju flote desetljećima unaprijed, važna je i informacija o kalendaru. Boeing je u financijskim izvješćima za treće tromjesečje 2025. priznao da se rokovi pomiču te je najavio dodatni troškovni udar povezan s promijenjenim rasporedom certificiranja 777X-a. Paralelno, mediji su izvještavali da se očekivani početak isporuka pomiče na 2027. godinu, što pokazuje koliko je – u uvjetima pojačanog regulatornog opreza – proces postao vremenski i dokumentacijski zahtjevan.
Icing testovi i „umjetni led“: što Boeing želi pokazati javnosti
Središnji motiv Boeingovih recentnih materijala o 777-9 jest zaleđivanje – tema koja u civilnom zrakoplovstvu nosi posebnu težinu jer utječe na uzgon, otpor, upravljivost i rad sustava zaštite od leda. Pojednostavljeno, certificiranje u području zaleđivanja mora pokazati da avion može sigurno letjeti kroz uvjete u kojima se led nakuplja na rubovima krila, repa i drugim kritičnim površinama, te da sustavi za sprječavanje ili uklanjanje leda rade kako je predviđeno.
Boeing u svojim objavama opisuje korištenje „umjetnih“ ledenih oblika – fizičkih dodataka koji se pričvršćuju na krilo i druge površine kako bi se simulirala specifična geometrija nakupljenog leda. U slučaju 777-9, kompanija navodi da su takvi oblici razvijeni i 3D ispisani unutar inženjerskih timova, a zatim korišteni u certificirajućim letovima iz Moses Lakea. U praksi, takav pristup omogućuje ponovljivost: umjesto čekanja na određene meteorološke uvjete i prirodno nakupljanje leda, dio scenarija može se standardizirati i mjeriti s vrlo sličnim početnim uvjetima.
Ipak, u industriji se naglašava da se u certificiranju obično kombiniraju metode. Umjetni oblici pomažu u mapiranju utjecaja leda na aerodinamiku i upravljivost, dok prirodni uvjeti zaleđivanja služe kao dodatna provjera ponašanja sustava u realnom okruženju. Upravo zato je zaleđivanje često jedna od najskupljih i najnepredvidivijih stavki u programu testiranja: ovisi o vremenu, lokaciji, duljini kampanje i raspoloživosti stručnih timova te infrastrukture.
Boeingova komunikacijska strategija ovdje je jasna: naglašavanjem zahtjevnosti i „vidljivosti“ tih testova, kompanija pokušava javnosti i tržištu pokazati da se certificiranje 777-9 provodi metodično i pod nadzorom, a ne kao formalnost. Za posjetitelje i poslovne putnike koji dolaze pratiti program ili sastanke s dobavljačima u Seattleu i Everettu, to je ujedno i podsjetnik da je riječ o dugotrajnom procesu koji se proteže preko više lokacija; za takve dolaske često se traže
[ponude smještaja u Seattleu] ili
[smještaj u Everettu blizu proizvodnih pogona].
Sigurnosni kontekst: 737 MAX tragedije i incident s čepom vrata 2024.
Boeingov pokušaj da kroz 777-9 gradi sliku „rigoroznog testiranja“ teško je odvojiti od onoga što je prethodilo. Dvije nesreće 737 MAX-a – Lion Air 610 u listopadu 2018. i Ethiopian Airlines 302 u ožujku 2019. – u kojima je poginulo 346 ljudi, dovele su do globalnog prizemljenja flote i dubokog preispitivanja odnosa proizvođača, regulatora i operatera. Iako je 737 MAX vraćen u promet nakon izmjena softvera i procedura, reputacijska šteta ostala je dugotrajna.
U novijem razdoblju dodatnu je pozornost izazvao događaj 5. siječnja 2024., kada je na letu Alaska Airlinesa 1282, zrakoplovu Boeing 737-9, došlo do odvajanja čepa vrata na srednjem izlazu (mid-exit door plug) i nagle dekompresije nakon polijetanja iz Portlanda. Prema dokumentima Nacionalnog odbora za sigurnost prometa SAD-a (NTSB), incident je završio bez poginulih, uz lakše ozljede putnika i člana kabinskog osoblja, ali je otvorio niz pitanja o proizvodnim i kontrolnim postupcima.
NTSB je u konačnom izvješću i pratećim materijalima istaknuo da su u sklopu tvorničkog zahvata tijekom sastavljanja zrakoplova uklonjeni i potom nisu vraćeni ključni vijci koji osiguravaju čep vrata, uz problematičnu dokumentaciju radova i nadzora. U javnosti je posebno odjeknula poruka da se ovakav događaj, prema nalazima istrage, nije trebao dogoditi te da su potrebne sustavne promjene – ne samo na razini pojedinačnog radnika ili smjene, nego kroz obuku, praćenje proizvodnih operacija i odgovornost unutar sustava.
FAA je, potaknuta istim incidentom, objavila rezultate revizija i audita proizvodnih procesa kod Boeinga i dobavljača Spirit AeroSystemsa, navodeći višestruke slučajeve neusklađenosti s proizvodnim zahtjevima kontrole kvalitete. FAA je u proljeće 2024. dodatno naglasila da će „držati Boeing odgovornim“ za provedbu sigurnosnih i proizvodno-kvalitetnih mjera te da povećanje proizvodnje ne može ići ispred dokaza o stabilnoj kvaliteti.
Sve to stvara pozadinu u kojoj se i 777-9 promatra kroz prizmu šire sigurnosne kulture. Iako 777-9 nije 737 MAX, regulatorni pristup prema Boeingu kao organizaciji utječe na tempo, način i dubinu nadzora. Za poslovne putnike i stručnjake koji dolaze na sastanke vezane uz program u saveznoj državi Washington, raste i potreba za logističkim planiranjem – od letova do
[smještaja u okolici Boeing Fielda u Seattleu].
Pravosudni epilog: kako se mijenjao kazneni postupak u SAD-u
Uz tehničke i regulatorne teme, u percepciji kompanije stalno je prisutan i pravosudni sloj priče o 737 MAX-u. Američko Ministarstvo pravosuđa (DOJ) godinama vodi postupak vezan uz optužbe da je Boeing obmanjivao regulatora oko elemenata certificiranja 737 MAX-a. Prema javno dostupnim sudskim podnescima, tijekom 2024. i 2025. događali su se važni procesni zaokreti: sud je u prosincu 2024. odbio predloženi sporazum o priznanju krivnje, dok je DOJ u svibnju 2025. izvijestio o sporazumu u načelu koji predviđa model neprogonjenja uz financijske obveze, ulaganja u sigurnost i kompenzacije obiteljima žrtava.
U studenome 2025. američki savezni sudac Reed O’Connor odobrio je zahtjev DOJ-a za odbacivanje kaznenog slučaja, uz javno istaknute rezerve prema načinu nadzora koji sporazum predviđa. Dio obitelji žrtava ranije je tražio javno suđenje i strožu razinu odgovornosti, upozoravajući da bez snažnog vanjskog nadzora teško može doći do povratka povjerenja. Boeing je, s druge strane, poručivao da provodi promjene u sigurnosnim procesima i da prihvaća dodatne obveze.
Za Boeing, taj pravosudni epilog nije samo reputacijsko pitanje, nego i poslovno: kaznena presuda mogla bi utjecati na status federalnog ugovaratelja u SAD-u. Upravo zato se u javnom prostoru često ističe koliko su pravni i sigurnosni aspekti isprepleteni s budućnošću novih programa, uključujući 777-9.
Rokovi, troškovi i tržište: 777-9 kao ključni projekt za širokotrupce
Razlog zbog kojega je 777-9 pod toliko reflektora nije samo „povratak povjerenja“, nego i matematika industrije širokotrupaca. Zrakoplovi ove klase prodaju se u manjim količinama nego uskotrupci, ali nose visoku vrijednost po primjerku i često određuju strategije flota velikih prijevoznika. Boeing je kroz godine prikupio stotine narudžbi i obveza za 777X, među kupcima su globalni prijevoznici koji grade mreže oko velikih čvorišta i dugih linija.
No prodaja nije isto što i isporuka, a dugotrajna odgađanja stvaraju pritisak na kupce. Oni moraju balansirati između čekanja na 777-9 i alternativnih rješenja na tržištu, uključujući postojeće modele ili konkurentske širokotrupce. U praksi to može značiti preinake u planiranju ruta, produljivanje životnog vijeka postojeće flote, dodatne troškove održavanja te složenije upravljanje kapacitetom u sezonskim vrhuncima.
Boeingovi vlastiti financijski pokazatelji svjedoče o tome koliko je program osjetljiv: u trećem tromjesečju 2025. kompanija je objavila znatan troškovni teret povezan s ažuriranim rasporedom certificiranja 777X-a. U isto vrijeme, broj isporučenih komercijalnih aviona rastao je u odnosu na prethodnu godinu, što ukazuje na pokušaj stabilizacije operacija. No širokotrupac koji kasni sedam godina u odnosu na prvotni plan ulazi u tržište u kojem su se prioriteti promijenili: gorivo i emisije postali su još osjetljiviji troškovni faktor, a zrakoplovne kompanije sve strože mjere rizike dobavnih lanaca.
Regulatorni okvir: kako se mijenja certificiranje nakon 737 MAX-a
Nakon 737 MAX-a, FAA je pokrenula niz reformi certificiranja, uključujući i promjene u načinu na koji se koristi delegiranje ovlasti proizvođačima. Jedan od alata koji se spominje i u službenim dokumentima FAA-a jest Technical Advisory Board (TAB) – stručno tijelo koje se koristi za dodatni sloj provjere u složenim programima. FAA navodi da je takav TAB koristila pri ponovnoj certifikaciji 737 MAX-a te da ga ima uspostavljenog i za certificiranje 777X-a. To je signal da 777-9 neće dobiti „rutinski“ tretman, nego da će se pojedini rizici i nova rješenja pregledavati kroz više razina stručnih očiju.
U praksi, to znači više dokumentacije, više provjera i potencijalno sporiji protok odluka. Iz Boeingove perspektive, takav režim povećava troškove i produljuje rokove, ali s regulatorne strane cilj je jasniji: smanjiti rizik da se ključne dizajnerske ili proizvodne slabosti provuku do komercijalne flote. To je i širi trend u industriji: veća transparentnost u certifikaciji, snažniji auditi i veća odgovornost proizvođača za dokazivanje, a ne samo za tvrdnju.
PR i povjerenje: može li komunikacija pratiti stvarne promjene
Kompanijska komunikacija o 777-9, s naglaskom na zaleđivanje i druge „teške“ testove, nosi dvostruku poruku. Prva je upućena regulatorima i kupcima: program napreduje i prikuplja certifikacijske podatke kroz strukturirane kampanje. Druga je usmjerena javnosti: Boeing želi da priča o novom zrakoplovu bude priča o provjerama, kontroli i procesu, a ne o incidentima i naslovnicama.
No stručnjaci za upravljanje reputacijom i organizacijsku kulturu često ističu da se povjerenje ne vraća objavama, nego dokazima kroz vrijeme: stabilnom kvalitetom proizvodnje, jasnim internim pravilima, mogućnošću radnika da prijave sigurnosne probleme bez straha te vidljivim regulatornim reakcijama kada se standardi ne poštuju. Zbog toga će, bez obzira na PR, ključni test za 777-9 ostati isti: hoće li avion dobiti certifikat nakon procesa u kojem regulator ima povjerenje u Boeingove podatke, i hoće li prve isporuke i početak komercijalne upotrebe proći bez „dječjih bolesti“ koje bi dodatno pojačale skepticizam.
U ovom trenutku, prema dostupnim javnim planovima i izvješćima, 777-9 se kreće prema završnim fazama certificiranja kroz više kampanja testiranja na različitim lokacijama, uz paralelno pojačan nadzor FAA-a nad Boeingovom proizvodnjom. Ishod te kombinacije odredit će ne samo sudbinu jednog širokotrupca, nego i tempo kojim će se Boeing vraćati u utrku na tržištu dugih linija.
Izvori:- The Boeing Company – opis certificirajućih letova i testiranja s „umjetnim“ ledenim oblicima na 777-9 (Moses Lake, Washington) (link)
- The Boeing Company – početak certificirajućih letova 777-9 uz sudjelovanje FAA-a (TIA, 12. srpnja 2024.) (link)
- Boeing Investors – financijsko izvješće i objava o učinku promjene rasporeda certificiranja 777X (Q3 2025) (link)
- Associated Press – Boeing pomiče prvu isporuku 777X na 2027. i bilježi troškovni teret u Q3 2025 (link)
- Federal Aviation Administration (FAA) – objava o nastavku pojačanog nadzora i zahtjevima prema Boeingovu planu sigurnosti i kvalitete (30. svibnja 2024.) (link)
- Federal Aviation Administration (FAA) – informacije o auditu nakon incidenta na 737-9 i nalazima neusklađenosti (4. ožujka 2024.) (link)
- National Transportation Safety Board (NTSB) – konačno izvješće o incidentu Alaska Airlines Flight 1282 (door plug, 5. siječnja 2024.) (link)
- U.S. Department of Justice – službena stranica predmeta United States v. The Boeing Company (status i podnesci, uključujući NPA) (link)
- Associated Press – sudsko odobrenje odbacivanja kaznene optužbe u slučaju 737 MAX (studeni 2025.) (link)
- Federal Aviation Administration (FAA) – pregled reformi certificiranja i opis Technical Advisory Boarda (TAB) za 777X (link)
Kreirano: petak, 27. veljače, 2026.
Pronađite smještaj u blizini