IATA poziva afričke vlade da zrakoplovstvo postave u središte gospodarskog rasta i integracije
Međunarodna udruga za zračni prijevoz, IATA, ponovno je pozvala afričke vlade da zrakoplovstvo tretiraju kao stratešku infrastrukturu, a ne kao luksuznu uslugu namijenjenu uskom krugu putnika. Poruka je upućena u trenutku kada se u Addis Abebi 29. i 30. travnja održava konferencija Focus Africa 2026, okupljanje zrakoplovnih kompanija, regulatora, donositelja odluka i industrijskih partnera posvećeno sigurnosti, povezanosti i operativnoj učinkovitosti afričkog zračnog prometa. IATA naglašava da bi bolje organiziran, sigurniji i dostupniji zračni promet mogao imati izravan učinak na radna mjesta, trgovinu, turizam, ulaganja i regionalnu integraciju. U središtu rasprave zato nisu samo zračne linije i aerodromi, nego i širi razvojni model kontinenta u kojem prometna povezanost određuje koliko brzo se roba, kapital, znanje i ljudi mogu kretati između tržišta.
Prema IATA-inim procjenama objavljenima uoči prethodnog ciklusa rasprava o afričkom zrakoplovstvu, sektor već sada pridonosi s oko 75 milijardi američkih dolara afričkom BDP-u i podupire približno 8,1 milijun radnih mjesta. Udruga procjenjuje da bi se afričko zrakoplovno tržište, uz prosječni godišnji rast od 4,1 posto tijekom sljedeća dva desetljeća, moglo udvostručiti do 2044. godine. Takav rast, međutim, nije zajamčen samom demografijom ili gospodarskim potencijalom. Za njegovo ostvarenje potrebne su regulatorne reforme, smanjenje troškova, bolja provedba sigurnosnih standarda, funkcionalno tržište zračnog prijevoza i rješavanje problema blokiranih prihoda zrakoplovnih kompanija.
Zrakoplovstvo kao razvojna infrastruktura, a ne izolirana industrija
IATA-in poziv afričkim vladama temelji se na argumentu da zračni promet ima katalitički učinak na gospodarstvo. Kada su zračne veze pouzdane i cjenovno dostupnije, tvrtke lakše otvaraju nova tržišta, izvoz brže pronalazi kupce, turizam dobiva širu bazu gostiju, a udaljene regije postaju dostupnije investitorima i javnim službama. Suprotno tome, visoki porezi, skupi aerodromski nameti, spora regulacija i nedovoljna sigurnosna provedba mogu smanjiti broj linija, ograničiti konkurenciju i povećati cijene karata. U takvim okolnostima zrakoplovstvo ostaje nedovoljno iskorišten alat razvoja, premda je u mnogim dijelovima Afrike upravo zračni promet najbrža veza između velikih udaljenosti i fragmentiranih prometnih mreža.
Na konferenciji Focus Africa 2026 IATA ističe tri međusobno povezana cilja: sigurnije operacije, snažniju povezanost unutar kontinenta i učinkovitije poslovanje duž cijelog zrakoplovnog lanca. To uključuje državne regulatore, civilne zrakoplovne vlasti, aerodrome, pružatelje zemaljskih usluga, zračne prijevoznike, financijske institucije i međunarodne organizacije. Konferencija se održava u Etiopiji, zemlji u kojoj je Addis Abeba jedno od glavnih afričkih zrakoplovnih čvorišta, a domaćin događaja je Ethiopian Airlines, jedan od najvažnijih prijevoznika na kontinentu.
Sigurnost ostaje prvo pitanje za dugoročni rast
IATA upozorava da je afričko zrakoplovstvo posljednjih godina ostvarilo napredak u sigurnosti, ali da provedba međunarodnih standarda i dalje zaostaje za globalnim prosjekom. Prema podacima koje je udruga objavila u srpnju 2025., prosječna učinkovita provedba ICAO-ovih standarda i preporučenih praksi u 46 od 48 država subsaharske Afrike iznosila je 59,49 posto. Globalni prosjek iznosio je 69,16 posto, dok je cilj postavljen na 75 posto. Razlika ne znači da zračni promet na kontinentu nije siguran, nego pokazuje da regulatorni nadzor, obuka, izvješćivanje i usklađenost s međunarodnim pravilima nisu jednako razvijeni u svim državama.
Posebno se ističe pitanje izlijetanja s piste, koje je 2024. bilo najčešći tip među deset prijavljenih zrakoplovnih nesreća u Africi. IATA zato zagovara obnovljeni angažman ICAO-ovih timova za sigurnost uzletno-sletnih staza u zračnim lukama i dosljedniju primjenu standarda. Dodatni problem odnosi se na istrage nesreća: prema IATA-inim podacima, od 42 nesreće u Africi između 2018. i 2023. objavljeno je samo osam završnih izvješća. Pravodobna i transparentna izvješća važna su jer se iz njih izvode preporuke za sprječavanje ponavljanja sličnih događaja, a bez njih se sigurnosni sustav sporije uči na vlastitim slabostima.
Troškovi i nameti mogu ograničiti potražnju
Drugi veliki izazov odnosi se na cijenu zračnog putovanja. IATA navodi da su porezi i naknade u afričkom zračnom prometu oko 15 posto viši od globalnog prosjeka. Za vlade koje traže proračunske prihode zrakoplovstvo može izgledati kao logičan izvor nameta, ali industrija upozorava da pretjerano oporezivanje smanjuje potražnju i time dugoročno ograničava širi gospodarski učinak. Ako su karte preskupe, manje je putnika, manje je poslovnih putovanja, manje turističkih dolazaka i manje mogućnosti za razvoj novih ruta. Taj se problem osobito vidi na kratkim i srednjim regionalnim linijama, gdje cijena karte često određuje hoće li putnici uopće odabrati zračni promet.
IATA ne tvrdi da infrastruktura ne treba financiranje, nego da nameti moraju biti transparentni, proporcionalni i usklađeni s realnim razvojnim ciljevima. Kada se naknade koriste za izgradnju ili modernizaciju zračnih luka, važno je da projekti budu financijski održivi, skalabilni i dogovoreni s industrijom. U suprotnom postoji rizik da skupa infrastruktura ne dovede do većeg broja letova, nego do dodatnog opterećenja prijevoznika i putnika. Za kontinent koji želi povećati trgovinu i povezati regionalna tržišta, troškovna politika u zrakoplovstvu postaje pitanje industrijske i razvojne strategije.
Blokirani prihodi zračnih prijevoznika ostaju ozbiljna prepreka
Jedan od najosjetljivijih problema za međunarodne zrakoplovne kompanije u Africi jest nemogućnost repatrijacije prihoda ostvarenih prodajom karata i usluga na pojedinim tržištima. IATA je u srpnju 2025. navela da je u afričkim državama bilo blokirano oko milijardu američkih dolara prihoda zračnih prijevoznika, što je tada činilo 73 posto ukupno blokiranih sredstava u svijetu. U novijem globalnom izvješću iz prosinca 2025. IATA je objavila da je, prema stanju na kraju listopada 2025., u svijetu bilo blokirano 1,2 milijarde dolara prihoda zrakoplovnih kompanija, pri čemu se većina problema odnosila na Afriku i Bliski istok.
Za zračne prijevoznike blokirana sredstva nisu samo računovodstveni problem. Ako kompanija ne može pristupiti prihodima koje je ostvarila na tržištu, teže plaća gorivo, leasing zrakoplova, održavanje, posade, aerodromske usluge i druge operativne troškove. Dugotrajna ograničenja mogu dovesti do smanjenja frekvencija, odgode širenja mreže ili potpunog povlačenja s određenih ruta. Posljedice tada ne snose samo kompanije, nego i putnici, izvoznici, turistički sektor i gospodarstva koja ovise o međunarodnoj povezanosti.
SAATM kao test političke volje za integraciju
Povezanost unutar Afrike već se godinama pokušava poboljšati kroz Jedinstveno afričko tržište zračnog prijevoza, poznato kao SAATM. Riječ je o inicijativi Afričke unije čiji je cilj liberalizirati zračni promet, otvoriti regionalna tržišta konkurenciji i ukloniti ograničenja koja proizlaze iz zastarjelih bilateralnih sporazuma. Afrička komisija za civilno zrakoplovstvo navodi da je 38 država pristupilo svečanoj obvezi SAATM-a. Sama brojka pokazuje političku potporu, ali provedba ostaje neujednačena, a upravo je razlika između potpisane obveze i stvarnog otvaranja tržišta jedna od ključnih prepreka.
SAATM je važan jer se gospodarska integracija ne može ostvariti samo trgovinskim sporazumima ako fizička povezanost ostane slaba. Afričko kontinentalno područje slobodne trgovine može smanjiti carinske i administrativne barijere, ali roba, poduzetnici, stručnjaci i investitori i dalje trebaju pouzdane prometne koridore. U tom smislu zračni promet nadopunjuje cestovnu, željezničku i pomorsku infrastrukturu. Posebno je važan za vremenski osjetljivu robu, poslovna putovanja, visokovrijedne pošiljke, medicinsku logistiku i turizam. Ako se regionalna tržišta otvore, a sigurnosni i regulatorni standardi usklade, veća konkurencija mogla bi potaknuti nove rute i smanjiti cijene.
Održivost i CORSIA u afričkom kontekstu
Uz sigurnost, troškove i integraciju, IATA sve snažnije ističe i klimatsku politiku. Udruga podsjeća da je CORSIA, globalni mehanizam za kompenzaciju i smanjenje emisija ugljikova dioksida u međunarodnom zrakoplovstvu, središnji tržišni instrument dogovoren na razini ICAO-a. Dobrovoljna faza izvješćivanja traje od 2024. do 2026., a obvezna faza počinje 2027. godine. Prema IATA-i, 129 država sudjelovalo je u programu 2025., među njima 20 afričkih država.
Za afričke vlade pitanje održivosti ima dvije dimenzije. S jedne strane, zrakoplovstvo mora sudjelovati u globalnom smanjenju emisija i izbjeći rascjepkan sustav nacionalnih i regionalnih nameta koji bi povećao troškove bez jasnog učinka. S druge strane, države koje razviju prihvatljive emisijske jedinice mogu ostvariti koristi na tržištima ugljika i privući klimatska ulaganja. IATA zato poziva vlade da podupru CORSIA-u kao jedinstveni globalni okvir, umjesto da uvode nepovezane poreze koji bi mogli dodatno poskupjeti letove i oslabiti konkurentnost.
Što vlade mogu učiniti
IATA-in program za afričko zrakoplovstvo može se sažeti u nekoliko reformskih pravaca koji zahtijevaju suradnju javnog i privatnog sektora.
- Uskladiti sigurnosni nadzor s međunarodnim standardima: države trebaju jačati civilne zrakoplovne vlasti, poboljšati nadzor aerodroma i operatora te ubrzati objavu izvješća o nesrećama u skladu s ICAO-ovim pravilima.
- Smanjiti fiskalno opterećenje zračnog prometa: porezi i naknade trebaju biti oblikovani tako da ne guše potražnju i ne čine regionalne letove nedostupnima velikom dijelu tržišta.
- Ukloniti prepreke repatrijaciji prihoda: zračni prijevoznici trebaju moći pristupiti prihodima ostvarenima na tržištima na kojima posluju, jer u protivnom povezanost postaje financijski neodrživa.
- Ubrzati provedbu SAATM-a: liberalizacija zračnog prostora i uklanjanje nepotrebnih bilateralnih ograničenja mogu povećati broj ruta i pojačati konkurenciju.
- Razvijati održivost kroz globalne mehanizme: CORSIA i tržišta ugljika mogu biti učinkovitiji od nepovezanih poreznih mjera ako se provedu dosljedno i uz međunarodnu suradnju.
Poruka iz Addis Abebe zato nadilazi samu zrakoplovnu industriju. Afričko zrakoplovstvo ima potencijal postati jedan od nosivih stupova gospodarske integracije, ali samo ako se istodobno riješe sigurnosni, regulatorni, financijski i okolišni izazovi. IATA-in pritisak na vlade odražava stav industrije da se rast neće dogoditi automatski: bit će potreban politički dogovor, pouzdana provedba i spremnost da se zračni promet promatra kao javna razvojna infrastruktura. U protivnom će potencijal ostati ograničen visokim troškovima, slabom povezanošću i neujednačenim pravilima, dok bi bolje koordinirane reforme mogle pretvoriti zračne veze u konkretnu potporu trgovini, turizmu, zapošljavanju i regionalnoj integraciji.
Izvori:- IATA – priopćenje o prioritetima za jačanje doprinosa zrakoplovstva afričkom rastu (link)- IATA – službena stranica konferencije Focus Africa 2026 u Addis Abebi (link)- Afrička unija – objašnjenje inicijative Single African Air Transport Market, SAATM (link)- Afrička komisija za civilno zrakoplovstvo, AFCAC – popis država koje su pristupile SAATM-u (link)- IATA – izvješće o blokiranim prihodima zrakoplovnih kompanija prema stanju na kraju listopada 2025. (link)- ICAO – AFI Plan 2025.–2030. za jačanje sigurnosnog nadzora u afričkom zrakoplovstvu (link)
Kreirano: srijeda, 29. travnja, 2026.
Pronađite smještaj u blizini