Ryanair zatvara berlinsku bazu i prepolovljuje zimski red letenja na BER-u
Ryanair je najavio zatvaranje svoje operativne baze u Berlinu od 24. listopada 2026. i smanjenje zimskog reda letenja prema Zračnoj luci Berlin Brandenburg Willy Brandt za oko 50 posto. Odluka irskog niskotarifnog prijevoznika znači da će sedam zrakoplova koji su bili bazirani u Berlinu biti premješteno na druge europske aerodrome, u državama koje Ryanair opisuje kao troškovno povoljnije. Kompanija tvrdi da će posljedica biti pad njezina godišnjeg prometa u Berlinu s oko 4,5 milijuna na približno 2,2 milijuna putnika, dok će letove prema glavnom njemačkom gradu ubuduće u većoj mjeri obavljati zrakoplovi bazirani izvan Berlina.
Ovaj potez nije samo pojedinačna odluka jedne zrakoplovne kompanije, nego signal šireg pritiska na njemačko zrakoplovno tržište. Ryanair kao glavni razlog navodi rast njemačkih poreza, sigurnosnih i navigacijskih naknada te aerodromskih pristojbi u Berlinu. Prema navodima kompanije, dodatni problem predstavlja najava povećanja naknada Zračne luke Berlin Brandenburg za razdoblje od 2027. do 2029. godine. Uprava berlinske zračne luke, prema izvješćima njemačkih medija, odbacuje jednostrano tumačenje Ryanaira i ističe da se o visini naknada još pregovara.
Troškovi postali središnje pitanje njemačkog zračnog prometa
Ryanair već dulje vrijeme pritišće njemačke vlasti i zračne luke tvrdnjom da je Njemačka postala preskupa za niskotarifni model poslovanja. Kompanija je još 2024. smanjila kapacitete u Berlinu za 20 posto, što je uključivalo gubitak oko 750.000 sjedala i ukidanje više linija. U listopadu 2025. objavila je i šire rezove u Njemačkoj, navodeći da za zimski red letenja 2025. smanjuje više od 800.000 sjedala i otkazuje 24 rute na devet njemačkih zračnih luka, među kojima su Berlin, Hamburg i Memmingen. Najava zatvaranja berlinske baze 2026. nastavak je istog spora, ali s daleko većom simboličkom težinom jer se odnosi na glavni grad i treću najveću zračnu luku u Njemačkoj.
Njemačka je od 1. svibnja 2024. povećala porez na zrakoplovne karte. Prema podacima njemačkog Saveznog zavoda za statistiku, najniža stopa poreza za većinu putnika iznosila je 15,53 eura po putniku nakon tog datuma, dok je prije toga iznosila 12,48 eura. Međunarodno udruženje zračnog prijevoza IATA tada je navelo da se porez povećao za 19 posto i da se, ovisno o udaljenosti leta, kreće od 15,53 do 70,83 eura po putniku. Ryanair tvrdi da taj porez, uz rast drugih naknada, otežava oporavak njemačkog zračnog prometa u odnosu na druge europske zemlje.
Berlin između rasta putnika i slabijeg oporavka nakon pandemije
Zračna luka Berlin Brandenburg u 2025. zabilježila je oko 26,05 milijuna putnika, odnosno rast od 2,3 posto u odnosu na prethodnu godinu. Prema službenim podacima zračne luke, tijekom 2025. obavljeno je 193.042 polijetanja i slijetanja, a prosječna popunjenost zrakoplova iznosila je 82,2 posto. Ryanair je i nakon smanjenja prometa ostao najveći pojedinačni prijevoznik na BER-u, s gotovo 4,7 milijuna putnika u 2025., iako je vlastitu ponudu na toj zračnoj luci smanjio za oko deset posto zbog, kako navodi sama zračna luka u prometnom izvješću, visokih lokacijskih troškova u Njemačkoj.
Ti podaci pokazuju zašto je berlinska situacija složenija od jednostavne priče o padu potražnje. Potražnja za putovanjima postoji, promet zračne luke raste, a BER se profilirao kao ključna ulazna točka za Berlin i širu regiju Brandenburg. Istodobno, rast je sporiji od ambicija zračne luke i od oporavka dijela konkurentskih europskih tržišta. Ryanair tvrdi da Berlin ne iskorištava svoj potencijal upravo zato što troškovna struktura smanjuje interes niskotarifnih prijevoznika za baziranje zrakoplova i otvaranje novih ruta.
Za Berlin je posebno važno to što nema isti zrakoplovni profil kao veliki europski čvorišni aerodromi. Grad se u znatnoj mjeri oslanja na izravne point-to-point linije, gradski turizam, poslovna putovanja i posjete povezane s kulturnim i kreativnim sektorom. Kada niskotarifni prijevoznik smanji bazirane zrakoplove, posljedice se ne vide samo u broju linija, nego i u učestalosti letova, mogućnosti putovanja izvan najtraženijih termina te pritisku na cijene karata.
Što znači zatvaranje baze, a što ne znači
Zatvaranje baze ne znači da Ryanair potpuno napušta Berlin. Prema dostupnim informacijama, kompanija planira nastaviti letjeti prema BER-u, ali s manjim zimskim redom letenja i bez lokalno baziranih sedam zrakoplova. U praksi to znači da će se dio linija moći održavati zrakoplovima koji polijeću iz drugih baza, dok su kapacitet, fleksibilnost i raspored letova slabiji nego kada je veći broj zrakoplova stacioniran u samoj zračnoj luci.
Za putnike takav model može značiti manji izbor termina, moguće ukidanje slabije popunjenih ruta i slabiju cjenovnu konkurenciju na pojedinim tržištima. Niskotarifni prijevoznici često ulaze na rute s velikim brojem sjedala i agresivnim cijenama, čime potiču i druge prijevoznike na prilagodbu. Kada se kapacitet povuče, tržište se ne mora nužno urušiti, ali se može promijeniti ravnoteža: preostali prijevoznici dobivaju više prostora, a putnici manje izbora, osobito na sekundarnim i sezonskim linijama.
Učinak će ovisiti o tome hoće li druge kompanije popuniti prazninu. BER je u 2025. bilježio širenje pojedinih prijevoznika, među ostalim Condora i Eurowingsa, a zračna luka nastoji razvijati mrežu i izvan niskotarifnog segmenta. No Ryanair je u Berlinu imao tržišnu težinu koju nije jednostavno brzo nadomjestiti. Ako se smanjenje provede u najavljenom opsegu, gubitak oko polovice zimskog programa tog prijevoznika mogao bi se najviše osjetiti na linijama na kojima je Ryanair bio glavni ili jedan od rijetkih ponuđača velikog kapaciteta.
Spor oko naknada postao političko i industrijsko pitanje
U njemačkoj raspravi Ryanair nije jedini akter koji upozorava na visoke troškove. Njemačka udruga zračnih luka ADV, prema izvješćima njemačkih medija, ocijenila je najavu smanjenja letova u Berlinu kao upozorenje za cijeli njemački zrakoplovni sektor. Glavni direktor udruge Ralph Beisel naveo je da problem nije samo Berlin, nego širi troškovni okvir za zračni promet u Njemačkoj, uključujući porez na zračni promet, sigurnosne naknade, naknade za kontrolu zračnog prometa i aerodromske pristojbe.
Istodobno, iz perspektive zračnih luka situacija nije jednostavna. Aerodromi su nakon pandemije suočeni s višim troškovima rada, sigurnosti, energije, infrastrukture i financiranja. BER je zračna luka s dugom i skupom poviješću izgradnje, a nakon otvaranja 2020. mora istodobno održavati operativnu kvalitetu, servisirati investicijske obveze i konkurirati drugim europskim aerodromima. Zbog toga se spor između Ryanaira i uprave zračne luke ne može svesti samo na pitanje jedne pristojbe, nego na pitanje tko u konačnici snosi trošak infrastrukture i javnih nameta: prijevoznik, putnik, zračna luka ili država.
Ryanair, čiji je poslovni model izgrađen na visokim stopama iskorištenosti zrakoplova i vrlo osjetljivoj kontroli troškova, na takve promjene reagira brže i oštrije od tradicionalnih prijevoznika. Zrakoplovi se mogu premjestiti ondje gdje kompanija očekuje veći povrat, niže naknade i poticajnije uvjete. U najavi zatvaranja berlinske baze kompanija je navela da će zrakoplove preusmjeriti na tržišta poput Švedske, Slovačke, Albanije i Italije, za koja tvrdi da imaju povoljniji porezni ili naknadni okvir.
Radnici, sindikati i lokalno gospodarstvo pred neizvjesnošću
Jedno od osjetljivijih pitanja odnosi se na zaposlenike. Ryanair je najavio da će berlinskim pilotima i kabinskom osoblju ponuditi mogućnost premještaja na druge baze u europskoj mreži. To formalno smanjuje rizik neposrednog gubitka posla, ali za radnike može značiti preseljenje, promjenu obiteljskih i životnih okolnosti ili izlazak iz kompanije ako premještaj nije prihvatljiv. Sindikat Verdi kritizirao je potez Ryanaira kao izrazito profitno motiviranu strategiju i upozorio na odnos prema zaposlenicima koji ovise o odlukama o premještanju kapaciteta između država.
Za lokalno gospodarstvo učinci će se mjeriti šire od broja radnih mjesta u samoj bazi. Manje letova može značiti manje putnika u hotelima, restoranima, taksi i željezničkim vezama, manje potrošnje u zračnoj luci te slabiju dostupnost za poslovne događaje, sajmove, konferencije i kulturne manifestacije. U velikom gradu takvi se učinci često rasporede na više sektora i nisu odmah vidljivi, ali smanjenje zračne povezanosti dugoročno utječe na atraktivnost destinacije i na trošak dolaska.
Njemačko tržište pod pritiskom konkurencije drugih europskih država
Europsko zrakoplovno tržište formalno je jedinstveno, ali se stvarni troškovi poslovanja znatno razlikuju od države do države. Zračne luke, porezni modeli, sigurnosne naknade i poticaji za otvaranje linija stvaraju vrlo različite uvjete za prijevoznike. Niskotarifne kompanije, uključujući Ryanair, taj okvir koriste za premještanje kapaciteta prema aerodromima koji nude niže troškove ili bolje komercijalne uvjete. Zato se odluka o Berlinu uklapa u širi obrazac europske konkurencije za zrakoplove, rute i putnike.
IATA je još nakon povećanja njemačkog poreza 2024. upozorila da bi veći nameti mogli usporiti oporavak prometa, smanjiti konkurentnost i negativno utjecati na turizam i izvoz. Ryanair tu argumentaciju koristi u vlastitom pritisku na njemačku vladu, tvrdeći da bi smanjenje poreza i naknada omogućilo znatno veći promet i dodatna ulaganja. Takve tvrdnje treba promatrati i kao dio pregovaračke strategije: aviokompanije često javno naglašavaju makroekonomske koristi svoje prisutnosti kako bi utjecale na odluke vlasti i zračnih luka.
S druge strane, javne politike ne mogu se voditi samo željama pojedinih prijevoznika. Porezi i naknade u zračnom prometu povezani su s fiskalnim prihodima, sigurnosnim standardima, infrastrukturnim troškovima i klimatskom politikom. Pitanje je gdje se nalazi ravnoteža između dostupnosti letova, cijena karata, ekoloških ciljeva i financijske održivosti aerodroma. Berlin je sada postao jedno od najvidljivijih mjesta na kojem se ta ravnoteža testira u praksi.
Moguća prilika za željeznicu, ali uz jasna ograničenja
Smanjenje zračnih kapaciteta prema Berlinu ponovno otvara pitanje uloge željeznice u europskim putovanjima. Berlin ima izravne željezničke veze s nizom velikih europskih gradova, uključujući Amsterdam, Varšavu, Prag, Beč, Pariz i Stockholm, a dio drugih destinacija dostupan je s jednim presjedanjem. Za kraće i srednje udaljenosti željeznica može preuzeti dio prometa, osobito ako su putovanja vremenski konkurentna i cjenovno prihvatljiva.
No željeznica ne može jednostavno zamijeniti sve ukinute ili prorijeđene letove. Neke rute, osobito one prema udaljenijim destinacijama, otocima ili tržištima s jakom turističkom sezonom, teško je nadomjestiti vlakom. Dodatni problem ostaju cijene karata, pouzdanost, kapacitet i koordinacija međunarodnih željezničkih veza. Zbog toga odluka Ryanaira može otvoriti prostor za jačanje željezničkih alternativa, ali ne uklanja potrebu za stabilnom zračnom povezanošću Berlina.
Posljedice će se vidjeti u cijenama, rutama i pregovorima
Najavljena odluka Ryanaira trebala bi stupiti na snagu s krajem listopada 2026., pa ostaje prostor za pregovore, političke reakcije i moguće prilagodbe. Ako se najava provede u cijelosti, Berlin će izgubiti dio niskotarifnog kapaciteta u zimskom redu letenja, a njemačko tržište dobit će još jedan primjer povlačenja prijevoznika zbog troškovnog pritiska. Ako se naknade ili porezni okvir promijene, Ryanair bi mogao pokušati prikazati odluku kao uspješan pritisak na vlasti i aerodrom.
Za putnike i turistički sektor ključno pitanje neće biti samo hoće li Ryanair ostati prisutan u Berlinu, nego koliko će linija, sjedala i povoljnih termina biti dostupno nakon zatvaranja baze. Za njemačku zrakoplovnu politiku slučaj BER-a postaje test sposobnosti da se pomire fiskalni, infrastrukturni i klimatski ciljevi s potrebom da velike urbane regije ostanu dobro povezane. Berlin će i dalje ostati važna europska destinacija, ali odluka Ryanaira pokazuje da se u današnjem zračnom prometu status velikog grada sam po sebi više ne pretvara automatski u rast broja linija.
Izvori:- Ryanair / Breaking Travel News – najava zatvaranja berlinske baze, premještanja sedam zrakoplova i smanjenja zimskog reda letenja (link)- Berlin Brandenburg Airport – službeni prometni podaci za BER, uključujući podatke za 2025. i mjesečne statistike (link)- Berlin Brandenburg Airport – prometno izvješće za prosinac 2025. s ukupnim godišnjim brojem putnika i podacima o najvećim prijevoznicima (link)- Destatis – podaci njemačkog Saveznog zavoda za statistiku o zrakoplovnom porezu i stopama po putniku u 2024. (link)- IATA – reakcija Međunarodnog udruženja zračnog prijevoza na povećanje njemačkog poreza na zračni promet 2024. (link)- The Guardian – izvješće o najavi zatvaranja baze, reakciji sindikata Verdi i mogućim posljedicama za promet prema Berlinu (link)- WELT / dpa – izvješće o reakciji njemačke udruge zračnih luka ADV i stajalištu FBB-a o pregovorima o naknadama (link)
Kreirano: ponedjeljak, 27. travnja, 2026.
Pronađite smještaj u blizini