NASA ubrzava Artemis: dodatna misija 2027. i plan godišnjih slijetanja američkih astronauta na Mjesec

NASA ubrzava Artemis: dodatna misija 2027. i plan godišnjih slijetanja na Mjesec

NASA je 27. veljače 2026. objavila značajne promjene u rasporedu i načinu provedbe programa Artemis, američkog povratka astronauta na Mjesec. Prema najavljenom planu, agencija uvodi dodatnu misiju u 2027. godini, standardizira konfiguraciju rakete Space Launch System (SLS) i svemirskog broda Orion te cilja na tempo u kojem bi nakon prvog slijetanja uslijedilo najmanje jedno slijetanje na površinu svake godine. U NASA-i poručuju da je cilj istodobno povećati sigurnost i ubrzati operacije, uz “logičan, fazni pristup” koji treba smanjiti rizike i skratiti razmake između misija.

U priopćenju se naglašava da se promjene uvode u trenutku kada su timovi u završnim pripremama za Artemis II, prvi let s posadom u okviru Artemisa. Ta misija trebala bi u travnju 2026. poslati četveročlanu posadu na desetodnevni obilazak Mjeseca i povratak na Zemlju, no trenutačni raspored ostaje podložan tehničkim popravcima i odobrenjima. Istodobno, NASA mijenja ulogu sljedećeg leta: Artemis III, koji je ranije bio percipiran kao korak prema povratku na površinu, sada se preoblikuje u misiju koja u 2027. treba u niskoj Zemljinoj orbiti provjeriti ključne sustave i procedure prije slijetanja u 2028.

Što se mijenja u rasporedu: Artemis III kao “generalna proba”, slijetanje prebačeno na Artemis IV

Najveća promjena odnosi se na to da će Artemis III, prema novoj arhitekturi, biti usmjeren na testiranje sustava i operativnih sposobnosti u niskoj Zemljinoj orbiti, umjesto da odmah preuzme najrizičniji dio – spuštanje ljudi na površinu. NASA navodi da će takav pristup poslužiti kao priprema za Artemis IV, koji je sada postavljen kao misija slijetanja u 2028. godini. U praksi to znači da se program odlučuje za dodatni, “među-korak” koji treba zatvoriti niz otvorenih tehničkih pitanja prije nego što posada bude izložena kombinaciji složenih operacija: od pristajanja s lenderom i rada u dubokom svemiru, do lunarne šetnje i povratka.

U NASA-i ističu da će se tijekom ažurirane misije Artemis III nastojati provesti susret i pristajanje s jednim ili oba komercijalna lendera koje razvijaju SpaceX i Blue Origin. Takav scenarij trebao bi omogućiti ispitivanje “spojenih” letjelica u svemiru, kao i integriranu provjeru sustava za održavanje života, komunikacija i pogona. U paket testova ulaze i provjere novih svemirskih odijela za izvanbrodske aktivnosti, takozvanih xEVA odijela, koja se smatraju ključnima za sigurnu i učinkovitu lunarnu šetnju. NASA napominje da će ciljeve i točne parametre testnog leta dodatno definirati nakon detaljnih pregleda s industrijskim partnerima te da će specifične ciljeve misije objaviti naknadno.

• Artemis II: prvi let s posadom u sustavu SLS/Orion, planiran kao obilazak Mjeseca i povratak, s novim terminima u travnju 2026. nakon popravaka.
• Ažurirani Artemis III: misija u 2027. u niskoj Zemljinoj orbiti s fokusom na pristajanje, provjere sustava i operativne procedure prije slijetanja.
• Artemis IV: prema novoj arhitekturi postaje misija slijetanja u 2028., uz ambiciju da se zatim prijeđe na godišnji ritam slijetanja.

Standardizacija SLS-a i Oriona: “testiraj kako letiš”

Jedan od glavnih argumenata NASA-e za promjenu arhitekture jest standardizacija konfiguracije. U agenciji smatraju da je, nakon uspješnog leta bez posade Artemis I i predstojećeg leta s posadom Artemis II, “nepotrebno komplicirano” bitno mijenjati konfiguraciju sklopa SLS/Orion za kasnije misije, jer bi se time gubila vrijedna lekcija iz prethodnih letova i povećavali razvojni i proizvodni rizici. NASA-in rukovodeći tim poručuje da želi “nastaviti testirati kao što se leti i kako se letjelo”, vraćajući se logici postupnog povećanja sposobnosti, s koracima koji su dovoljno veliki da se napreduje, ali ne toliko veliki da se preuzima nepotreban rizik.

U tom kontekstu, NASA najavljuje da želi izvoditi misije slijetanja u što sličnijoj konfiguraciji lansiranja sa Zemlje, što podrazumijeva korištenje gornjeg stupnja i sustava lansirne rampe što bližih konfiguraciji “Block 1”. To je signal da će agencija nastojati smanjiti broj paralelnih promjena na raketi i infrastrukturi, a partnere koji su radili na “evoluiranim” verzijama sustava usmjeriti prema usklađivanju s novim ciljem. Poruka je jasna: manje varijanti, više ponavljanja i brže učenje na stvarnim letovima – model koji je, prema riječima NASA-inih čelnika, bio obilježje Apolla, programa koji je 1960-ih u kratkom roku došao do prvog slijetanja.

Ovaj pristup ima i industrijski odjek. Boeing, kao ključni partner na SLS-u, u javnim je istupima podržao ubrzani raspored i naglasio da su radna snaga i dobavni lanac spremni odgovoriti na veće proizvodne potrebe. U kompaniji pritom ističu raspodjelu posla između NASA-inih centara i pogona: od projektiranja u Marshall Space Flight Centeru u Huntsvilleu, preko proizvodnje u Michoud Assembly Facilityju u New Orleansu, do integracije u Kennedy Space Centeru na Floridi. Takva geografska i industrijska mreža tradicionalno je jedan od razloga zbog kojih program ima snažnu političku potporu, ali i složene upravljačke izazove.

Komercijalni lenderi i xEVA odijela: zašto su ključni prije povratka na površinu

Artemis se od početka oslanja na kombinaciju državne infrastrukture (SLS i Orion) i komercijalnih rješenja za slijetanje. NASA je ranije odabrala SpaceX za razvoj prvog “Human Landing Systema” koji bi astronautima omogućio silazak s lunarne orbite na površinu i povratak, a kasnije je kao drugog pružatelja odabrala Blue Origin za sljedeće misije slijetanja u kasnijoj fazi programa. U novoj arhitekturi oba se sustava pojavljuju već u fazi provjere procedura: cilj je da se u 2027. u orbiti oko Zemlje demonstriraju susret, pristajanje i provjere sustava, prije nego što se ti zahtjevi prenesu u lunarnu okolinu gdje su posljedice pogreške bitno veće.

Za razumijevanje ove promjene važno je naglasiti da slijetanje na Mjesec više nije “jedan manevar”, nego niz operacija koje se oslanjaju na pouzdanost više sustava u istom vremenskom prozoru. Osim samog lendanja, potrebno je osigurati stabilno održavanje života i komunikacija, precizno navođenje, dovoljno energije za manevre te mogućnost sigurnog izlaska posade na površinu i povratka. Upravo zato NASA u testove za Artemis III uključuje i provjeru xEVA odijela, nove generacije opreme za izvanbrodske aktivnosti, čiji razvoj i testiranja agencija predstavlja kao jedan od kritičnih preduvjeta za “hodanje” po južnom polu Mjeseca, području koje je u fokusu zbog znanstvenog potencijala i mogućih resursa poput leda u trajno zasjenjenim kraterima.

Planirani testni paket za Artemis III, prema najavi, obuhvaća nekoliko slojeva provjera koje bi u klasičnoj arhitekturi bile razbacane po različitim misijama. Ključni naglasci su:

• susret i pristajanje Oriona s komercijalnim lenderom ili lenderima, uz provjeru stabilnosti i kompatibilnosti sustava;
• testovi “spojenih” letjelica u svemiru, uključujući komunikacije, pogon i proceduru integriranih provjera;
• integrirani pregled sustava za održavanje života, kao jedan od najkritičnijih sigurnosnih podsustava za posadu;
• provjere xEVA odijela i operativnih procedura za izvanbrodske aktivnosti, koje su u lunarnim misijama presudne za znanost i rad na površini.

NASA pritom napominje da će se konačan opseg utvrditi nakon zajedničkih pregleda s partnerima, što sugerira da će neke aktivnosti ovisiti o spremnosti hardvera i rezultatima prethodnih testova.

Artemis II: raketa vraćena u hangar zbog problema s helijem i ranijih curenja

Promjena arhitekture dolazi u trenutku kada je Artemis II, ključna prekretnica programa, ponovno ušao u fazu popravaka. NASA je 25. veljače 2026. premjestila SLS i Orion natrag u Vehicle Assembly Building (VAB) u Kennedyjevu svemirskom centru kako bi se otklonio problem protoka helija prema gornjem stupnju rakete, Interim Cryogenic Propulsion Stageu (ICPS). U javnim izvještajima navodi se da se pristup nekim dijelovima sustava može kvalitetno odraditi tek unutar VAB-a, što je i razlog za višesatno, logistički zahtjevno “vraćanje” letjelice s lansirne rampe.

Uz helij, u izvještajima se spominju i raniji problemi s curenjem vodika, zbog kojih je planirano lansiranje već ranije pomaknuto. Prema NASA-inim navodima, timovi su odmah po povratku hardvera u VAB započeli rad na otklanjanju uočenog kvara te pripremili niz dodatnih zahvata, uključujući zamjenu baterija u sustavu za prekid leta (flight termination system), testove “od kraja do kraja” za potrebe sigurnosti lansirnog područja i druge radove koji moraju biti završeni prije sljedećih prozora za lansiranje. Zbog tih aktivnosti, agencija je kao realističnu sljedeću priliku istaknula travanj 2026., uz napomenu da će se ciljane datume precizirati nakon što popravci i provjere budu dovršeni.

Za posadu Artemis II – Reida Wisemana, Victora Glovera, Christine Koch i kanadskog astronauta Jeremyja Hansena – riječ je o misiji koja ima dvostruku ulogu. S jedne strane, let će testirati dubokosvemirske sustave s ljudima u kabini: od Oriona i njegovih sustava održavanja života do komunikacija i procedura u okolišu dalje od niske Zemljine orbite. S druge strane, riječ je o psihološkom i operativnom “mostu” prema slijetanjima: nakon više od pola stoljeća, program se ponovno vraća profilu misije koji podrazumijeva let oko Mjeseca i povratak, ali sada s potpuno novom arhitekturom, novim partnerima i drugačijim sigurnosnim standardima.

Radna snaga, sigurnost i geopolitika: zašto NASA inzistira na bržem ritmu

U NASA-i tvrde da je nedavno objavljena “workforce directive”, odnosno smjernica za radnu snagu, ključna za ubrzanje. Prema službenom objašnjenju, cilj je obnoviti “temeljne kompetencije” unutar civilne službe agencije, povećati udio rada koji se obavlja unutar NASA-e i u bližoj, “rame uz rame” suradnji s industrijskim partnerima. Ideja je da se tako istodobno smanji ovisnost o dugim, fragmentiranim razvojnim ciklusima te poboljša pouzdanost, jer se znanje, nadzor i operativna iskustva brže prelijevaju između timova.

Nova uprava pritom otvoreno naglašava i geopolitički kontekst. U javnim izjavama navodi se da “vjerodostojna konkurencija” najvećeg geopolitičkog suparnika raste iz dana u dan te da SAD mora “ići brže”, uklanjati odgode i ostvariti ciljeve nacionalne svemirske politike. U takvim porukama Artemis se ne predstavlja samo kao znanstveni ili tehnološki projekt, nego i kao instrument nacionalnog prestiža, tehnološkog suvereniteta i industrijskog kapaciteta. Taj element dodatno dolazi do izražaja jer se globalni interes za Mjesec posljednjih godina povećao: od istraživanja resursa i znanstvenih ciljeva do dugoročnih planova za logistiku, energiju i potencijalnu infrastrukturu u lunarnom okruženju.

Istodobno, argument “brže” u NASA-i nastoje povezati sa sigurnošću, a ne suprotstaviti je sigurnosti. U tom okviru često se navodi da su višegodišnje stanke između misija problematične jer otežavaju zadržavanje operativne “oštrine”, usporavaju učenje na stvarnim letovima i povećavaju rizik da se timovi i dobavni lanci rasloje. Prema izvještajima sa stručnih i medijskih praćenja programa, sigurnosni savjetodavni paneli upozoravali su da je raniji koncept misije Artemis III bio preopterećen “prvim put” ciljevima i da je ovisnost o spremnosti lendera i odijela stvarala značajne rizike na razini cijele misije. Upravo zato NASA sada pokušava razdvojiti demonstraciju složenih procedura od samog slijetanja, uvodeći dodatni let koji bi trebao “očistiti” najveće nepoznanice prije nego što posada ode u lunarnu orbitu s ciljem spuštanja na površinu.

Kako će se novi raspored održati ovisit će o nekoliko paralelnih linija: o završetku popravaka i uspješnom lansiranju Artemis II, o sposobnosti industrije da dovede do operativne zrelosti komercijalne lendere te o potvrdi da xEVA odijela i pripadajuće procedure zadovoljavaju stroge sigurnosne kriterije. NASA je najavila da će dodatne detalje o ciljevima i profilu ažuriranog Artemis III objaviti nakon zajedničkih pregleda s partnerima, što upućuje na to da će 2026. i 2027. biti godine u kojima će se odluke o konkretnim koracima donositi na temelju rezultata testova, a ne samo na temelju kalendarskih ambicija.

Izvori:

• NASA – službeno priopćenje o dodatnoj misiji i promjeni arhitekture Artemis programa (link)
• NASA – službena stranica kampanje Artemis (link)
• NASA – stranica misije Artemis II s osnovnim podacima i posadom (link)
• Associated Press – izvještaj o reviziji rasporeda Artemis i usporedbi s Apollom (link)
• Space.com – analiza promjene misije Artemis III i plana ubrzanja kadence lansiranja (link)
• NASA – napredak xEVA odijela za lunarne šetnje (link)
• NASA – odabir Blue Origin kao drugog pružatelja lunarnog landera za Artemis (link)
• NASA – odabir SpaceX-a za razvoj prvog komercijalnog “Human Landing Systema” (link)