Sophie Adenot stigla na ISS: službeni početak ESA-ine misije εpsilon u veljači 2026.
Dolazak nove posade na Međunarodnu svemirsku postaju (ISS) 14. veljače 2026. u 21:15 po srednjoeuropskom vremenu označio je početak misije εpsilon, prve svemirske misije astronautkinje Europske svemirske agencije (ESA) Sophie Adenot. U kapsuli SpaceX Crew Dragon
Freedom na postaju su stigli i NASA-ini astronauti Jessica Meir i Jack Hathaway te ruski kozmonaut Roscosmosa Andrei Fedyaev. Spajanje s postajom obavljeno je nakon oko 34 sata leta od lansiranja s Floride, a dolazak posade vraća ISS na punu operativnu popunjenost nakon razdoblja smanjenog broja članova posade i odgode dijela aktivnosti izvan postaje.
Lansiranje i spajanje s postajom: 34 sata u orbiti prije ulaska na ISS
Posada misije Crew-12 poletjela je 13. veljače 2026. u 11:15 po srednjoeuropskom vremenu (10:15 UTC) na vrhu rakete Falcon 9 s američkog Cape Canaverala, u okviru NASA-inog programa komercijalnih letova s posadom. Nakon niza orbitalnih manevra, kapsula
Freedom pristala je na priključni modul postaje 14. veljače 2026. u 21:15 CET (20:15 UTC). Prema NASA-i, riječ je o rotacijskoj misiji koja će trajati približno osam do devet mjeseci, a posada će tijekom boravka provoditi znanstvene pokuse, tehnološke demonstracije i održavanje sustava postaje.
Tijekom putovanja prema ISS-u, Adenot i Hathaway, oboje prvi put u svemiru i s iskustvom testnih pilota, imali su vrijeme za prilagodbu na život u mikrogravitaciji i upoznavanje s procedurama rada u letjelici. Taj prijelazni period, koji se u svakoj posadi koristi za uhodavanje, posebno je važan za nove članove jer omogućuje da se nakon ulaska na ISS brže uključe u operativni ritam postaje i preuzmu dio zadataka koji su se gomilali dok je posada bila malobrojnija.
Doček na postaji i simbolika “astronautskih krila”
Nakon izjednačavanja tlaka i otvaranja vrata između letjelice i postaje, Crew-12 dočekali su članovi prethodne ekipe. Prema informacijama ESA-e, posadu su pozdravili NASA-in astronaut Christopher Williams te ruski kozmonauti Sergei Kud-Sverchkov i Sergei Mikayev, koji su na ISS stigli u studenome 2025. letjelicom Sojuz. Kratki protokolarni dio, koji je u praksi i sigurnosna provjera da su svi sustavi stabilni te da se posada može kretati među modulima, završio je ceremonijom tijekom koje su Adenot i Hathaway dobili “astronautska krila” od zapovjednika postaje Sergeija Kud-Sverchkova.
Takve ceremonije, iako kratke, imaju važnu ulogu u kulturi posada: obilježavaju prijelaz iz faze putovanja u fazu punog operativnog rada. U slučaju εpsilona, dodatnu težinu daje činjenica da se radi o misiji koja bi, prema ESA-inim planovima, mogla biti najdulji let europskog astronauta do sada, s predviđenim trajanjem do devet mjeseci.
Zašto je εpsilon važan za Europu
ESA misiju naziva εpsilon, a ime nosi višeslojnu simboliku. ESA objašnjava da je u matematici znak ε povezan s “malim veličinama”, što se interpretira kao naglasak na doprinosima pojedinaca u velikim međunarodnim projektima. Uz to, ε se koristi i kao oznaka zvijezda u zviježđima, pa misija slijedi francusku tradiciju nazivanja letova po nebeskim tijelima. U europskom kontekstu, misija je važna i jer je Adenot prva “karijerna” astronautkinja iz ESA-ine klase 2022., poznate pod nadimkom “Hoppers”, koja leti u svemir.
Direktor ESA-inog programa za ljudska i robotska istraživanja Daniel Neuenschwander istaknuo je da εpsilon pokazuje namjeru Europe da zadrži kontinuiranu prisutnost u niskoj Zemljinoj orbiti i da znanstveno korištenje ISS-a ostane u središtu tog pristupa. U tom okviru Adenot nije samo “putnica” na postaji, nego ključna operativna osoba zadužena za dio europskih istraživačkih kapaciteta na postaji i za koordinaciju eksperimenata koji dolaze iz europskih laboratorija.
Uloga na ISS-u: Columbus i Kibo u fokusu rada
Tijekom boravka na ISS-u Sophie Adenot djelovat će kao specijalistica posade za modul Columbus, europski laboratorij na postaji, ali i za japanski znanstveni modul Kibo. U praksi to znači da će velik dio njezina radnog dana biti ispunjen pripremom i provedbom pokusa, rukovanjem uzorcima, kontrolom eksperimentalnih sustava te izvještavanjem zemaljskim centrima koji prate eksperimente u stvarnom vremenu.
Columbus je jedan od ključnih elemenata europske prisutnosti na ISS-u: omogućuje dugoročna istraživanja u uvjetima mikrogravitacije, od biologije i medicine do fizike fluida i promatranja Zemlje. Kibo je najveći pojedinačni istraživački modul na postaji, a suradnja ESA-e i japanske agencije JAXA na njegovu korištenju primjer je kako se znanstveni program ISS-a oslanja na podjelu infrastrukture i razmjenu resursa među partnerima.
Do 36 eksperimenata iz Europe: medicina, klima i tehnologija
Prema ESA-i, Adenot će u sklopu εpsilona provesti do 36 eksperimenata iz Europe, od kojih je sedam razvila francuska svemirska agencija CNES posebno za ovu misiju. Raspon tema obuhvaća istraživanja ljudske fiziologije, gdje se proučavaju promjene u mišićima, kostima, kardiovaskularnom sustavu i živčanom sustavu tijekom duljeg boravka u mikrogravitaciji, ali i projekte koji se bave klimom i promatranjem Zemlje.
Dio eksperimenata usmjeren je na tehnologijske demonstracije – provjere novih materijala, senzora, softverskih sustava ili procedura – koje su važne jer ISS služi i kao “testni poligon” za buduće misije dublje u Sunčev sustav. ESA naglašava da se rezultati takvih istraživanja vraćaju na Zemlju kroz nove medicinske spoznaje, bolju obradu podataka o okolišu te razvoj tehnologija koje se mogu primijeniti u industriji, zdravstvu ili sigurnosnim sustavima.
Za europske istraživačke timove, posebno je važna duljina misije. Duži boravak omogućuje provođenje eksperimenata u više faza, ponavljanje mjerenja i praćenje dugoročnih učinaka, što je teško postići u kraćim letovima. Ujedno se stvara i veći “prozor” za nepredviđene situacije, poput tehničkih zastoja ili promjena rasporeda rada postaje, koji su u svemirskim misijama uobičajeni.
Širi kontekst: ISS je privremeno radio s manjom posadom
Dolazak Crew-12 imao je i operativnu dimenziju koja nadilazi znanstvene planove. Prema informacijama NASA-e i međunarodnih medija, ISS je u prethodnom razdoblju radio s reduciranom posadom nakon ranijeg povratka jedne posade zbog medicinskog razloga, što je dovelo do privremenog smanjenja broja ljudi na postaji. U takvim okolnostima prioriteti se često preusmjeravaju na održavanje sustava, sigurnost i nužne operacije, dok se dio znanstvenih aktivnosti i izlazaka u svemir (spacewalk) odgađa.
S dolaskom četveročlane posade, postaja se vraća na kapacitet koji omogućuje paralelni rad na eksperimentima, rutinskim zadacima održavanja i pripremi za aktivnosti izvan postaje. Upravo zato dolasci rotacijskih posada nisu samo “promjena smjene”, nego i ključni trenutci za ritam istraživanja i logistiku na orbiti.
Tko je Sophie Adenot i zašto se o njoj govori kao o “novom licu” europske astronautike
Sophie Adenot dolazi iz nove generacije ESA-inih astronauta odabranih 2022. godine. ESA je u svojim materijalima naglašavala da je riječ o karijernoj astronautkinji koja je relativno brzo prošla put od osnovne obuke do misijski specifične pripreme. U praksi to znači da je program obuke bio komprimiran i snažno fokusiran na uloge koje će obavljati na ISS-u, uključujući rad u modulu Columbus, postupke sigurnosti, upravljanje teretima, robotiku i suradnju s međunarodnim partnerima.
Za Francusku, εpsilon ima i nacionalnu dimenziju. CNES navodi da je to prvo francusko sudjelovanje na posadi ISS-a nakon misije Alpha Thomasa Pesqueta 2021. godine, te da Adenot postaje tek druga Francuskinja koja leti do ISS-a, 25 godina nakon Claudie Haigneré. Takvi podatci često se ističu jer svemirski programi imaju snažan utjecaj na javnu percepciju znanosti i tehnologije, a astronauti postaju “ambasadori” istraživanja u školama, sveučilištima i industriji.
Međunarodna posada i geopolitika suradnje u orbiti
Crew-12 čine predstavnici triju agencija: NASA-e, ESA-e i Roscosmosa. Iako se politički odnosi na Zemlji često mijenjaju, ISS je već desetljećima primjer infrastrukture koja funkcionira na temelju operativne suradnje i podjele odgovornosti. Svaka agencija doprinosi određenim modulima, transportnim kapacitetima, logistici i znanstvenim programima, a sigurnost posade ovisi o kompatibilnosti sustava i procedura.
S obzirom na to da će misija trajati osam do devet mjeseci, posada će sudjelovati i u prijelazima između ekspedicija 74 i 75, što uključuje promjene zapovjedništva, planiranje znanstvenih kampanja i prilagodbu rasporeda prema stanju sustava i raspoloživosti teretnih letova. U takvim dugim misijama posade često prolaze kroz razdoblja intenzivnog rada, ali i faze kada se prioriteti usmjeravaju na održavanje i popravke, što ovisi o tehničkom stanju postaje.
Što Europa dobiva: znanost, tehnologija i priprema za buduće misije
ESA, NASA i partneri sve češće naglašavaju da je ISS platforma za pripremu misija prema Mjesecu i dalje, jer omogućuje testiranje ljudskog tijela u dugotrajnim svemirskim uvjetima i provjeru tehnologija koje moraju raditi pouzdano mjesecima. Rezultati pokusa iz područja fiziologije i psihologije posade koriste se za razvoj protokola prehrane, vježbanja, zaštite od zračenja i održavanja mentalnog zdravlja tijekom dugih misija.
U području tehnologije, svemirski eksperimenti često dovode do inovacija u upravljanju energijom, recikliranju vode i zraka, materijalima otpornima na ekstremne uvjete te autonomnim sustavima nadzora. U kontekstu klimatskih i okolišnih istraživanja, rad posade na ISS-u također podržava kalibraciju instrumenata i usporedbe s mjerenjima sa Zemlje, što može poboljšati interpretaciju podataka satelitskog promatranja.
Za europsku industriju, ovakve misije imaju dodatnu vrijednost kroz ugovore za opremu, razvoj eksperimenata i sudjelovanje u programima koji se kasnije mogu prenijeti u komercijalne proizvode. U tom smislu, εpsilon je i dio šire strategije jačanja europskog svemirskog sektora u razdoblju u kojem se sve više govori o komercijalizaciji niske orbite i budućnosti postaja nakon završetka rada ISS-a.
Komunikacija s orbitom: društvene mreže i javna vidljivost misije
ESA je najavila da će Adenot tijekom misije dijeliti sadržaje iz orbite putem svojih profila na društvenim mrežama, uključujući Instagram, X, Facebook i LinkedIn. Takva komunikacija postala je standard jer javnost dobiva izravniji uvid u svakodnevicu posade, dok agencije time jačaju interes za znanost i inspiriraju mlađe generacije. ESA ujedno vodi posebnu stranicu posvećenu misiji εpsilon, na kojoj se objavljuju najave eksperimenata, video materijali i tehničke informacije.
U narednim tjednima očekuje se da će posada postupno ući u puni radni raspored, a naglasak će biti na pripremi laboratorijskih sustava, provjeri opreme te početku eksperimenata koji imaju točno definirane vremenske prozore. Kako misija bude odmicala, dio aktivnosti uključivat će i logistiku teretnih letova, raspoređivanje uzoraka te povrat materijala na Zemlju.
Izvori:- ESA – službena stranica misije εpsilon (opis misije, uloga astronautkinje i okvirni plan istraživanja): esa.int
- NASA – “What You Need to Know About NASA’s SpaceX Crew-12 Mission” (podaci o posadi i ciljevima misije): nasa.gov
- CNES – Mission Epsilon (francuski program i eksperimenti vezani uz misiju): cnes.fr
- Associated Press – izvještaj o dolasku posade i kontekstu ranijeg medicinskog povratka (operativni kontekst ISS-a): apnews.com
- Space.com – izvještaji o lansiranju Crew-12 i profili članova posade (detalji o letu i posadi): space.com
Kreirano: nedjelja, 15. veljače, 2026.
Pronađite smještaj u blizini