Postavke privatnosti

Tamni kometi: do 60% objekata blizu Zemlje mogli bi sadržavati led i biti ključni za dostavu vode na Zemlju, pokazuje nova studija Sveučilišta u Michiganu

Do 60% objekata blizu Zemlje mogli bi biti tamni kometi, otkriva nova studija. Ovi misteriozni asteroidi vjerojatno sadrže led i mogli su biti ključni za dostavu vode na Zemlju, pružajući nove uvide u porijeklo vode na našem planetu.

Tamni kometi: do 60% objekata blizu Zemlje mogli bi sadržavati led i biti ključni za dostavu vode na Zemlju, pokazuje nova studija Sveučilišta u Michiganu
Photo by: Domagoj Skledar/ arhiva (vlastita)

Do 60% objekata blizu Zemlje mogli bi biti tamni kometi, misteriozni asteroidi koji orbitiraju oko Sunca i vjerojatno sadrže ili su nekada sadržavali led. Ovi objekti mogli su biti jedan od puteva za dostavu vode na Zemlju, prema studiji Sveučilišta u Michiganu. Rezultati istraživanja upućuju na to da asteroidi u asteroidnom pojasu, regiji Sunčevog sustava između Jupitera i Marsa koja sadrži mnogo kamenih asteroida, imaju podzemni led. To se sumnjalo još od 1980-ih, prema Asteru Tayloru, doktorandu astronomije i glavnom autoru studije.

Studija također prikazuje mogući put za dostavu leda u blizinu Zemlje. Kako je Zemlja dobila vodu, pitanje je koje dugo intrigira znanstvenike.

"Ne možemo reći da su ovi tamni kometi donijeli vodu na Zemlju, ali možemo reći da postoji još jedna mogućnost kako je led mogao stići iz ostatka Sunčevog sustava do Zemlje," rekao je Taylor. "Naše istraživanje pokazuje da je ovo još jedan način da led iz drugih dijelova Sunčevog sustava dođe do Zemljine okoline."

Tamni kometi su enigma jer kombiniraju karakteristike asteroida i kometa. Asteroidi su kamena tijela bez leda koja orbitiraju bliže Suncu, unutar tzv. ledene linije, gdje je dovoljno toplo da se led sublimira. Kometi su, s druge strane, ledena tijela koja pokazuju nejasnu komu, oblak plina i prašine koji okružuje komet dok led sublimira.

Studija je ispitivala sedam tamnih kometa i procijenila da između 0,5% i 60% svih objekata blizu Zemlje mogu biti tamni kometi, koji nemaju kome ali imaju negravitacijska ubrzanja. Istraživači sugeriraju da ovi tamni kometi vjerojatno dolaze iz asteroidnog pojasa, a budući da ovi kometi imaju negravitacijska ubrzanja, to implicira da asteroidi u asteroidnom pojasu sadrže led.

"Vjerujemo da su ti objekti došli iz unutarnjeg ili vanjskog glavnog asteroidnog pojasa, što znači da je ovo još jedan način za dolazak leda u unutarnji Sunčev sustav," rekao je Taylor. "Možda ima više leda u unutarnjem glavnom pojasu nego što smo mislili. Možda ima više ovakvih objekata. Ovo bi mogao biti značajan dio populacije objekata blizu Zemlje. Ne znamo točno, ali imamo mnogo više pitanja zbog ovih nalaza."

U prethodnom radu, tim istraživača, uključujući Taylora, identificirao je negravitacijska ubrzanja na setu objekata blizu Zemlje, nazivajući ih "tamnim kometima". Utvrdili su da su ta ubrzanja vjerojatno rezultat malih količina sublimirajućeg leda.

U trenutnom istraživanju, Taylor i kolege željeli su otkriti odakle tamni kometi dolaze. "Objekti blizu Zemlje ne ostaju dugo na svojim trenutnim orbitama jer je okolina Zemlje kaotična," rekli su. "Oni ostaju blizu Zemlje oko 10 milijuna godina. Budući da je Sunčev sustav mnogo stariji od toga, to znači da objekti blizu Zemlje dolaze odnekud - da smo stalno opskrbljeni objektima blizu Zemlje iz drugog, mnogo većeg izvora."

Kako bi odredili porijeklo tamnih kometa, Taylor i koautori stvorili su dinamičke modele koji su dodijelili negravitacijska ubrzanja objektima iz različitih populacija. Modelirali su put koji bi ti objekti slijedili s obzirom na dodijeljena ubrzanja tijekom razdoblja od 100.000 godina. Istraživači su promatrali da su mnogi od tih objekata završili tamo gdje su danas tamni kometi, i otkrili da je glavni asteroidni pojas najvjerojatnije mjesto podrijetla.

Jedan od tamnih kometa, nazvan 2003 RM, prolazi u eliptičnoj orbiti blizu Zemlje, zatim blizu Jupitera i ponovno blizu Zemlje, slijedeći put koji bi se očekivao od kometa iz porodice Jupiterovih kometa. To sugerira da je bio potisnut iz svoje izvorne orbite prema unutrašnjosti.

Studija također otkriva da su ostali tamni kometi vjerojatno došli iz unutarnjeg pojasa asteroida. Budući da tamni kometi vjerojatno imaju led, to pokazuje da led postoji u unutarnjem glavnom pojasu.

Istraživači su primijenili prethodno predloženu teoriju na populaciju tamnih kometa kako bi objasnili zašto su ti objekti tako mali i brzo rotiraju. Kometi su kao prljave ledene kocke, napravljene od stijena i leda. Kada se približe Suncu, led počinje sublimirati, što uzrokuje ubrzanje objekta i njegovo brže rotiranje. Ovo rotiranje može uzrokovati da se komet raspadne na manje dijelove koji se i dalje ubrzavaju i rotiraju sve brže, dok se ne raspadnu na još manje dijelove.

Istraživači vjeruju da je veći tamni komet, 2003 RM, vjerojatno bio veći objekt koji je izbačen iz vanjskog pojasa asteroida, dok su ostali tamni kometi došli iz unutarnjeg pojasa asteroida i nastali raspadom nakon što su potisnuti prema unutra.

Prema Tayloru, "ovi komadi i dalje imaju led, pa se ubrzavaju i rotiraju sve brže dok se ne raspadnu na još manje dijelove. Ovaj proces može se nastaviti, stvarajući male, brzo rotirajuće objekte."

Tamni kometi su misteriozni objekti koji su mogli dostaviti led, a možda i vodu, na Zemlju. Dolaze iz asteroidnog pojasa i imaju jedinstvene karakteristike koje ih razlikuju od običnih asteroida i kometa. Ova studija otvara nova pitanja o ulozi tamnih kometa u našem Sunčevom sustavu i njihovom mogućem utjecaju na Zemlju.

Izvor: University of Michigan

Kreirano: nedjelja, 21. srpnja, 2024.

Pronađite smještaj u blizini

Redakcija za znanost i tehnologiju

Naša Redakcija za znanost i tehnologiju nastala je iz dugogodišnje strasti prema istraživanju, tumačenju i približavanju složenih tema običnim čitateljima. U njoj pišu zaposlenici i volonteri koji već desetljećima prate razvoj znanosti i tehnoloških inovacija, od laboratorijskih otkrića do rješenja koja mijenjaju svakodnevni život. Iako pišemo u množini, iza svakog teksta stoji stvarna osoba s dugim uredničkim i novinarskim iskustvom te dubokim poštovanjem prema činjenicama i provjerljivim informacijama.

Naša redakcija temelji svoj rad na uvjerenju da je znanost najjača kada je dostupna svima. Zato težimo jasnoći, preciznosti i razumljivosti, ali bez pojednostavljivanja koje bi narušilo kvalitetu sadržaja. Često provodimo sate proučavajući istraživanja, tehničke dokumente i stručne izvore kako bismo svaku temu predstavili čitatelju na način koji ga neće opteretiti, nego zainteresirati. U svakom tekstu nastojimo povezati znanstvene spoznaje s realnim životom, pokazujući kako ideje iz istraživačkih centara, sveučilišta i tehnoloških laboratorija oblikuju svijet oko nas.

Dugogodišnje iskustvo u novinarstvu omogućuje nam da prepoznamo što je za čitatelja zaista važno, bilo da se radi o napretku u umjetnoj inteligenciji, medicinskim otkrićima, energetskim rješenjima, svemirskim misijama ili uređajima koji ulaze u našu svakodnevicu prije nego što stignemo uopće zamisliti njihove mogućnosti. Naš pogled na tehnologiju nije isključivo tehnički; zanimaju nas i ljudske priče koje stoje iza velikih pomaka – istraživači koji godinama privode kraju projekte, inženjeri koji pretvaraju ideje u funkcionalne sustave, te vizionari koji guraju granice mogućega.

U radu nas vodi i osjećaj odgovornosti. Želimo da čitatelj može imati povjerenje u informacije koje donosimo, pa provjeravamo izvore, uspoređujemo podatke i ne žurimo s objavom ako nešto nije sasvim jasno. Povjerenje gradimo sporije nego što se piše vijest, ali vjerujemo da je jedino takvo novinarstvo dugoročno vrijedno.

Za nas je tehnologija više od uređaja, a znanost više od teorije. To su područja koja pokreću napredak, oblikuju društvo i pružaju nove mogućnosti svima koji žele razumjeti kako svijet funkcionira danas i kamo ide sutra. Upravo zato u našoj redakciji pristupamo svakoj temi s ozbiljnošću, ali i s dozom znatiželje, jer upravo znatiželja otvara vrata najboljim tekstovima.

Naša je misija približiti čitateljima svijet koji se mijenja brže nego ikada prije, uz uvjerenje da kvalitetno novinarstvo može biti most između stručnjaka, inovatora i svih onih koji žele razumjeti što se događa iza naslova. U tome vidimo svoj pravi zadatak: pretvoriti kompleksno u razumljivo, udaljeno u blisko, a nepoznato u inspirativno.

NAPOMENA ZA NAŠE ČITATELJE
Karlobag.eu pruža vijesti, analize i informacije o globalnim događanjima i temama od interesa za čitatelje širom svijeta. Sve objavljene informacije služe isključivo u informativne svrhe.
Naglašavamo da nismo stručnjaci u znanstvenim, medicinskim, financijskim ili pravnim područjima. Stoga, prije donošenja bilo kakvih odluka temeljenih na informacijama s našeg portala, preporučujemo da se konzultirate s kvalificiranim stručnjacima.
Karlobag.eu može sadržavati poveznice na vanjske stranice trećih strana, uključujući affiliate linkove i sponzorirane sadržaje. Ako kupite proizvod ili uslugu putem ovih poveznica, možemo ostvariti proviziju. Nemamo kontrolu nad sadržajem ili politikama tih stranica te ne snosimo odgovornost za njihovu točnost, dostupnost ili bilo kakve transakcije koje obavite putem njih.
Ako objavljujemo informacije o događajima ili prodaji ulaznica, napominjemo da mi ne prodajemo ulaznice niti izravno niti preko posrednika. Naš portal isključivo informira čitatelje o događajima i mogućnostima kupnje putem vanjskih prodajnih platformi. Povezujemo čitatelje s partnerima koji nude usluge prodaje ulaznica, ali ne jamčimo njihovu dostupnost, cijene ili uvjete kupnje. Sve informacije o ulaznicama preuzete su od trećih strana i mogu biti podložne promjenama bez prethodne najave. Preporučujemo da prije bilo kakve kupnje temeljito provjerite uvjete prodaje kod odabranog partnera, budući da portal Karlobag.eu ne preuzima odgovornost za transakcije ili uvjete prodaje ulaznica.
Sve informacije na našem portalu podložne su promjenama bez prethodne najave. Korištenjem ovog portala prihvaćate da čitate sadržaj na vlastitu odgovornost.