Pozadina zabrane prepoznavanja lica u javnim prostorima u Kaliforniji

U posljednjih nekoliko godina, prepoznavanje lica postalo je sve prisutnija tehnologija u sigurnosnim sustavima širom svijeta. Ipak, zbog sve veće zabrinutosti za privatnost i građanska prava, Kalifornija je postala jedno od glavnih mjesta otpora prema primjeni prepoznavanja lica u javnim prostorima. Uvođenje zakona poput AB 1814 i SB 1038 ima za cilj ograničiti korištenje ove tehnologije i zaštititi privatnost građana. Zakonodavci i aktivisti, međutim, raspravljaju o tome koliko su trenutni zakoni učinkoviti u zaštiti prava građana, s obzirom na zabrinutost da ova tehnologija dovodi do pogrešnih identifikacija, posebice među etničkim manjinama.

Učinci na ranjive skupine i rasna pristranost

Prepoznavanje lica često rezultira pogrešnim identifikacijama, posebno među osobama tamnije puti, ženama i mladima. Statistika pokazuje da su pogrešne identifikacije češće kod manjinskih skupina, što vodi do nepravednih uhićenja i daljnje stigmatizacije. Kalifornijska građanska prava i organizacije za zaštitu privatnosti naglašavaju da bi široka upotreba tehnologije prepoznavanja lica mogla dodatno ugroziti ove ranjive zajednice, što potvrđuju i slučajevi lažno optuženih Afroamerikanaca u Detroitu i Baltimoru. Jedan od poznatijih primjera uključuje Roberta Williamsa, afroameričkog muškarca koji je bio lažno identificiran i uhićen zbog pogrešnog prepoznavanja lica. Williams i drugi lažno optuženi pojedinci ukazali su na to da zakoni poput AB 1814, koji uvode ograničenja u pogledu prepoznavanja lica, nisu dovoljni jer tehnologija i dalje ostavlja prostor za greške koje policijske službe kasnije koriste za opravdavanje uhićenja.

Protivnici prepoznavanja lica i uloga organizacija za građanska prava

Organizacije poput ACLU-a (Američke unije za građanske slobode) vode kampanju protiv upotrebe prepoznavanja lica, ističući kako ova tehnologija podupire “digitalni oblik” programa "stop-and-frisk" i otvara put zloupotrebi ovlasti. ACLU, zajedno s drugim organizacijama, ukazuje na visoki rizik za privatnost i neovisnost građana u društvu gdje bi državne agencije imale pristup masovnim bazama podataka lica građana, koje se mogu koristiti za praćenje aktivnosti u stvarnom vremenu bez pristanka građana.

Planovi za buduće zakonodavne izmjene

Iako je Kalifornija već usvojila neka ograničenja za prepoznavanje lica, pred zakonodavcima stoje dodatne rasprave o tome kako se može učinkovitije zaštititi privatnost građana, pogotovo u kontekstu predstojećih međunarodnih događanja poput Svjetskog prvenstva u nogometu 2026. i Olimpijskih igara 2028. godine u Los Angelesu. Policijska udruženja tvrde kako tehnologija prepoznavanja lica može poboljšati sigurnost i omogućiti brže rješavanje kriminalnih slučajeva, no protivnici, uključujući kalifornijske zakonodavce poput Senatora Tinga, smatraju da bi potpuna zabrana bila najbolje rješenje za zaštitu prava građana Kalifornije. Nastavljaju se rasprave o tome kako bi zakonodavne izmjene mogle još bolje regulirati upotrebu prepoznavanja lica u javnim prostorima, dok brojni aktivisti naglašavaju kako postoji potreba za hitnom akcijom kako bi se spriječile potencijalne zloupotrebe ove tehnologije.