Ličko-senjska županija u Bruxellesu: od prirodne baštine do europskih razvojnih prioriteta
Delegacija Ličko-senjske županije, predvođena županom Ernestom Petryjem, boravila je u Bruxellesu gdje je u Europskom parlamentu predstavljena kao prostor očuvane prirode, kulturne prepoznatljivosti i razvojnih mogućnosti koje se uklapaju u sve važnije europske rasprave o održivosti, regionalnoj konkurentnosti i budućem korištenju fondova Europske unije. Posjet je održan u organizaciji hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu Sunčane Glavak, a uz nju su na programu sudjelovali i europarlamentarci Karlo Ressler i Tomislav Sokol. U središtu predstavljanja bio je program „Lika – priroda, kultura i prilike“, zamišljen kao svojevrsna razvojna razglednica županije koja želi istodobno sačuvati prostor, ojačati gospodarstvo i bolje se pozicionirati u europskim politikama koje će određivati raspodjelu novca i razvojne prioritete u godinama koje dolaze. Za regiju koja se često doživljava prije svega kroz prirodne ljepote, nastup u Bruxellesu imao je širu političku i gospodarsku poruku: Ličko-senjska županija želi se predstaviti kao područje koje ima konkretne projekte, jasne potrebe i argumente za snažnije uključivanje u buduće europske investicijske tokove.
Predstavljanje koje nadilazi protokol
Boravci regionalnih i lokalnih dužnosnika u Bruxellesu često ostanu na razini protokolarnih susreta, no ovakav format pokazuje da se sve više pažnje posvećuje izravnom predstavljanju razvojnih interesa pojedinih hrvatskih krajeva ondje gdje se oblikuju europske politike. Kada se u Europskom parlamentu govori o prostoru kakav je Lika, naglasak nije samo na simbolici prirode i identiteta, nego i na pitanju kako takvi krajevi mogu ostati demografski održivi, gospodarski aktivni i infrastrukturno povezani. Ličko-senjska županija pritom ima specifičnu poziciju: riječ je o prostoru iznimne vrijednosti, ali i o području koje godinama traži učinkovit odgovor na izazove depopulacije, prometne udaljenosti, manjka investicija i potrebe za ravnomjernijim razvojem. Upravo zato poruka iz Bruxellesa nije bila usmjerena samo prema europskim institucijama, nego i prema domaćoj javnosti, investitorima i svim dionicima koji sudjeluju u oblikovanju budućnosti ove županije.
Lika kao spoj očuvane prirode i razvojne ambicije
Ličko-senjska županija u europskom se kontekstu najlakše prepoznaje po snažnoj prirodnoj baštini. Službene stranice županije ističu njezin važan geografski položaj i veliko teritorijalno značenje unutar Hrvatske, dok zaštićena područja poput Nacionalnog parka Plitvička jezera i Nacionalnog parka Sjeverni Velebit dodatno potvrđuju zašto se ova regija sve češće navodi kao primjer prostora na kojem se pitanje razvoja ne može odvojiti od pitanja očuvanja okoliša. Plitvička jezera nose i posebnu međunarodnu težinu jer su upisana na UNESCO-ov Popis svjetske baštine, što dodatno pojačava vidljivost cijele županije u europskom i svjetskom turističkom prostoru. No upravo takva prepoznatljivost nosi i obvezu: razvoj ne može biti zasnovan na brzom i nekontroliranom širenju, nego na modelu koji čuva resurse i stvara veću vrijednost za lokalnu zajednicu. Zato se u kontekstu Ličko-senjske županije sve češće govori o održivom turizmu, energetskoj učinkovitosti, zelenoj tranziciji i projektima koji bi trebali omogućiti da prirodna baština bude temelj razvoja, a ne žrtva razvoja.
Taj spoj prirode i suvremenog pristupa posebno je važan i za posjetitelje koji žele dulje ostati na tom području, pa se uz priču o zaštićenim zonama i kulturnim sadržajima sve češće otvara i pitanje kvalitetne ponude za goste, od aktivnog odmora do cjelogodišnjeg boravka. U tom je smislu logično da se uz sve veći interes za regiju otvaraju i teme poput
smještaja u Ličko-senjskoj županiji, osobito u razdobljima većih događanja, turističkih vrhunaca i organiziranih posjeta prirodnim atrakcijama.
Bruxelles kao mjesto gdje se određuju pravila budućeg financiranja
Prema riječima župana Ernesta Petryja, tijekom boravka u Bruxellesu održani su sastanci i prezentacije vezani uz mogućnosti financiranja iz fondova Europske unije u nadolazećem razdoblju, s posebnim naglaskom na budući Višegodišnji financijski okvir. Taj dio posjeta posebno je važan jer se upravo kroz višegodišnji europski proračun određuju glavni smjerovi ulaganja u regionalni razvoj, infrastrukturu, zelenu tranziciju, otpornost gospodarstva i jačanje konkurentnosti. Europska komisija već je predstavila dokumente za novi višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2028. – 2034., a rasprava o tome kako će biti raspoređena sredstva već sada je od presudne važnosti za regije koje žele pravodobno pripremiti svoje razvojne prioritete. Drugim riječima, u Bruxelles se ne ide samo po simboličnu potporu, nego i po informacije, kontakte i pozicioniranje u trenutku kada se odlučuje koje će teme imati prednost u sljedećem europskom proračunskom ciklusu.
Za Ličko-senjsku županiju to je posebno važno jer se njezini interesi izravno dodiruju s nekoliko velikih europskih politika. Kohezijska politika Europske unije za razdoblje 2021. – 2027. već naglašava ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju te snažno povezuje regionalni razvoj sa zelenom i digitalnom tranzicijom. U takvom okviru prostor poput Like može tražiti potporu ne samo za klasične infrastrukturne projekte, nego i za modernizaciju javnih usluga, energetsku učinkovitost, prometnu povezanost, razvoj poduzetništva, turizma i inovativnih modela upravljanja prostorom. Posjet Bruxellesu zato se može čitati i kao pokušaj da se Ličko-senjska županija što ranije pozicionira u novom ciklusu europskih pregovora, umjesto da u njega uđe pasivno i naknadno.
Zašto su zelena tranzicija i održivi turizam u središtu priče
Među prioritetima koji su istaknuti tijekom predstavljanja posebno su naglašeni zelena tranzicija, održivi turizam i jačanje regionalne konkurentnosti. To nije slučajno. Europska komisija u svojim aktualnim dokumentima turizam sve snažnije povezuje s održivošću, kružnim gospodarstvom, digitalnom prilagodbom i većom otpornošću lokalnih zajednica. U tom okviru regije koje posjeduju iznimno vrijedan prirodni kapital, ali istodobno ne žele biti svedene samo na sezonsku turističku potrošnju, imaju priliku razvijati model koji kombinira zaštitu prostora i višu dodanu vrijednost. Za Ličko-senjsku županiju to znači da pitanje održivog turizma nije samo promotivna fraza, nego razvojna nužnost.
Takav pristup vidljiv je i na službenim stranicama županije kroz ranije usvojene razvojne i planske dokumente, među kojima su programi poticanja malog gospodarstva, akcijski planovi energetske učinkovitosti te dokumenti povezani s turizmom i razvojnim projektima. To pokazuje da se lokalna administracija već duže vrijeme pokušava usmjeriti prema modelu u kojem ulaganja ne bi bila nasumična, nego vezana uz dugoročnije ciljeve. U praksi to može značiti bolju energetsku obnovu javnih zgrada, snažniju podršku malim poduzetnicima, kvalitetnije upravljanje turističkim tokovima, ulaganje u sadržaje izvan glavne sezone, kao i jače povezivanje turizma s lokalnom poljoprivredom, kulturnom ponudom i prirodnom baštinom. U tom kontekstu i pitanje
smještaja za posjetitelje u Lici dobiva drukčiju dimenziju: ne kao puku turističku uslugu, nego kao dio šireg lanca lokalne vrijednosti.
Politička poruka: regija traži mjesto u europskoj raspravi
Sudjelovanje hrvatskih zastupnika iz redova HDZ-a u ovom predstavljanju daje cijelom događaju i jasnu političku dimenziju. Sunčana Glavak bila je domaćin susreta u Europskom parlamentu, dok su Karlo Ressler i Tomislav Sokol također bili među prisutnim europarlamentarcima. Na službenim stranicama Europskog parlamenta sva trojica hrvatskih zastupnika navedeni su kao članovi Kluba zastupnika Europske pučke stranke, a njihova prisutnost na ovakvim događajima pokazuje da se regionalne teme nastoje ugraditi u šire europske rasprave. To je politički važno jer je vidljivost neke regije u Bruxellesu često povezana ne samo s kvalitetom projekata, nego i s time koliko učinkovito njezini interesi dolaze do zastupnika, odbora i političkih skupina koje sudjeluju u oblikovanju europskih prioriteta.
Istodobno, takvi posjeti uvijek nose i unutarnjopolitičku poruku. Predstavljanje Ličko-senjske županije u Europskom parlamentu služi i kao potvrda da se lokalna vlast želi prikazati kao aktivan sudionik europskih procesa, a ne samo korisnik sredstava kada natječaji budu raspisani. U vremenu kada se sve više govori o tome da regije moraju biti sposobne same definirati projekte, dokazivati održivost ulaganja i usklađivati ih s europskim ciljevima, politički kapital u Bruxellesu postaje dodatna razvojna valuta. Zbog toga su ovakva predstavljanja važna i s aspekta reputacije: ona pomažu da se Ličko-senjska županija ne percipira samo kao rubni prostor, nego kao regija koja artikulira vlastite razvojne interese.
Od prirodne slike do gospodarskog sadržaja
Jedna od najvećih opasnosti za regije snažnog identiteta jest da ostanu zarobljene u vlastitoj razgledničkoj slici. Lika je u hrvatskoj javnosti često simbol netaknute prirode, planinskog prostora, nacionalnih parkova i ruralnog ambijenta, ali Bruxelleska prezentacija pokušala je tu sliku nadograditi gospodarskim i razvojno-političkim sadržajem. Kada se govori o investicijskim potencijalima Ličko-senjske županije, ne misli se samo na turizam, nego i na prometnu poziciju, mogućnosti razvoja malog i srednjeg poduzetništva, poljoprivrede, prerade hrane, energetskih projekata, digitalne dostupnosti i korištenja europskih instrumenata za jačanje konkurentnosti. Upravo je ta promjena perspektive važna: regija koja želi biti relevantna u europskom okviru mora pokazati da raspolaže i resursima i planovima.
Tu se otvara i pitanje koliko lokalne zajednice mogu zadržati korist od razvoja na vlastitom prostoru. Održivi turizam, o kojem je bilo riječi tijekom boravka u Bruxellesu, smislen je samo ako donosi dugoročnu korist stanovnicima, a ne isključivo kratkoročan prihod. To znači kvalitetnija radna mjesta, dužu sezonu, bolju prometnu i komunalnu infrastrukturu, veće uključivanje domaćih proizvođača i pažljiv odnos prema prostoru. Takva logika posebno je važna za županiju u kojoj su udaljenosti velike, naselja raspršena, a razvojne potrebe različite od obale do unutrašnjosti. Zbog toga je svaka europska rasprava o financiranju, konkurentnosti i zelenoj tranziciji za Liku ujedno i rasprava o svakodnevnom životu na terenu.
Medijska vidljivost i simbolika nastupa u emisiji „Iz srca Europe“
Uz službene sastanke, župan Petry sudjelovao je i u televizijskom studiju sa Sunčanom Glavak u emisiji „Iz srca Europe“, u kojoj je predstavio Ličko-senjsku županiju i njezinu perspektivu za budućnost. Taj dio programa možda se na prvi pogled čini manje važnim od sastanaka o fondovima, ali u političkoj komunikaciji ima jasnu funkciju. Bruxelles nije samo administrativno središte Europske unije, nego i prostor u kojem se gradi javna vidljivost. Kada regionalni predstavnik dobije priliku govoriti o svojoj županiji iz samog političkog središta Unije, poruka je dvostruka: prema van, da regija želi biti prepoznata; prema unutra, da lokalna vlast želi pokazati kako njezine teme imaju mjesto i u europskom razgovoru.
Za Ličko-senjsku županiju takva vidljivost posebno je važna zato što njezine razvojne potrebe često ne mogu biti dovoljno jasno sažete u uobičajenim statističkim pokazateljima. Prostor iznimne vrijednosti, ali niske gustoće naseljenosti i složenih infrastrukturnih izazova, ne može se svoditi samo na broj noćenja ili broj stanovnika. Potrebna je i priča koja će objasniti zašto je očuvanje takvih krajeva važno za širu europsku ideju teritorijalne ravnoteže, otpornosti i održivog razvoja. U tome medijski nastupi imaju ulogu dopune formalnoj politici.
Što Bruxelleski nastup može značiti za županiju
Trenutačno nije moguće samo na temelju jednog predstavljanja procijeniti kakav će konkretan financijski učinak ono imati, no politički i razvojni signal je jasan. Ličko-senjska županija želi se pozicionirati kao regija koja svoju budućnost ne gradi protiv prirode, nego upravo na njezinu očuvanju i pametnom korištenju europskih razvojnih instrumenata. U vremenu kada Europska unija kroz kohezijske i proračunske politike traži ravnotežu između konkurentnosti, dekarbonizacije, teritorijalne otpornosti i sigurnosti opskrbnih lanaca, područja poput Like mogu postati relevantnija nego što su bila prije deset ili petnaest godina. No to će ovisiti o tome hoće li se politička prezentacija pretočiti u kvalitetno pripremljene projekte, jasna partnerstva i sposobnost da se europski novac pretvori u mjerljiv razvoj na terenu.
Upravo zbog toga boravak u Bruxellesu nije samo epizoda vanjskog predstavljanja, nego i test za ono što slijedi kod kuće. Ako održivi turizam, zelena tranzicija i regionalna konkurentnost doista ostanu u središtu razvojne politike, Ličko-senjska županija mogla bi iz europskih rasprava izaći s jačom pozicijom nego što je imala dosad. A za regiju koja se oslanja na iznimnu prirodnu i kulturnu vrijednost, ali istodobno traži stabilniji gospodarski zamah, to bi mogla biti jedna od važnijih pretpostavki da se interes za
smještaj blizu mjesta događaja i prirodnih atrakcija, ulaganja, radna mjesta i lokalni razvoj više ne promatraju odvojeno, nego kao dijelovi iste, dugoročne priče.
Izvori:- Ličko-senjska županija – službeni podaci o županiji, geografskom položaju i razvojnim dokumentima (link)
- Ličko-senjska županija – službena stranica župana Ernesta Petryja i osnovni institucionalni podaci (link)
- Ličko-senjska županija – pregled programa i planova, uključujući dokumente o malom gospodarstvu, energetskoj učinkovitosti i turizmu (link)
- Europski parlament – službena stranica zastupnice Sunčane Glavak (link)
- Europski parlament – službena stranica zastupnika Karla Resslera (link)
- Europski parlament – službena stranica zastupnika Tomislava Sokola (link)
- Europska komisija – dokumenti i objašnjenja o Višegodišnjem financijskom okviru EU-a za novo proračunsko razdoblje (link)
- Europska komisija / Inforegio – službeni pregled kohezijske politike EU-a 2021. – 2027. i njezine veze sa zelenom i digitalnom tranzicijom (link)
- Europska komisija – službeni okvir za tranziciju europskog turizma prema održivijem i otpornijem modelu (link)
- Nacionalni park Plitvička jezera – službeni podaci o statusu parka i upisu na UNESCO-ov Popis svjetske baštine (link)
- Nacionalni park Sjeverni Velebit – službeni podaci o prirodnim obilježjima i zaštiti prostora (link)
Kreirano: srijeda, 15. travnja, 2026.
Pronađite smještaj u blizini