ITB Berlin 2026: “otpornost” i “monitoring” u fokusu, ali pitanje vodstva ostaje otvoreno
Globalna turistička industrija ovog se tjedna ponovno okupila u Berlinu na ITB-u, najvećem B2B sajmu putovanja, koji 2026. obilježava 60. obljetnicu. Sajam i prateća ITB Berlin Convention održavaju se od
3. do 5. ožujka 2026. u kompleksu Messe Berlin, a organizatori poručuju da je ovogodišnja nit vodilja “
Leading Tourism into Balance” – traženje ravnoteže između rasta, pritiska na lokalne zajednice, sigurnosnih rizika i ubrzanih tehnoloških promjena.
U isto vrijeme, politički i sigurnosni rizici ponovno su se vratili u središte rasprava. U programu Konvencije ističe se i politički okvir “doba polikrize”, uz najavu da će bivši njemački ministar vanjskih poslova
Joschka Fischer govoriti o tome kako se sektor može pozicionirati u svijetu povećane neizvjesnosti.
No, iako se u Berlinu intenzivno govori o otpornosti, upravljanju krizama i “praćenju situacije”, iz dijela industrije dolazi i kritičko pitanje:
tko uopće vodi sektor kroz razdoblje u kojem su krize postale pravilo, a ne iznimka?Što organizatori poručuju: ravnoteža umjesto “povratka na staro”
ITB Berlin Convention 2026, prema službenim najavama, okuplja oko
400 međunarodnih govornika na
četiri pozornice i kroz
17 tematskih trackova. Koncept “ravnoteže” pritom nije samo marketinška fraza: program je zamišljen tako da usporedno otvara pitanja održivih poslovnih modela, političkih i regulatornih pritisaka, digitalne transformacije te upravljanja destinacijama u uvjetima prekomjernog turizma.
U najavi jubilejske godine organizatori naglašavaju i snažniji “policy” segment – od otvarajuće konferencije za medije 2. ožujka do UN-ova ministarskog summita na ITB-u, gdje bi ministri turizma trebali raspravljati o smjeru međunarodnog turizma.
U samom programu Konvencije ključna riječ postaje “upravljanje”: kako sektor može rasti, a da ne pregazi nosive kapacitete gradova i obalnih područja; kako se nositi s poremećajima u zračnom prometu i promjenama u ponašanju putnika; te kako uvesti više podataka i standarda u donošenje odluka.
“Praćenje” kao odgovor: što WTTC predlaže
Kada se na velikim konferencijama govori o rizicima, često se čuje poziv na “monitoring” – stalno praćenje trendova, sigurnosnih okolnosti i opterećenja destinacija. U praksi, dio tih rasprava veže se uz širi zaokret prema “pametnijem upravljanju” turizmom, posebno u gradovima i regijama koje se suočavaju s prenapućenošću.
Svjetsko vijeće za putovanja i turizam (WTTC) u 2025. objavilo je izvješće i skup preporuka za “smarter tourism management”, naglašavajući potrebu za
uravnoteženim pristupom u kojem se rast usklađuje s kvalitetom života lokalnog stanovništva, infrastrukturom i dugoročnim planiranjem. U poruci WTTC-a naglasak je i na tome da prenapućenost često nije samo turistički problem, nego i posljedica širih urbanih i infrastrukturnih slabosti.
U takvom okviru “praćenje” postaje alat: destinacije trebaju pratiti tokove posjetitelja, sezonalnost, opterećenje javnih usluga i kapacitete smještaja kako bi se mjere donosile prije nego što nezadovoljstvo lokalnih zajednica eskalira. WTTC pritom ističe praktične smjernice i potrebu za suradnjom javnog i privatnog sektora, no kritičari upozoravaju da se dio industrije i dalje oslanja na retoriku, dok je provedba neravnomjerna.
UN Tourism: strateški dokumenti postoje, ali pitanje je političkog momenta
S druge strane, UN Tourism (bivši UNWTO) već je ranije kroz dokumente poput “Roadmap for Recovery” postavio okvir u tri područja:
otpornost,
stimulus i
zelena ekonomija, naglašavajući da turizam može biti alat za radna mjesta, trgovinu i razvoj – ali samo ako se u krizama reagira koordinirano.
Istodobno, u UN-ovu sustavu postoji i Global Tourism Resilience Day, obilježavanje 17. veljače, koje je Opća skupština UN-a uvela kako bi se države potaknule na nacionalne strategije oporavka nakon poremećaja i jaču javno-privatnu suradnju.
No, u godini kada se u Berlinu otvara rasprava o “tko vodi”, dio pažnje preusmjerava se na samu organizaciju: UN Tourism je potvrdio da će
Shaikha Al Nowais preuzeti dužnost glavne tajnice za mandat 2026.–2029., kao prva žena na čelu agencije.
Očekivanja su visoka: od novog vodstva tražit će se da istodobno održi relevantnost u globalnim forumima, ojača razvojnu dimenziju turizma (posebno za zemlje koje ovise o prihodima od putovanja), ali i da odgovori na sve glasnije zahtjeve da se industrija mjeri po učincima na zajednice i okoliš, a ne samo po dolascima.
Berlin kao ogledalo “polikrize”: sigurnost, klima, tehnologija i percepcija
Koncept “polikrize” – više paralelnih, međusobno povezanih šokova – sve se češće koristi za opis stanja u kojem turizam mora funkcionirati: od geopolitičkih napetosti i energetskih troškova do klimatskih ekstremâ i promjena regulatornih okvira. Upravo zato program ITB Berlin Convention 2026 izričito povezuje krize i umjetnu inteligenciju: kako digitalni alati mijenjaju ponašanje potrošača, ali i kako politike, sigurnost i međunarodni odnosi određuju hoće li putnici uopće krenuti na put.
U toj slici, “otpornost” nije samo sposobnost brzog povratka na staro stanje, nego – kako to često naglašavaju govornici iz javnog sektora – sposobnost da se sektor prilagodi i “odskoči naprijed”, uz bolje planiranje, diverzifikaciju ponude i jače uključivanje lokalnih zajednica.
Primjer iz Berlina: Jamajka i agenda otpornosti
Jedan od vidljivijih primjera političkog pozicioniranja na ITB-u dolazi s Kariba. Prema izvješćima s događaja, jamajčanski ministar turizma Edmund Bartlett u Berlinu je stavio naglasak na “Global Tourism Resilience Agenda”, razgovarajući i s novom čelnicom UN Tourism-a Shaikhom Al Nowais. Fokus je, prema navodima, bio na oporavku nakon uragana te na pitanjima zračne povezanosti, održivosti i razvoja radne snage.
Iako se radi o primjeru jedne države, takve inicijative pokazuju kako se “otpornost” sve češće pretvara u diplomatiju: destinacije koje su izložene klimatskim rizicima i poremećajima u prometu pokušavaju nametnuti svoje teme kao dio globalne agende, tražeći pritom i konkretnu pomoć – od financiranja do tehničke podrške.
ITB-ov jubilej i geopolitička simbolika: Angola kao zemlja partner
ITB Berlin 2026 nije samo konferencijski program, nego i geopolitička pozornica. U medijskim najavama ističe se da je
Angola u fokusu kao zemlja partner, čime se naglašava ambicija Berlina da u jubilejskoj godini skrene pozornost na afričke destinacije i rastući interes za nova tržišta.
Za afričke zemlje, pozicioniranje na ITB-u tradicionalno je prilika za jačanje vidljivosti i pregovaranje s turoperatorima i avioprijevoznicima. No, u doba kada se sigurnost, reputacija i ulaganja u infrastrukturu promatraju kroz prizmu političkog rizika, simbolika “zemlje partnera” dobiva dodatnu težinu – i u odnosu na europske investitore i u odnosu na konkurenciju unutar samog kontinenta.
Gdje nastaje “praznina vodstva”
Kritika koja se povremeno čuje na marginama velikih skupova nije usmjerena na ideju otpornosti samu po sebi, nego na pitanje
tko postavlja prioritete i tko je odgovoran kada se krize preliju na realnu ekonomiju, radna mjesta i javne proračune. U jednoj od aktualnih analiza s ITB-a ističe se da se dio industrije zadovoljava izjavama o “praćenju situacije”, dok javne institucije katkad nastavljaju s planovima koji djeluju kao da su odvojeni od globalnog konteksta.
U praksi, turističke krize najčešće imaju tri razine posljedica:
1) neposredni pad potražnje i otkazivanja,
2) pritisak na prijevoznike, osiguravatelje i male poduzetnike,
3) politički pritisak na lokalne vlasti – od regulacije kratkoročnog najma do ulaganja u infrastrukturu.
Ako se “leadership” svede na praćenje, bez mehanizama koordinacije, odgovornost se raspršuje između ministarstava, industrijskih udruženja, lokalnih vlasti i međunarodnih organizacija. A kada se odgovornost rasprši, odluke se često odgađaju – baš u trenutku kada su potrebne brze i jasne mjere.
Što bi značilo stvarno vodstvo: mjerila, podaci i javni interes
Za razliku od apstraktnih poziva na otpornost, stvarno vodstvo u turizmu u 2026. sve češće se mjeri konkretnim potezima:
- Transparentni indikatori koji uz dolaske i noćenja prate učinke na stanovanje, promet, potrošnju vode i energije te zadovoljstvo stanovnika.
- Upravljanje rizicima koje uključuje scenarije za poremećaje u prometu i sigurnosne događaje, te jasne komunikacijske protokole.
- Ulaganja u infrastrukturu i radnu snagu – jer bez ljudi i usluga nema ni otpornosti.
- Suradnja javnog i privatnog sektora u kojoj se pravila igre dogovaraju unaprijed, a ne tek kad nastane problem.
U tome se preklapaju poruke različitih aktera: WTTC naglašava potrebu za “pametnijim upravljanjem” i uravnoteženjem rasta, UN-ovi dokumenti pozivaju na politike otpornosti i zelene ekonomije, a ITB Berlin Convention pokušava u istoj dvorani spojiti politiku, tehnologiju i tržište.
Zašto je 2026. posebna: povratak brojki i rast pritisaka
Povratak međunarodnih putovanja na visoke razine, prema analizama u UN-ovu sustavu, vraća i stare dileme: kako turistički rast pretvoriti u razvoj, a da se pritom ne pojačaju društvene nejednakosti i pritisci na okoliš. U jednom od pregleda globalnih trendova navodi se da je broj međunarodnih dolazaka u 2024. dosegnuo razine usporedive s razdobljem prije pandemije, što znači da se industrija oporavila, ali i da se ponovno vraćaju rasprave o “volumenu” naspram “vrijednosti”.
Za europske destinacije to se prevodi u konkretne političke sukobe: regulacija kratkoročnog najma, porezi na turizam, ograničenja kruzera, prometne gužve, te otpor dijela stanovništva prema modelu koji donosi prihod, ali mijenja način života. U tom smislu, Berlin nije samo mjesto gdje se potpisuju ugovori, nego i test spremnosti sektora da prihvati novu realnost – da se turizam mora opravdati i kao javna politika, ne samo kao poslovna aktivnost.
Može li ITB Berlin biti “točka preokreta”
Ulog je velik upravo zato što ITB Berlin, kao najveći globalni B2B sajam, ima moć postavljanja agende: teme koje u Berlinu postanu mainstream često se potom preliju u programe nacionalnih turističkih organizacija, investicijske planove i komunikaciju s tržištem. Organizatori ove godine otvoreno govore o “ravnoteži”, a u kalendar su uključili i UN-ov ministarski summit – što upućuje na namjeru da se sektor ne tretira izolirano, nego kao dio šire politike.
No, pitanje vodstva neće se riješiti u jednoj dvorani. Ono će se mjeriti time hoće li se nakon sajma pojaviti:
- jasniji standardi za mjerenje učinaka turizma na destinacije,
- konkretne obveze o smanjenju rizika i emisija,
- bolje koordinirane politike za upravljanje gužvama i stanovanjem,
- i operativni mehanizmi za krizne situacije, od sigurnosti do klimatskih ekstremâ.
Ako ITB Berlin 2026 u jubilejskoj godini uspije usmjeriti raspravu s deklaracija na provedbu, Berlin bi mogao postati više od sajma – mjesto gdje se, u praksi, definira što znači “voditi” turizam u vremenu kriza.
Izvori:- ITB Berlin (press release) – tema “Leading Tourism into Balance”, okvir programa Konvencije 2026 (link)
- ITB Berlin (press release) – najava jubilejske godine, otvaranje 2. ožujka i UN Ministers' Summit (link)
- Breaking Travel News – pregled ITB Berlin 2026, datumi 3.–5. ožujka i opseg sajma (link)
- Breaking Travel News – najava ITB Berlin Convention 2026 i keynote Joschke Fischera o “polikrizi” (link)
- WTTC – objava o “smarter tourism management” i upravljanju pritiscima na destinacije (link)
- UN Tourism – “Roadmap for Recovery” (otpornost, stimulus, zelena ekonomija) (link)
- Ujedinjeni narodi – Global Tourism Resilience Day (17. veljače) i cilj jačanja otpornosti (link)
- UN Tourism – potvrda izbora Shaikhe Al Nowais za glavnu tajnicu (mandat 2026.–2029.) (link)
- Inter Press Service / Global Issues – pregled globalnih turističkih trendova i oporavka do 2024. (link)
- eTurboNews – komentar/analiza o “leadership gap” na ITB Berlin 2026 (link)
- eTurboNews – izvještaj o jamajčanskoj agendi otpornosti na ITB Berlin 2026 (link)
- eTurboNews – pregled uloge Angole kao zemlje partnera ITB Berlin 2026 (link)
Kreirano: utorak, 03. ožujka, 2026.
Pronađite smještaj u blizini