Turizam srušio rekorde u 2025., ali 2026. donosi novu razinu neizvjesnosti
Svjetski turizam iza sebe ima godinu kakvu industrija dugo nije zabilježila. Prema podacima Svjetskog vijeća za putovanja i turizam, globalni sektor putovanja i turizma u 2025. dosegnuo je rekordnu gospodarsku vrijednost od oko 11,7 bilijuna američkih dolara, odnosno približno desetinu ukupnog svjetskog BDP-a. Time je turizam, promatran kroz ukupan doprinos gospodarstvu, rastao brže od šire globalne ekonomije i još jednom potvrdio da nije samo prateća uslužna djelatnost, nego jedna od ključnih poluga potrošnje, zapošljavanja, investicija i međunarodne razmjene.
Takav rezultat nije došao slučajno. Iza njega stoje snažan povratak međunarodnih putovanja, oporavak velikih urbanih i avionskih tržišta, rekordna potrošnja inozemnih gostiju te vrlo otporna domaća turistička potražnja na brojnim tržištima. WTTC je tijekom 2025. procijenio da će međunarodna potrošnja putnika dosegnuti novi vrhunac od 2,1 bilijun dolara, iznad dosadašnjeg maksimuma iz pretpandemijske 2019., dok je domaća turistička potrošnja procijenjena na 5,5 bilijuna dolara. Ujedno je sektor, prema istom istraživanju koje WTTC priprema s Oxford Economicsom, trebao podupirati oko 371 milijun radnih mjesta širom svijeta.
Brojke koje potvrđuju puni povratak globalne potražnje
Da 2025. nije bila samo dobra nego iznimna godina, potvrđuju i podaci UN Tourisma. Ta je agencija Ujedinjenih naroda objavila da su međunarodni turistički dolasci u 2025. porasli za 4 posto, na procijenjenih 1,52 milijarde putovanja s noćenjem, što je novi rekord u postpandemijskom razdoblju. Drugim riječima, globalno tržište nije se samo vratilo na staru razinu, nego je na mnogim rutama i segmentima otišlo i korak dalje, osobito ondje gdje su zračne veze, vizni režimi i kupovna moć putnika ostali stabilni.
Važno je pritom razlikovati nekoliko slojeva oporavka. Jedan dio rasta došao je iz klasičnog odmorišnog turizma, osobito u mediteranskim, azijskim i bliskoistočnim destinacijama koje su agresivno ulagale u promociju i infrastrukturu. Drugi dio došao je iz urbanih i poslovnih putovanja, konferencijske industrije i premium segmenta, gdje su putnici nastavili trošiti i uz više cijene. Treći, možda i najvažniji element, jest činjenica da je turizam u mnogim državama ostao među rijetkim sektorima koji istodobno podižu izvoz usluga, zapošljavaju velik broj ljudi i izravno utječu na promet u zračnom prijevozu, ugostiteljstvu, trgovini, kulturi i zabavi.
Turizam je rastao brže od svjetskog gospodarstva
Tvrdnja da je turizam nadmašio širu globalnu ekonomiju nije samo promotivna formulacija industrije. WTTC u svojim projekcijama navodi da je putničko-turistički sektor u 2025. trebao rasti snažnije od ukupnog svjetskog gospodarstva, a dugoročno očekuje i višu prosječnu godišnju stopu rasta od globalnog prosjeka. Već i podaci za 2024. pokazuju koliko se zamah ubrzao: sektor je tada globalnom BDP-u pridonio s 10,9 bilijuna dolara, odnosno oko 10 posto svjetskog gospodarstva, uz 357 milijuna radnih mjesta. Skok na procijenjenih 11,7 bilijuna u 2025. zato nije tek statističko pomicanje, nego nastavak vrlo snažnog investicijskog i potrošačkog vala.
U širem makroekonomskom kontekstu to je posebno važno zato što je Međunarodni monetarni fond još u proljeće 2025. upozorio na usporavanje svjetskog rasta i pojačane rizike, među kojima su trgovinske napetosti, neizvjesnost politika i osjetljivost tržišta energije. Upravo zato činjenica da je turizam uspio rasti brže od ukupne ekonomije pokazuje koliko je potražnja za putovanjima ostala snažna i u razdoblju povišenih cijena, skupljeg financiranja i geopolitičkih pritisaka. Putovanje je za velik broj potrošača očito ostalo prioritet, čak i kada su kućni budžeti pod pritiskom.
Zašto je 2025. bila tako snažna za putovanja i turizam
Nekoliko se razloga nameće kao objašnjenje rekordne godine. Prvi je zaostala potražnja nakon pandemije, koja se na nekim tržištima prelila i u 2025., posebno u dalekim međunarodnim putovanjima. Drugi je snažna orijentacija potrošača prema iskustvima umjesto prema robi, što je povećalo spremnost na veću potrošnju za odmore, putovanja i posebne doživljaje. Treći razlog leži u činjenici da su brojne zemlje pojednostavnile ulazak, digitalizirale putne procedure i agresivnije razvijale aviolinije, kruzerske veze i hotelske kapacitete.
Istodobno, zračni promet ostao je kralježnica oporavka. Bez široke mreže hubova koji povezuju Europu, Aziju, Afriku i Ameriku teško bi bilo zamisliti ovakav rast. Upravo zato industrija s posebnom pozornošću prati stanje u velikim tranzitnim čvorištima, od Perzijskog zaljeva do glavnih europskih i azijskih zračnih luka. Turizam može bilježiti rekordnu potražnju, ali kada se poremete zračne veze, lanac se vrlo brzo lomi: rastu troškovi goriva, produžuju se rute, pada točnost letova, otkazuju se polasci i smanjuje se spremnost putnika na rezervacije.
U 2026. slika više nije tako jednostavna
I upravo tu počinje ključni dio priče za 2026. Nakon rekordne 2025., novo razdoblje obilježava znatno veća neizvjesnost nego što su industrija i investitori očekivali na početku godine. S jedne strane, temeljna potražnja za putovanjima i dalje postoji. S druge strane, tržište je suočeno s kombinacijom geopolitičkih napetosti, poremećaja u zračnom prometu, većeg energetskog rizika i opreznijeg gospodarskog okruženja.
U travnju 2026. dodatne napetosti na Bliskom istoku i poremećaji povezani s Hormuškim tjesnacem ponovno su otvorili pitanje koliko je globalni turizam zapravo ovisan o stabilnosti energetskih i zrakoplovnih koridora. Dok dio zračnih prijevoznika prilagođava rute ili privremeno reducira frekvencije, europske zračne luke i industrijska udruženja upozoravaju na osjetljivost opskrbe avionskim gorivom ako se poremećaji prodube. Čak i kada nema potpunog prekida prometa, dovoljno je nekoliko tjedana povišenih sigurnosnih rizika i skupljeg goriva da se snažno promijene cijene karata, profitabilnost kompanija i ponašanje putnika.
Aviacijski hubovi postali su točka najveće ranjivosti
Posljednjih godina upravo su veliki bliskoistočni hubovi bili simbol globalne povezanosti i jedan od motora rasta međunarodnog turizma. Oni povezuju Europu s Azijom, Afrikom i Oceanijom, a istodobno služe kao tranzitne platforme za milijune putnika. Kada se u tom prostoru pojave sigurnosni rizici, posljedice nisu lokalne. One se prelijevaju na cijele mreže letova, na turističke aranžmane, na poslovna putovanja i na sezonsku dinamiku rezervacija diljem svijeta.
Takvi poremećaji ne moraju nužno srušiti ukupnu godišnju potražnju, ali mogu promijeniti njezinu geografiju. Putnici se u pravilu preusmjeravaju prema sigurnijim i prometno stabilnijim tržištima, kraćim letovima i destinacijama do kojih se može doći s manje presjedanja. To može pomoći nekim europskim, mediteranskim ili regionalnim tržištima, ali istodobno može pogoditi prijevoznike i destinacije koje ovise o dugim interkontinentalnim vezama i transfernim putnicima. Drugim riječima, 2026. bi mogla biti godina u kojoj će ukupan globalni interes za putovanja ostati relativno čvrst, ali će raspodjela tog prometa biti mnogo nestabilnija.
Rastu i drugi troškovi, ne samo gorivo
Nije riječ samo o geopolitici. IATA je u svom globalnom pregledu zračnog prometa za 2026. upozorila da, uz gorivo, rastu i drugi troškovi koji pritišću kompanije, prije svega rad, održavanje i ograničenja u isporuci zrakoplova. To znači da sektor u novu sezonu ne ulazi samo s problemom eventualno skupljih energenata, nego i s već postojećim strukturnim pritiscima. Kašnjenja u isporuci novih aviona, manjak kapaciteta na pojedinim tržištima i više operativne cijene lako se pretaču u skuplje karte i manju fleksibilnost zračnih prijevoznika.
Za turistički sektor to je važna poruka jer pokazuje da ni rekordna potražnja sama po sebi ne jamči glatku sezonu. Ako kompanije lete s ograničenim flotama, ako dio ruta ostaje sigurnosno osjetljiv, a troškovi rastu, tržište postaje selektivnije. Najbolje prolaze destinacije s dobrom dostupnošću, snažnom domaćom potražnjom i jasnim imidžem sigurnosti. Slabije prolaze one koje ovise o jednom zračnom pravcu, jednoj regiji gostiju ili jednom tipu prijevoza.
Što kažu projekcije za šire gospodarstvo
Šira gospodarska pozadina dodatno pojačava oprez. IMF je u proljeće 2025. upozorio da globalni rast usporava i da se rizici povećavaju, a uoči objave novog izdanja Svjetskih gospodarskih izgleda 14. travnja 2026. sama institucija naglašava da je riječ o razdoblju pojačane neizvjesnosti. To je bitno zato što turizam, koliko god bio otporan, ipak ostaje izrazito osjetljiv na raspoloženje potrošača, cijene energije, tečajeve, kamatne stope i poslovno povjerenje.
Ako globalno gospodarstvo uspori, ne mora nužno odmah pasti broj putovanja, ali se vrlo brzo mijenja struktura potrošnje. Putnici češće skraćuju boravak, biraju bliže destinacije, više paze na cijenu avionske karte i smještaja te rjeđe rezerviraju skuplje i rizičnije aranžmane. U takvom okruženju turizam i dalje može rasti, ali sporije i neravnomjernije nego u rekordnoj 2025. godini.
Hoće li 2026. ipak ostati dobra godina za turizam
Prema trenutačno dostupnim informacijama, prerano je govoriti o ozbiljnom globalnom padu putovanja i turizma u 2026. Temeljni interes za putovanja ostaje visok, a iskustvo posljednjih nekoliko godina pokazalo je da se putnici često brzo prilagođavaju novim okolnostima, osobito ako alternativne rute i destinacije ostanu dostupne. Međutim, jednako je jasno da industrija ulazi u godinu s mnogo više otvorenih pitanja nego što ih je imala uoči 2025.
Ključno će biti nekoliko čimbenika: hoće li se stabilizirati sigurnosna situacija na ključnim zrakoplovnim koridorima, hoće li cijene energije ostati pod kontrolom, kako će reagirati aviokompanije i kakva će biti potrošačka spremnost na skuplja putovanja. Ako se ti elementi smire, 2026. može ostati solidna, možda i iznadprosječna godina, premda vjerojatno ne tako čista i linearna kao rekordna 2025. Ako se, međutim, poremećaji prodube, turizam će i dalje stvarati velik promet, ali uz više volatilnosti, veći pritisak na marže i izraženije razlike među regijama.
Najveća pouka rekordne 2025.
Najvažnija poruka rekordne 2025. nije samo da ljudi ponovno masovno putuju. Još je važnije to što se pokazalo da je turizam postao jedna od najžilavijih grana svjetskog gospodarstva. Kada sektor u uvjetima opće neizvjesnosti dosegne gotovo 11,7 bilijuna dolara vrijednosti, podupire stotine milijuna radnih mjesta i raste brže od globalnog prosjeka, jasno je da njegov značaj daleko nadilazi odmore i slobodno vrijeme.
Ali ista ta godina otkriva i drugu stranu priče. Što je globalni turizam veći, to je snažnije vezan uz osjetljive međunarodne lance: zračni promet, energiju, sigurnost, otvorene granice i političku stabilnost. Zato pitanje za 2026. nije hoće li interes za putovanja nestati, nego može li industrija zadržati rekordni zamah u svijetu koji je ponovno postao nestabilniji. Odgovor će, više nego lani, ovisiti ne samo o želji ljudi da putuju, nego i o tome koliko će sigurno, dostupno i predvidivo biti samo putovanje.
Izvori:- World Travel & Tourism Council – službena objava o projekcijama za 2025., uključujući doprinos sektora globalnom BDP-u, međunarodnu i domaću potrošnju te zaposlenost (link)
- WTTC Research Hub – pregled godišnjeg istraživanja ekonomskog učinka turizma i metodološki okvir koji WTTC provodi s Oxford Economicsom (link)
- UN Tourism – World Tourism Barometer s podacima da su međunarodni turistički dolasci u 2025. porasli za 4 posto, na procijenjenih 1,52 milijarde (link)
- IMF – World Economic Outlook iz travnja 2025. o usporavanju svjetskog rasta i pojačanim rizicima za globalno gospodarstvo (link)
- IATA – Global Outlook for Air Transport in 2026 o rastu troškova rada i održavanja, kašnjenjima u isporuci zrakoplova i drugim pritiscima na aviokompanije (link)
- IMF – najava izdanja World Economic Outlooka za 14. travnja 2026., koja potvrđuje da nova procjena dolazi upravo u trenutku pojačane globalne neizvjesnosti (link)
Kreirano: utorak, 14. travnja, 2026.
Pronađite smještaj u blizini