SPOKANE, Washington — U srcu Spokanea, gdje se gradski pejzaž mijenja brzinom svjetlosti, jedna stvar ostaje konstantna: važnost zelenih i plavih površina za zdravlje naših starijih sugrađana. Studija Sveučilišta Washington State, pod vodstvom mlade i perspektivne studentice medicine Adithye Vegaraju, bacila je novo svjetlo na ovu vitalnu vezu.

Istraživanje, objavljeno u uglednom časopisu Health & Place, temelji se na analizi zdravstvenih podataka više od 42,000 stanovnika Washingtona, starijih od 65 godina. "Pronašli smo jasne dokaze da samo 10% više zelenih površina u stambenim područjima može značajno smanjiti mentalni stres kod starijih osoba," objašnjava Vegaraju.

Iz njezinih riječi proizlazi dublje razumijevanje: ova studija nije samo o brojkama. Ona priča priču o stvarnim ljudima čiji se životi mijenjaju na bolje zahvaljujući prirodi oko njih. "Gledamo kako parkovi, jezera i šumska područja ne samo uljepšavaju naš grad, već i igraju ključnu ulogu u održavanju mentalnog zdravlja naše starije populacije," dodaje Vegaraju.

U studiji se ne govori samo o šumama i parkovima, već i o vodenim površinama i stazama koje povećavaju kvalitetu života. "Otkrili smo da čak i male promjene, poput dodavanja staza ili proširenja zelenih površina, mogu imati ogroman utjecaj na percepciju ljudi o svom zdravlju," ističe Vegaraju.

Ali što to znači za Spokane i njegove stanovnike? "Suočavamo se s izazovima brze urbanizacije, a ova studija nas podsjeća na nešto vrlo važno - zdravlje naših starijih sugrađana direktno je povezano s okolišem u kojem žive," kaže Vegaraju.

Dodatno, istraživanje razmatra i sociodemografske faktore, poput rase i razine obrazovanja, naglašavajući kako pristup zelenim i plavim površinama nije samo pitanje zdravlja, već i socijalne pravde. 

Studija WSU-a nije samo znanstveni doprinos; ona je poziv na djelovanje. "Moramo biti svjesni kako naše odluke u urbanom planiranju utječu na najranjivije skupine," zaključuje Vegaraju. Ovo istraživanje otvara vrata daljnjim razmatranjima o tome kako zelene površine mogu biti ključne u oblikovanju zdravijeg i sretnijeg društva.

Nadalje, Vegaraju ističe kako je jedinstvenost njihove studije u fokusu na starije osobe u SAD-u, grupu koja je posebno osjetljiva na mentalne zdravstvene probleme kao što su depresija, anksioznost i drugi poremećaji. "Zanimljivo je da se većina studija fokusira na mlađe populacije ili generalnu populaciju, zanemarujući specifične potrebe starijih osoba", kaže on. "Naša studija osvjetljava važnost razumijevanja kako okoliš u kojem stariji žive može imati dubok utjecaj na njihovo mentalno zdravlje, posebno uzimajući u obzir da su mnogi od njih već izloženi povećanom riziku od kognitivnog pada i demencije."

Ova dubinska analiza pokazuje kako promjene u okolišu, kao što je pristup zelenim i plavim površinama, mogu imati izravan utjecaj na smanjenje simptoma mentalnih poremećaja. Vegaraju nadalje objašnjava: "Promatranje kako jednostavne promjene u okolišu, poput više drveća, parkova, ili blizine jezera i rijeka, mogu donijeti poboljšanja u mentalnom zdravlju starijih, otvara nove puteve za javnozdravstvene inicijative."

Ideja prirodnih recepata, koju je Vegaraju predložio, nije samo inovativna, već i odražava sve veću globalnu svijest o značaju prirode u zdravstvenom sektoru. "Mislim da bismo mogli vidjeti revoluciju u načinu na koji liječimo mentalno zdravlje, gdje pristup prirodi postaje dio standardnog tretmana", dodaje on.

Solmaz Amiri, istaknuti član tima istraživača, naglašava potrebu za daljnjim istraživanjem. "Dokazi koje smo prikupili su obećavajući, ali ovo je tek početak. Trebamo dublje istražiti kako različiti aspekti prirodnog okoliša mogu utjecati na različite aspekte mentalnog zdravlja", kaže Amiri. Ona planira dalje istražiti kako određeni elementi prirode, poput raznolikosti biljnog i životinjskog svijeta ili tišine i zvučne pozadine prirodnih područja, mogu utjecati na kognitivne funkcije i općenito mentalno zdravlje starijih osoba.

"Jedno od ključnih pitanja koje želimo istražiti je kako izloženost prirodi može utjecati na rane faze kognitivnog pada, koje su često prethodnici težih stanja poput Alzheimerove bolesti", objašnjava Amiri. "Ako možemo pokazati da redovito provođenje vremena u prirodi može usporiti ili čak zaustaviti rane znakove kognitivnog pada, to bi moglo imati ogroman utjecaj na naše razumijevanje i tretman demencije."

Konačni cilj tima je razviti preporuke koje bi mogle pomoći u smanjenju zdravstvenih nejednakosti među starijima, posebno među onima iz socioekonomski nižih slojeva. "Ovo istraživanje nije samo o zdravlju, već i o pravednosti", zaključuje Amiri. "Moramo osigurati da svi stariji ljudi, bez obzira na njihov socioekonomski status, imaju pristup prirodnim površinama koje mogu poboljšati njihovo mentalno zdravlje."

Izvor: Washington State University