Sjene iza razglednice: kako Bali pojačava sigurnosne mjere zbog kriminala usmjerenog na turiste
Bali se desetljećima prodaje kao razglednica: rižine terase u unutrašnjosti, hramovi uz more i noćni život koji u sezoni ne staje do jutra. No iza slike “otočkog raja” sve češće se otvara pitanje sigurnosti. U najprometnijim turističkim zonama bilježe se krađe, prijevare i ulični incidenti koji pogađaju posjetitelje – od klasičnih “bag snatching” napada na skuterima do sofisticiranijih prevara vezanih uz najam vozila, mjenjačnice i digitalne uplate. Balijske vlasti odgovaraju vidljivijim policijskim prisustvom, novim punktovima i ciljanim akcijama, nastojeći istodobno zaštititi milijune gostiju i sačuvati reputaciju destinacije o kojoj ovisi velik dio lokalnog gospodarstva.
Najnoviji potez u tom smjeru stigao je početkom veljače 2026., kada je u Kuti u okrugu Badung otvorena nova
Turistička policijska postaja s naglaskom na brži prijem prijava, koordinaciju patrola i korištenje nadzora iz zapovjednog centra. Prema navodima regionalne policije, ideja je da policijska prisutnost bude “opipljiva usluga” i za turiste i za lokalno stanovništvo, a ne tek simbolika. Otvaranje postaje dolazi u trenutku kada Bali bilježi snažne turističke brojke: službena statistika pokrajinskog zavoda za statistiku pokazuje da je 2025. zabilježeno ukupno
6.948.754 dolazaka stranih posjetitelja, od čega se velika većina odnosila na dolaske kroz zračnu luku I Gusti Ngurah Rai.
Turizam se oporavio, a pritisak na sigurnost raste
Brojke koje se u lokalnim statistikama vrte oko sedam milijuna međunarodnih dolazaka u jednoj godini ne znače samo pune hotele i restorane. One znače i drukčiju dinamiku na ulici: gužve u noćnim zonama, veći promet skutera i taksija, više gotovine i kartičnih transakcija te stalno kruženje turista koji često nisu upoznati s lokalnim pravilima ili uobičajenim rizicima. Sigurnosni izazovi, pritom, nisu nužno novi – no razlika je u tome što se incidenti danas brže šire društvenim mrežama, a reputacijska šteta može nastati u sat vremena.
U praksi se najviše spominju južnobalijski koridori u kojima se turizam koncentrira:
Kuta,
Legian,
Seminyak,
Canggu,
Nusa Dua i šire područje
South Kuta. Policijski izvještaji i lokalne objave iz posljednjih mjeseci često naglašavaju noćne patrole, kontrole u okolici klubova i mjesta gdje se posjetitelji kreću pješice, ali i prisutnost u prometnim čvorištima gdje se događaju brze krađe. Jedan od slučajeva koji je privukao pažnju regionalnih medija odnosio se na napad i otimačinu nakita u gužvi resort-distrikta, što je dodatno potaknulo poruku policije da ni “prometne, osvijetljene” lokacije nisu imune.
Što se zapravo događa na terenu: krađe, prijevare i “sitni” kriminal s velikim posljedicama
U razgovorima s djelatnicima u turizmu i lokalnim stanovnicima ponavlja se ista teza: većina posjetitelja neće doživjeti ništa ozbiljno, ali je dovoljno nekoliko loših iskustava da se atmosfera promijeni. Najčešći obrasci koji se spominju u javnim upozorenjima i policijskim priopćenjima obično spadaju u tri skupine.
Prvo, tu su
brze krađe na ulici: otimačina torbi ili mobitela, krađe iz ruksaka u gužvi, krađe na plaži i incidenti u kojima lopovi ciljaju neoprezne turiste koji nose telefon u ruci ili torbu prebačenu preko jednog ramena. U turističkim zonama gdje se mnogi kreću skuterima, česti su i slučajevi u kojima napadač na motociklu pokušava “istrgnuti” predmet prolazeći pored žrtve.
Drugo, tu su
prijevare i siva zona usluga. U praksi to uključuje prenapuhane račune, manipulacije u mjenjačnicama, lažne ili nejasne “naknade” kod najma skutera, kao i situacije u kojima turist tek nakon incidenta shvati da ugovor nije pokrivao ono što je mislio da pokriva. U digitalnoj varijanti, dio prevara seli se na aplikacije i online uplate: turist plaća “rezervaciju” ili “depozit”, a ispostavi se da posrednik nije ovlašten ili da je riječ o lažnom oglasu.
Treće, tu su
incidenti povezani s noćnim životom: svađe, sukobi u blizini klubova, krađe tijekom izlazaka te problemi koji se događaju kada se miješaju alkohol, nepoznato okruženje i nepažnja. Upravo zato policijske patrole u Cangguu i Kuti često naglašavaju “preventivnu” ulogu – prisutnost koja bi trebala odvratiti počinitelje i smanjiti eskalacije.
Zašto policija pojačava patrole baš sada
U službenim porukama naglasak je na preventivi i vraćanju osjećaja sigurnosti, ali u pozadini je i hladna računica: Bali je globalni brend i sigurnosna percepcija izravno utječe na potražnju. U tom kontekstu nije slučajno da se mjere pojačavaju u trenucima kada je promet turista visok ili kada se približavaju razdoblja pojačanih putovanja.
Otvaranje Turističke policijske postaje u Kuti zamišljeno je kao “front office” za posjetitelje koji trebaju brzu pomoć, a istodobno i kao operativna točka za koordinaciju na terenu. Prema informacijama koje je objavila državna novinska agencija, postaja uključuje zapovjedni centar s prikazom videonadzora, a regionalni policijski čelnik naglasio je da je cilj ojačati zaštitu turista i imidž Balija kao destinacije svjetske klase.
Paralelno s policijskim mjerama, pojačane su i
imigracijske kontrole usmjerene na strance koji borave ili rade na Baliju bez odgovarajućih dozvola. Snimke provjera dokumenata u turističkim četvrtima u posljednjim su mjesecima kružile regionalnim medijima, uz poruku vlasti da se želi suzbiti ilegalni rad i aktivnosti koje mogu biti povezane s kriminalom ili javnim neredima. Iako takve kontrole dio turista doživljava kao neugodnost, u javnim objašnjenjima naglasak je na provedbi zakona i smanjenju rizika u najposjećenijim zonama.
Širi okvir: nova pravila ponašanja i naplata turističke pristojbe
Sigurnost nije jedina tema koja okupira balijske vlasti. Pritisak masovnog turizma posljednjih godina otvorio je rasprave o prometu, otpadu, prekomjernoj izgradnji i ponašanju manjeg dijela posjetitelja koji ignorira lokalne običaje. Upravo zato je guverner Balija
I Wayan Koster 2025. predstavio ažurirane smjernice za strane turiste, formalizirane u okružnici koja navodi što se smatra prihvatljivim ponašanjem, a što može dovesti do sankcija. Te se smjernice u službenim objavama povezuju s očuvanjem kulture i “reda”, ali i s namjerom da se turizam pomakne prema kvalitetnijem modelu.
Uz to, Bali je uveo i
turističku pristojbu koja se u međunarodnim izvještajima navodi kao instrument za upravljanje pritiskom posjetitelja i financiranje javnih potreba povezanih s turizmom. No i same vlasti priznaju da je provedba – od naplate do kontrole – izazov u destinaciji koja dnevno prima tisuće ljudi iz različitih pravnih i kulturnih okvira.
Kako izgleda “zaštita turista” u praksi: od patrola do brzih prijava
Za turiste, ključna razlika nije u broju policijskih priopćenja, nego u tome koliko brzo mogu dobiti pomoć i kako se rješavaju konkretni slučajevi. U Kuti se, prema planu policije, očekuje brži protok prijava, jasniji kanal komunikacije i koordinacija s drugim službama. To se posebno odnosi na situacije u kojima turist treba službeni zapisnik zbog osiguranja, izgubljenih dokumenata ili kasnijeg pravnog postupanja.
Dio sigurnosne strategije odnosi se i na “vidljivu” prisutnost u točkama gdje se kriminal najčešće događa: ulazi u klubove, prometna raskrižja, šetnice uz plažu, parkirališta i ulice u kojima turisti navečer hodaju sami. Policija u svojim objavama naglašava da je cilj “spriječiti prije nego što se dogodi”, što u praksi znači česte obilaske, razgovore s ugostiteljima i brzu reakciju na dojave.
Istodobno, policijske akcije nisu usmjerene samo na počinitelje koji ciljaju turiste, nego i na ponašanja koja stvaraju nered: nasilne sukobe, opijanje na javnim mjestima, vožnju bez kacige ili bez dozvole, te kršenja lokalnih propisa. U takvom okruženju sigurnost i javni red stapaju se u istu priču: manje incidenata znači i manje prostora za “prilike” kriminalcima.
Granica između stvarnog rizika i reputacijskog efekta
Jedan od najvećih problema za Bali jest što se sigurnosna slika stvara u digitalnom prostoru. Pojedinačni incidenti – čak i kada su relativno “mali” – postaju viralni, često bez konteksta, a zatim se pretvaraju u generalizacije. To se vidjelo i na primjerima krađa u trgovinama ili sukoba koji su završili na društvenim mrežama, gdje je javni linč ponekad bio jednako snažan kao i formalna reakcija institucija.
Vlasti, međutim, pokušavaju poslati drukčiju poruku: incidenti postoje, ali se na njih odgovara, a sigurnosna infrastruktura jača. Otvaranje posebne policijske postaje za turiste dio je te komunikacijske strategije, ali i praktičan odgovor na činjenicu da se broj prijava i potreba za podrškom povećava s rastom dolazaka.
Što na to kaže turistička industrija
Hotelijeri i ugostitelji tradicionalno izbjegavaju dramatične formulacije, jer svaka riječ o kriminalu može imati marketinški učinak. No u stručnim razgovorima naglašavaju da je interes zajednički: turisti moraju imati osjećaj sigurnosti, a lokalna ekonomija treba stabilnost. Podaci industrijskih udruga i statističkih institucija o rastu međunarodnih dolazaka u 2025. služe kao podsjetnik koliko je ulog velik – i koliko bi negativna percepcija mogla biti skupa.
Zbog toga se dio sektora sve više oslanja na praktične mjere: bolje osvjetljenje u hotelima i prilaznim cestama, dodatne kamere, jasnije upute gostima, partnerstvo s lokalnim vlastima, ali i razvoj “mekih” sigurnosnih protokola, poput preporuka za rute noću ili provjerenih prijevoznika.
Što turisti mogu učiniti: realne mjere opreza bez panike
Policijske akcije i službene postaje imaju smisla samo ako se dopune osnovnom osobnom odgovornošću. Turisti na Baliju, osobito u zonama noćnog života, mogu smanjiti rizik jednostavnim navikama koje ne kvare putovanje.
- U gužvi i na skuteru držati mobitel i torbu izvan “lake mete”, izbjegavati nošenje vrijednih predmeta na vidljiv način.
- Koristiti licencirane prijevoznike ili aplikacije s jasnim prikazom cijene, a kod dogovora “na ulici” tražiti dogovor unaprijed i zadržati poruke/račune.
- Kod mjenjačnica i plaćanja karticom provjeriti iznos prije potvrde; izbjegavati sumnjivo povoljne tečajeve i neregistrirane punktove.
- Najam skutera ugovarati s provjerenim tvrtkama; fotografirati vozilo prije preuzimanja i čitati uvjete depozita, štete i osiguranja.
- Noću se kretati u društvu, posebno u uskim ulicama oko klubova; koristiti osvijetljene rute i ne ostavljati piće bez nadzora.
- Dokumente i kopije držati odvojeno; u slučaju krađe ili gubitka brzo prijaviti incident policiji radi službenog zapisnika.
Ove preporuke nisu specifične samo za Bali, ali se na otoku posebno ističu zbog kombinacije velikog broja posjetitelja, intenzivnog noćnog života i činjenice da se turisti često oslanjaju na skuter kao osnovno prijevozno sredstvo.
Balans između “paradiza” i realnosti
Bali se danas nalazi u paradoksu: što je uspješniji kao destinacija, to je izazovnije upravljati posljedicama popularnosti. Pojačane patrole, nova Turistička policijska postaja u Kuti i imigracijske kontrole pokazuju da vlasti žele demonstrirati kontrolu i smanjiti prostor za kriminal koji cilja posjetitelje. Istodobno, dugoročno rješenje nije samo u uniformama i kamerama, nego i u urbanom planiranju, regulaciji usluga, edukaciji turista i jasnoj poruci da su lokalna pravila – od prometnih do kulturnih – dio “paketa” svake posjete.
Za većinu putnika Bali će i dalje ostati ono po što su došli: more, kultura i odmor. No poruka iz 2026. sve je jasnija: u vremenu masovnih putovanja sigurnost se više ne može uzimati zdravo za gotovo, a očuvanje reputacije “raja” zahtijeva i vidljive, konkretne poteze na terenu.
Izvori:- BPS-Statistics Indonesia (Bali Province) – mjesečni i godišnji podaci o dolascima stranih posjetitelja u 2025. ( link )- ANTARA News – izvještaj o otvaranju Turističke policijske postaje u Kuti i izjavama regionalne policije ( link )- Love Bali (Vlada pokrajine Bali) – službena objava o okružnici SE No. 7 of 2025 i smjernicama za ponašanje stranih turista ( link )- TIME – analiza pritiska masovnog turizma i mjera poput turističke pristojbe te provođenja pravila ( link )
Kreirano: srijeda, 18. veljače, 2026.
Pronađite smještaj u blizini