Konferencija „Tourism for the Future“ otvorena u Dugom Selu: održivost više nije dodatak turizmu, nego pitanje njegova smjera
U prepunoj dvorani Kulturno-informativnog centra u Dugom Selu u srijedu, 18. ožujka 2026., otvorena je međunarodna konferencija „Tourism for the Future“, trodnevni skup posvećen regeneraciji destinacija i održivom turizmu. Riječ je o konferenciji koja se, prema najavi organizatora, održava od 18. do 20. ožujka u Dugom Selu i Svetom Ivanu Zelini, a okuplja turističke djelatnike, stručnjake i znanstvenike iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije i Meksika. Pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma i sporta te uz potporu Hrvatske turističke zajednice, skup organiziraju Turistička zajednica Grada Dugog Sela i Turistička zajednica Grada Svetog Ivana Zeline. Već sam početak pokazao je da interes za teme održivosti, otpornosti i drukčijeg upravljanja destinacijama više nije ograničen na uzak stručni krug, nego postaje jedno od ključnih pitanja razvoja lokalnih zajednica koje žele planirati turizam dugoročno i odgovorno.
Središnji ton otvorenju dala je Anna Pollock, jedna od najpoznatijih međunarodnih govornica na području regenerativnog turizma, koja već godinama zagovara ideju da turizam ne smije biti sveden samo na broj noćenja, promet i marketinške poruke, nego mora vraćati vrijednost prostoru, ljudima i lokalnoj ekonomiji. U svom izlaganju naglasila je kako promjena ne počinje velikim deklaracijama, nego od pojedinca i zajednice, odnosno od spremnosti lokalne sredine da prepozna vlastite resurse i da njima upravlja tako da korist ne ostane samo na razini turističkog prometa. Takav pristup, koji je posljednjih godina sve prisutniji u međunarodnim stručnim raspravama, polazi od toga da održivost nije dovoljna ako znači tek ublažavanje štete, nego da destinacija mora jačati svoje prirodne, društvene i kulturne temelje.
Od klasične održivosti prema regeneraciji destinacije
Upravo je pojam regeneracije jedna od ključnih riječi ove konferencije. Za razliku od klasičnog modela razvoja turizma, u kojem se uspjeh često mjeri rastom dolazaka i potrošnje, regenerativni pristup stavlja naglasak na to ostaje li lokalna zajednica dugoročno jača, otpornija i kvalitetnija za život. U hrvatskom kontekstu ta se rasprava više ne vodi samo na teorijskoj razini. Novi regulatorni i planski okvir, uključujući planove upravljanja destinacijama i pokazatelje održivosti, sve više usmjerava turističke zajednice i jedinice lokalne samouprave prema modelu u kojem razvoj turizma mora biti usklađen s kapacitetom prostora, potrebama stanovništva i očuvanjem baštine. Zato je i simbolički važno da se ovakav skup ne održava u velikom turističkom središtu na obali, nego u kontinentalnom prostoru koji pokušava graditi prepoznatljiv identitet na autentičnosti, lokalnoj priči i suradnji više dionika.
Konferencija je pritom postavljena kao „konferencija u pokretu“, što znači da program nije zatvoren u jednoj dvorani ni u jednome gradu. Nakon otvorenja u Dugom Selu, rad se 19. ožujka 2026. nastavlja u Svetom Ivanu Zelini, čime organizatori žele poručiti da održivi turizam nije stvar jedne točke na karti, nego zajedničkog promišljanja šire destinacije. Takav koncept ujedno odgovara i suvremenom pristupu upravljanju turističkim razvojem, u kojem granice između administrativnih jedinica sve manje znače ako posjetitelj doživljava prostor kao povezanu cjelinu ponude, krajolika, gastronomije i baštine.
Govornici koji spajaju znanost, praksu i lokalno iskustvo
Uz Annu Pollock, među istaknutim sudionicima prve festivalske i konferencijske cjeline bila je i Irena Ateljević, znanstvenica međunarodne reputacije, koja je svoj akademski rad povezala s konkretnim radom na terenu. Ateljević je osnivačica Terra Meera Centra za regeneraciju u rodnom kraju u blizini Bribira, projekta koji spaja regenerativnu poljoprivredu, očuvanje autohtonih sorti, lokalnu proizvodnju hrane i razvoj zajednice. Upravo takvi primjeri, u kojima se teorija pretače u svakodnevnu praksu, organizatorima su važni jer pokazuju da se o regeneraciji destinacija ne govori samo kroz velike strategije, nego i kroz odnos prema zemlji, proizvodnji hrane, lancima opskrbe i mjestu lokalnih proizvođača u turističkoj ekonomiji.
Na službenoj stranici konferencije među govornicima su, uz Pollock i Ateljević, navedeni i drugi domaći i inozemni stručnjaci te primjeri dobre prakse iz regije i Europe, među kojima su Daniele Kihlgren, Romana Lekić, Katarina Miličević i Domagoj Jakopović Ribafish. Time se otvara prostor za širu raspravu o tome kako turizam može istodobno biti gospodarska prilika i mehanizam očuvanja identiteta, a ne pritisak koji dugoročno troši resurse zbog kojih je neka sredina uopće privlačna.
Tradicija kao živi sadržaj, a ne folklorni ukras
Jedan od najuočljivijih elemenata otvorenja bila je odluka da se uz stručna izlaganja jednako vidljivo predstave gastronomija, lokalni proizvodi i glazbena baština. O tradicionalnoj gastronomiji govorio je Marko Horvat iz baranjske udruge „Tako je to nekad bilo“, poznat po njegovanju starih kulinarskih praksi i pripremi jela na način koji povezuje hranu s lokalnom pričom i identitetom prostora. Gostima je pripremio grah kuhan u glinenim ćupovima na otvorenoj vatri, jelo koje nije bilo tek atrakcija za uzvanike, nego demonstracija kako se baština može interpretirati suvremeno, bez gubitka izvornosti. U tom detalju sažeta je i jedna od važnih poruka konferencije: održivi turizam ne nastaje iz generičke ponude, nego iz onoga što destinacija doista jest.
Sličnu poruku poslao je i dugoselski slastičar Dominik Vršić, koji je tradicionalne obiteljske, „bakine“ recepte pretvorio u jestive suvenire Dugog Sela. Takav pristup pokazuje kako lokalna gastronomija može dobiti tržišnu vrijednost bez odustajanja od autentičnosti. U vremenu kada se mnoge destinacije bore s uniformiranom ponudom i gubitkom prepoznatljivosti, upravo su mali proizvodi, lokalni recepti i interpretacija baštine često snažniji promotivni alat od klasične reklamne kampanje. Posjetitelj ne pamti samo mjesto, nego okus, priču i doživljaj koji ne može lako preslikati drugdje.
Glazbeni okvir manifestaciji dale su Koledarice, članice KUD-a Preporod, izvedbom tradicijskih pjesama. I taj je segment imao više od protokolarnog značenja. Kada se o održivom turizmu govori ozbiljno, kulturna baština ne tretira se kao dodatni sadržaj za fotografiranje, nego kao dio živog identiteta zajednice. U tom smislu, spoj stručnih predavanja, gastronomskih demonstracija i tradicijske glazbe stvorio je uvod koji je pokazao da turizam budućnosti, o kojem se na konferenciji raspravlja, mora polaziti od konkretnih ljudi, znanja i običaja.
Poruke organizatora i lokalne samouprave
Velik odaziv sudionika organizatori tumače kao potvrdu da stručna scena traži prostor za ozbiljnu razmjenu iskustava. Direktorica Turističke zajednice Grada Svetog Ivana Zeline Marinka Zubčić Mubrin istaknula je kako broj okupljenih kolega i stručnjaka pokazuje da su teme konferencije istinski zanimljive i važne. Direktorica Turističke zajednice Grada Dugog Sela Karmela Vukov-Colić naglasila je da trodnevni rad sudionicima treba donijeti nove ideje, nova znanja i nove suradnje, dodajući da je posebna vrijednost skupa u tome što hrvatska publika po prvi put uživo može čuti dio priznatih međunarodnih govornika.
Na otvorenju se okupljenima obratio i gradonačelnik Dugog Sela Nenad Panian, koji je naglasio važnost lokalne i međunarodne razmjene iskustava te istaknuo da se promjena, kako su poručile i Pollock i Ateljević, mora događati upravo na lokalnoj razini. Njegova poruka uklapa se u širi okvir koji posljednjih godina dobiva na težini i u hrvatskom turističkom sustavu: bez aktivne uloge gradova, općina, lokalnih zajednica, proizvođača i kulturnih aktera nema stvarne održivosti, bez obzira na broj strategija i deklaracija. Drugim riječima, budućnost turizma ne određuje se samo na nacionalnoj razini, nego prije svega u tome kako pojedina destinacija upravlja vlastitim prostorom, prometom, sadržajima i odnosom prema stanovnicima.
Zašto je ova konferencija važna baš sada
Vrijeme održavanja konferencije nije slučajno. Hrvatski turizam posljednjih godina sve snažnije ulazi u razdoblje u kojem se od destinacija traži više od promocije i privlačenja gostiju. Ministarstvo turizma i sporta kroz smjernice za planove upravljanja destinacijama naglašava potrebu da razvoj turizma bude utemeljen na stvarnim podacima, pokazateljima održivosti i suradnji dionika, dok se u stručnom i institucionalnom prostoru sve češće govori o prihvatnim kapacitetima, kvaliteti života stanovnika i očuvanju resursa. Dugo Selo je početkom ožujka objavilo i vijest o usvajanju Plana upravljanja destinacijom za razdoblje 2025. – 2029., što otvara važan lokalni okvir za raspravu o tome kako grad vidi vlastiti turistički razvoj u idućim godinama.
U takvom kontekstu konferencija „Tourism for the Future“ dolazi kao svojevrsni nastavak tog procesa, ali i kao test koliko su lokalne sredine spremne razgovor o turizmu podići iznad promotivnih slogana. Jer, pitanje više nije samo kako privući posjetitelja, nego kakvog posjetitelja želimo, koje sadržaje razvijati, tko od toga ima korist i kako zaštititi prostor od kratkoročnih odluka koje mogu donijeti trenutačni prihod, ali dugoročnu štetu. Upravo zato rasprava o regeneraciji destinacija nije apstraktna teorija, nego vrlo konkretna tema za gradove i mjesta koja žele ostati poželjna za život, a ne samo za kratki obilazak.
Kontinentalne destinacije traže svoju priliku
Dodatna važnost ovakvog skupa vidi se i u činjenici da se održava na kontinentu, u području koje ne računa na masovni sezonski val, nego mora graditi ponudu promišljenije i diferenciranije. Dugo Selo i Sveti Ivan Zelina u tom smislu imaju više razvojnih aduta: blizinu Zagreba, lokalnu gastronomiju, vinsku i izletničku tradiciju, baštinu, krajobraz i mogućnost povezivanja različitih malih proizvođača i sadržaja u prepoznatljiv doživljaj. U takvom modelu održivost nije prepreka razvoju, nego njegov preduvjet. Kontinentalna destinacija teško može konkurirati količinom, ali može kvalitetom iskustva, autentičnošću i sposobnošću da gostu ponudi sadržaj koji ima korijen u prostoru.
Zato konferencija u Dugom Selu nije važna samo kao lokalni događaj, nego i kao pokazatelj šireg pomaka u hrvatskom turizmu. Ako se ozbiljno želi razvijati turizam koji „vraća više nego što uzima“, kako se to često formulira u stručnim raspravama o regenerativnom pristupu, tada upravo male i srednje destinacije mogu postati mjesta u kojima će se novi modeli najjasnije testirati. One imaju prednost jer još mogu planirati bez pritiska prekomjerne turistifikacije, ali samo ako prepoznaju da su identitet, prostor i kvaliteta života stanovništva njihovi najvrjedniji resursi.
Program konferencije nastavlja se 19. i 20. ožujka, a prema najavama organizatora fokus ostaje na razmjeni primjera dobre prakse, povezivanju struke i lokalnih zajednica te traženju konkretnih rješenja za razvoj otpornijih destinacija. Već prvo konferencijsko jutro u Dugom Selu pokazalo je da tema više nije rubna ni akademska: budućnost turizma, barem prema porukama koje su ondje odaslane, neće se odlučivati samo na tržištu, nego i u pitanju koliko su zajednice spremne braniti vlastitu mjeru razvoja i pretvoriti baštinu, znanje i lokalnu proizvodnju u temelj dugoročne vrijednosti.
Izvori:- Turistička zajednica Grada Dugo Selo – službena stranica konferencije s datumima, lokacijama, organizatorima, govornicima i opisom koncepta skupa (poveznica)- Turistička zajednica Grada Dugo Selo – službena najava konferencije objavljena 4. ožujka 2026. s osnovnim informacijama o održavanju i sudionicima (poveznica)- Grad Dugo Selo – kalendar događanja i službena objava o konferenciji od 18. do 20. ožujka 2026. u Kulturno-informativnom centru Dugo Selo (poveznica)- Conscious.Travel – profil Anne Pollock i opis njezina rada na području regenerativnog turizma (poveznica)- Terra Meera – službene stranice projekta Irene Ateljević o regeneraciji, lokalnoj proizvodnji hrane i obnovi krajolika (poveznica)- Službena stranica Irene Ateljević – biografski podaci i pregled projekata povezanih s regenerativnim razvojem i lokalnim zajednicama (poveznica)- Ministarstvo turizma i sporta – smjernice i upute za izradu plana upravljanja destinacijom, kao okvir za održivo upravljanje razvojem turizma (poveznica)- Narodne novine – Pravilnik o metodologiji izrade plana upravljanja destinacijom, kao regulatorni okvir upravljanja održivošću turističkih prostora u Hrvatskoj (poveznica)- Turistička zajednica Grada Dugo Selo – objava o usvajanju Plana upravljanja destinacijom Grada Dugog Sela za razdoblje 2025. – 2029. (poveznica)- Visit Slavonia Baranja – prikaz Marka Horvata i tradicije pripreme graha u ćupu kao primjera interpretacije gastronomske baštine (poveznica)
Kreirano: petak, 20. ožujka, 2026.
Pronađite smještaj u blizini