Rijeka ulazi u “peto godišnje doba”: Riječki karneval 2026. donosi povorke, humanitarne programe i “ljude koji čine karneval”
Rijeka je ušla u karnevalsko razdoblje koje se u gradu godinama naziva “petim godišnjim dobom” – vremenom kada se ulice pune maskama, satira dobiva svoj javni prostor, a svakodnevica se namjerno okreće naglavačke. Prema programu organizatora, karnevalska sezona 2026. proteže se od siječnja do početka ožujka, uz niz događanja na Korzu i drugim lokacijama, od uvodnih običaja na Antonju do velikih povorki koje redovito privlače sudionike i posjetitelje iz Hrvatske i inozemstva. U najavama se ističe da je riječ o manifestaciji s tradicijom duljom od četiri desetljeća, koja se oslanja na lokalne običaje, ali istodobno živi od suvremenih interpretacija i kreativnosti karnevalskih grupa. Za goste koji planiraju dolazak u grad tijekom glavnih vikenda i termina povorki, organizatori i turistički sektor podsjećaju da je riječ o razdoblju pojačanog interesa, pa se u praksi sve češće traži
smještaj za posjetitelje u Rijeci u neposrednoj blizini centra i trase povorke. U fokusu je i poruka da karneval nije tek nekoliko datuma u kalendaru, nego duga priprema i zajednički rad – od izrade kostima i alegorijskih kola do logistike, sigurnosti i volonterskog angažmana.
Tko stoji iza programa i što organizatori poručuju
Program su na najavnoj konferenciji predstavili predstavnici Grada Rijeke, turističkih zajednica i karnevalskih udruga, uz karnevalske uloge koje su postale prepoznatljiv dio riječkog identiteta. Gradonačelnica Rijeke Iva Rinčić naglasila je da karnevalsko razdoblje, kako ga grad doživljava, otvara prostor slobode, satire i kreativnosti te da Rijeka upravo u tom “otvorenijem” licu ostaje prepoznatljiva. Direktor Turističke zajednice grada Rijeke Petar Škarpa istaknuo je da karneval nadilazi okvire jedne manifestacije i da u sebi spaja identitet, karakter i stav grada, pri čemu svaka maska nosi vlastitu priču i uložen trud. Direktorica Turističke zajednice Kvarnera Irena Peršić Živadinov naglasila je da ovakva događanja privlače goste koji traže autentičnost i doživljaj lokalnog identiteta, što karnevalskoj sezoni daje dodatnu vrijednost izvan ljetnih mjeseci. U programu i organizaciji važnu ulogu ima Riječka udruga karnevalista, a predsjednica udruge Maja Stepančić predstavila je dio aktivnosti koje karnevaliste uvode u središnji dio sezone, uključujući i protokolarne trenutke poput primopredaje ključa. S pozornice su poslane i poruke podrške “ljudima iza maski” – od najmlađih sudionika do onih koji mjesecima pripremaju kostime i kola, a Meštar Sandi pozvao je građane i goste da dođu na Korzo i osjete energiju po kojoj se Rijeka u karnevalu prepoznaje.
Početak sezone: Antonja i primopredaja ključa Grada 17. siječnja
Karnevalsko razdoblje tradicionalno se veže uz Antonju, datum koji u riječkom i kvarnerskom području simbolički označava početak maškaranih dana, uz običaje poput podizanja Pusta u pojedinim dijelovima grada. Prema službeno objavljenom programu, u subotu 17. siječnja 2026. predviđena je primopredaja Ključa Grada na Korzu, uz protokol u podne, dok su organizatori u najavama isticali i uvodni program koji započinje ranije, što u praksi znači da se središte grada počinje puniti maškarama već prije službenog čina. U najavama je posebno naglašeno da se ove godine dio ceremonije odvija i u Gradskoj vijećnici, što daje dodatnu simboliku “predaji vlasti” maškarama – trenutku u kojem karneval u Rijeci dobiva i svoju službenu potvrdu. Za posjetitelje izvan Rijeke, upravo je taj dan često prvi “signal” da je sezona krenula punom snagom, pa se već sredinom siječnja traži
smještaj blizu mjesta događaja kako bi se program mogao pratiti pješice i bez pritiska oko parkiranja i gužvi. Organizatori pritom podsjećaju da karneval u Rijeci nije jedinstven samo po povorkama, nego i po nizu manjih kvartovskih i tematskih događanja koja se odvijaju paralelno, stvarajući atmosferu u kojoj se “peto godišnje doba” osjeća iz dana u dan.
Izbor Kraljice: 23. siječnja u Dvorani mladosti i ulaznice u pretprodaji
Jedna od najvažnijih uvodnih točaka sezone je Izbor Kraljice Riječkog karnevala, koji se 2026. godine, prema službenom programu, održava u petak 23. siječnja u 20 sati u Dvorani mladosti. Riječ je o događaju u kojem se kandidatkinje predstavljaju u pratnji svojih karnevalskih grupa, a naglasak nije na “klasičnom” natjecanju ljepote, nego na šarmu, duhovitosti, poznavanju tradicije i scenskom nastupu koji predstavlja grupu iz koje dolaze. Organizatori u pravilu nagrađuju i najbolje scenske nastupe karnevalskih grupa, pa je večer zamišljena kao svojevrsna karnevalska pozornica prije izlaska na ulice. Prema informacijama iz najava, ulaznice se mogu kupiti u pretprodaji u Turističkom informativnom centru na Korzu te putem mrežne trgovine Turističke zajednice, pri čemu je cijena u pretprodaji niža, a na dan događanja viša, uz mogućnost kupnje i ispred dvorane. Za mnoge posjetitelje to je i praktičan povod da karnevalsko putovanje pretvore u produženi vikend, pa se u tom razdoblju povećava interes za
ponude smještaja u Rijeci posebno u zoni centra, Sušaka i prometno dostupnih kvartova. U najavama se naglašava i da je izbor Kraljice dio šire priče u kojoj se karnevalske uloge i simboli prenose iz godine u godinu, a svaka nova Kraljica postaje svojevrsna ambasadorica karnevalskog razdoblja.
“Ljudi koji čine karneval”: kampanja koja vraća pažnju na karnevaliste, zvončare i obitelji koje tradiciju žive cijelu godinu
Poseban naglasak u sezoni 2026. stavljen je na komunikacijsku kampanju “Ljudi koji čine karneval”, koja u prvi plan stavlja sudionike i čuvare tradicije. U Rijeci je u prvoj polovici siječnja postavljena i izložba fotografija na Korzu koja nosi isti naziv, a prema najavama može se razgledati do 16. siječnja 2026., čime se u gradu stvara uvodna “scenografija” prije ključnih vikenda. Lica kampanje ove su godine karnevalisti iz poznatih lokalnih grupa: Dora Pilepić (Siti i pijani), Sandra Picco (Draške maškare), Leo Rudan (Lumber klub Opatija) i Dino Dolušić (Zametski zvončari), a poruka kampanje je da karneval ne traje samo jedan dan, nego se “gradi” mjesecima kroz rad, pripreme i zajedništvo. U takvom konceptu naglasak je na kontinuitetu – na obiteljima u kojima su maškare dio odrastanja, na grupama koje prenose znanja izrade kostima i kola, te na zvončarskim tradicijama koje su u riječkom prstenu i okolici snažan simbol. Za grad i turistički sektor to je i način da se pokaže kako karneval nije “instant” događaj, nego kulturna i društvena praksa koja povezuje kvartove, udruge, škole i generacije, stvarajući sadržaj koji je izvan sezone često presudan za identitet destinacije.
Noć krinolina na Botelu Marina: elegancija pod maskama i humanitarni karakter
U programu se ističe i Noć krinolina na Botelu Marina, koja se 2026. održava u subotu 24. siječnja. Riječ je o događaju koji godinama spaja karnevalsku igru s ambijentom “povijesnog bala” – kostimi inspirirani krinolinama i elegancijom minulih vremena daju riječkom karnevalu drugačiji ritam od uličnih povorki i glasne satire. Organizaciju tradicionalno potpisuje udruga Veseli oldtimeri, a u najavama se naglašava i humanitarna nota događaja, pri čemu se prikupljena sredstva usmjeravaju prema lokalnim humanitarnim inicijativama. Za Rijeku, koja u karnevalu spaja različite stilove i “žanrove” – od dječje mašte do večernjih plesova – Noć krinolina je primjer kako se program širi i na publiku koja traži drugačiji doživljaj. Budući da je riječ o terminu koji se nadovezuje na Izbor Kraljice i primopredaju ključa, posjetitelji često planiraju nekoliko dana u gradu, pa se u tom razdoblju traži
smještaj za karnevalske vikende u Rijeci kako bi se moglo uhvatiti više događanja bez žurbe. Organizatori poručuju da se time dodatno jača i međunarodna dimenzija, jer upravo ovakvi tematski programi često privlače goste iz karnevalskih gradova i udruga izvan Hrvatske.
Dječja karnevalska povorka 31. siječnja: Korzo kao pozornica najmlađih
Jedan od vrhunaca sezone je Dječja karnevalska povorka, koja se prema službenom programu održava u subotu 31. siječnja 2026. s početkom u 12 sati na Korzu. To je dan kada centar Rijeke pripada najmlađima – školama, vrtićima, dječjim skupinama i obiteljima koje tradicionalno dolaze gledati povorku ili sudjeluju u njoj. Dječja povorka u riječkom kontekstu nije “manja verzija” međunarodne povorke, nego poseban događaj s vlastitim karakterom: više naglaska na mašti i razigranosti, manje na satiri, uz atmosferu u kojoj se grad pretvara u veliku pozornicu dječjih ideja. Za građane Rijeke to je i podsjetnik da se karnevalska tradicija prenosi generacijski, dok je za goste izvan grada često prvi susret s riječkim karnevalom “iznutra”, bez potrebe za poznavanjem lokalnih šala i aluzija. Zbog dnevnog termina i očekivanih gužvi, posjetiteljima se savjetuje da dolazak planiraju ranije, a oni koji stižu iz udaljenijih krajeva sve češće biraju
ponude smještaja u Rijeci kako bi jutro povorke dočekali bez putnog stresa. U istom razdoblju u programu se paralelno odvijaju i kvartovska događanja, što grad čini “živim” i izvan samog Korza.
Karneval na Platku i trkačka Rijeka: sport kao dio karnevalske priče
Riječki karneval posljednjih godina razvija i liniju događanja koja spajaju maškare i sport, a program 2026. taj smjer dodatno potvrđuje. Prema službenim najavama, 1. veljače održava se Carnival Snowboard Session na Platku, što karnevalsko razdoblje širi izvan gradskog središta i uvodi ga u zimsku sportsku kulisu. Tjedan dana kasnije, 7. veljače, na Molo Longu je predviđen Carnival run u okviru zimske lige, čime se karnevalska energija prenosi i na trkačku zajednicu, uz format koji je pristupačan i rekreativcima. Takvi programi imaju i turističku logiku: posjetitelji dobivaju razlog da u Rijeci provedu dan više, kombinirajući gradski program s izletom ili aktivnim odmorom u okolici. Za lokalnu zajednicu to je i način da se karneval ne doživljava samo kao “promatranje povorke”, nego kao sudjelovanje u gradu koji se mijenja, otvara i igra. Istodobno, organizatori naglašavaju da se karnevalskom kalendaru pridružuju i drugi sadržaji – od kazališnih programa u sklopu Dana smijeha do kvartovskih reduta i plesova – što “peto godišnje doba” čini slojevitim i raznolikim.
Veljača donosi humanitarne programe i tematske partyje, a 15. veljače vrhunac: Međunarodna karnevalska povorka
U drugoj polovici veljače program ulazi u najintenzivniji dio, s događanjima koja kombiniraju zabavu i humanitarnu dimenziju. Prema službenom programu, 14. veljače u centru grada održavaju se humanitarna karnevalska maneštra i humanitarna maškarana jota, dok se navečer odvijaju i tematske zabave poput Čiket programa, uz dodatne karnevalske plesove i događanja na različitim lokacijama. Vrhunac sezone je Međunarodna karnevalska povorka u nedjelju 15. veljače 2026. u 12 sati na Korzu, događaj koji se u Rijeci doživljava kao “kruna” karnevala. Organizatori u najavama ističu da se očekuje velik broj sudionika iz brojnih karnevalskih grupa, uključujući goste iz inozemstva, čime Rijeka potvrđuje međunarodni status manifestacije. U praksi, taj dan u gradu se osjeća snažan logistički pritisak: zatvaranja prometnica, pojačan javni prijevoz i gustoća posjetitelja u središtu, zbog čega mnogi dolazak planiraju kao višednevni boravak i unaprijed traže
smještaj blizu Korza i trase povorke. Slogan sezone “Budi što želiš” u tom kontekstu dobiva svoje najvidljivije lice: na istom mjestu susreću se satire, tradicijske maske, suvremeni pop-kostimi i alegorijska kola, a grad na nekoliko sati postaje zajednički prostor kreativnosti.
Tradicija i polemike: organizatori poručuju da se temeljni običaji ne mijenjaju
Uoči sezone, u javnosti su se pojavljivale i rasprave o organizaciji i navodnim promjenama u tradiciji, što je organizatore potaknulo da službeno reagiraju. U zajedničkom priopćenju Grada Rijeke i Turističke zajednice grada Rijeke istaknuto je da se tradicija Riječkog karnevala ne mijenja na način kako se nagađalo na društvenim mrežama te da se ključni elementi – poput izbora Kraljice i uloge Meštra – ne ukidaju niti se od njih odustaje. Ta poruka u kontekstu riječke karnevalske scene nije samo administrativna, nego i društveno važna: karneval u Rijeci počiva na povjerenju karnevalskih udruga, na kontinuitetu i na osjećaju da manifestacija pripada zajednici. Upravo zato se u najavama sezone često naglašava zahvalnost volonterima, udrugama, službama i partnerima koji omogućuju da grad funkcionira u uvjetima velikog broja posjetitelja. Dugogodišnji sponzori i partneri, kako je istaknuto na predstavljanju programa, vide karneval kao regionalni projekt koji utječe na sliku grada i Kvarnera, ali i na gospodarstvo – od ugostiteljstva do usluga. U takvom okviru, 2026. godina donosi poruku kontinuiteta: karneval ostaje prostor igre i slobode, ali i organizirani događaj koji se planira, osigurava i gradi u suradnji brojnih aktera.
Izvori:- Visit Rijeka – službeni program Riječkog karnevala 2026. s datumima i lokacijama događanja (link)
- Visit Rijeka – stranica Riječkog karnevala s istaknutim glavnim događanjima (Međunarodna i Dječja povorka, Izbor Kraljice) (link)
- Grad Rijeka – objava o kampanji i izložbi “Ljudi koji čine karneval” na Korzu (link)
- Grad Rijeka – službeno reagiranje gradonačelnice i direktora TZ na navode o promjenama u tradiciji karnevala (link)
- Visit Rijeka – najava događaja “Noć krinolina na Botelu Marina” i istaknuti humanitarni karakter (link)
- Novi list – izvještaj o izložbi “Ljudi koji čine karneval” i najavi glavnih datuma karnevala 2026. (link)
Kreirano: četvrtak, 15. siječnja, 2026.
Pronađite smještaj u blizini