Rijeka u 2026. potvrđuje status jedne od najjačih urbanih destinacija u Hrvatskoj
Rijeka je u prva tri mjeseca 2026. nastavila turistički rast koji se u gradu gradi već nekoliko sezona, ali sada postaje sve vidljiviji i u predsezoni, izvan uobičajenog ljetnog vrhunca. Prema najnovijim podacima iz sustava eVisitor za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2026., u gradu je ostvareno 33.145 dolazaka i 82.137 noćenja, što znači rast od 14 posto u dolascima i pet posto u noćenjima u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Takav rezultat nije važan samo zbog brojki, nego i zbog činjenice da potvrđuje sve izraženiju sposobnost Rijeke da turiste privlači tijekom cijele godine, i to kroz spoj urbanog identiteta, kulturne ponude, dostupnosti i sve raznovrsnijeg smještaja. Ujedno je riječ o nastavku trenda koji su službene gradske i turističke objave zabilježile već početkom godine, kada se Rijeka prema podacima za prva dva mjeseca 2026. svrstala među deset najuspješnijih turističkih destinacija u Hrvatskoj. Time se grad sve jasnije profilira kao mjesto koje više nije samo tranzitna ili jednodnevna točka na karti Kvarnera, nego samostalna destinacija za kraći i sadržajan boravak.
Snažan rast domaćih dolazaka i stabilna međunarodna potražnja
Podaci za prvo tromjesečje pokazuju da Rijeka istodobno jača na domaćem i stranom tržištu, što je za urbane destinacije osobito važan pokazatelj stabilnosti. Domaći gosti ostvarili su 14.353 dolaska, odnosno 19 posto više nego u istom razdoblju lani, dok su strani turisti ostvarili 18.792 dolaska, što predstavlja rast od 11 posto. U ukupnoj strukturi dolazaka strani gosti sudjeluju s 57 posto, a domaći s 43 posto, što upućuje na uravnoteženu potražnju i smanjuje ovisnost o samo jednom tržišnom segmentu. Takav odnos posebno je važan u razdobljima kada europsko i globalno turističko tržište i dalje reagira na promjene troškova putovanja, dinamiku aviopovezanosti i rastuću konkurenciju među gradskim odredištima. Za Rijeku je pritom bitno što rast domaćih gostiju ne dolazi nauštrb stranih, nego paralelno s njihovim daljnjim interesom, pa se može govoriti o širenju baze posjetitelja, a ne o pukoj zamjeni jednog tržišta drugim. To u praksi znači da grad postaje privlačan i onima koji ga biraju za kraći vikend-izlet iz Hrvatske, i onima koji ga uključuju u širi itinerar kroz sjeverni Jadran i srednju Europu.
Kod noćenja je slika slična, ali otkriva još jedan važan detalj. Strani turisti ostvarili su 55.266 noćenja, dok su domaći gosti dosegli 26.871 noćenje, uz snažan rast od 16 posto. U ukupnom broju noćenja strani gosti sudjeluju s 67 posto, a domaći s 33 posto. Takav omjer pokazuje da strani posjetitelji u prosjeku i dalje ostaju dulje od domaćih, ali i da domaće tržište više nije tek dopuna, nego važan oslonac riječkog turističkog prometa. U vremenu kada sve više gradova traži model održivog turizma izvan vršne sezone, takva kombinacija domaće i međunarodne potražnje predstavlja veliku prednost. Ona gradu omogućuje bolju popunjenost smještaja, veću predvidivost poslovanja za privatne iznajmljivače i hotele te veću otpornost na sezonske oscilacije.
Mlađi putnici sve snažnije mijenjaju sliku riječkog turizma
Jedan od najzanimljivijih pokazatelja iz prvog tromjesečja odnosi se na dobnu strukturu gostiju. Najveći udio noćenja ostvaruju posjetitelji u dobi od 19 do 30 godina, i to 26,51 posto ukupnih noćenja. Riječ je o podatku koji snažno govori o pozicioniranju Rijeke na tržištu urbanih putovanja, jer mlađe generacije u pravilu traže drukčiji tip destinacije od klasičnog odmorišnog modela. Njima su važni dostupnost sadržaja, mogućnost kretanja pješice, autentična gradska atmosfera, kulturna i glazbena scena, povoljniji oblici boravka i osjećaj da se u kratkom vremenu može doživjeti mnogo toga. Rijeka se upravo u tom segmentu pokazuje konkurentnom: grad nudi spoj industrijske baštine, živog centra, riječkog Korza, Trsata, muzejske i kazališne scene te sve prepoznatljivijih gastronomskih adresa.
Taj trend dodatno dobiva na težini kada se stavi u širi kontekst službenih razvojnih dokumenata. Turistička zajednica grada Rijeke na svojim je službenim stranicama objavila planove i razvojne dokumente za razdoblje do 2028. godine, a javno je predstavljen i plan upravljanja destinacijom usklađen s izračunom prihvatnog kapaciteta. To pokazuje da grad ne želi oslanjati turistički rast isključivo na spontani interes tržišta, nego ga nastoji usmjeravati prema modelu koji kombinira razvoj, kvalitetu života i održivost. U takvom okviru mlađa publika nije slučajna pojava, nego segment koji prirodno reagira na urbani identitet grada i na sadržaje koji su dostupni tijekom cijele godine. Za čitatelje koji planiraju dolazak i žele
smještaj u Rijeci, to ujedno znači da se grad sve jasnije oblikuje kao destinacija za kratke, ali intenzivne boravke, bez potrebe da se posjet veže isključivo uz ljetne mjesece.
Odakle dolaze gosti i što govori struktura tržišta
Među stranim posjetiteljima najviše noćenja u prvom tromjesečju ostvarili su gosti iz Italije, Austrije, Sjedinjenih Američkih Država, Slovenije, Njemačke i Španjolske. Već sam taj popis govori da Rijeka ne počiva samo na neposrednom susjedstvu, premda su tržišta poput Italije, Austrije i Slovenije logično važna zbog geografske blizine i dobre prometne povezanosti. Posebno je zanimljivo prisustvo gostiju iz Sjedinjenih Država i Španjolske, jer ono upućuje na širenje vidljivosti grada i na udaljenijim tržištima, što je za urbanu destinaciju izvan glavnih obalnih središta iznimno vrijedan signal. Takva tržišna slika obično nije rezultat jednoga faktora, nego kombinacije pristupačnosti, digitalne prisutnosti, preporuka, događanja i dojma da grad nudi autentično iskustvo koje nije podređeno masovnom turizmu.
Za Rijeku je važno i to što se takav interes ne bilježi samo u teoriji ili strateškim dokumentima, nego i u konkretnim rezultatima. Službene gradske objave iz ožujka već su pokazale da je Rijeka prema prometu u prva dva mjeseca godine bila među deset najuspješnijih turističkih destinacija u zemlji. Kada se na to nadovežu podaci za cijelo prvo tromjesečje, jasnije se vidi da rast nije kratkotrajan skok, nego trend koji traje kroz više uzastopnih mjeseci. Upravo zato tržišna raznolikost dobiva dodatnu važnost: destinacije koje privlače goste iz više zemalja, ali istodobno imaju i snažan domaći promet, u pravilu lakše održavaju rast i u razdobljima neizvjesnosti. Za putnike koji razmišljaju o dolasku i traže
ponude smještaja u Rijeci, takvi pokazatelji znače i veću sigurnost da grad uistinu živi tijekom cijele godine, a ne samo u kratkim vrhuncima sezone.
Privatni smještaj i hoteli nose glavninu prometa
Struktura noćenja po vrstama smještaja otkriva tržište koje je i raznoliko i prilično zrelo. Najveći broj noćenja ostvaren je u privatnom smještaju, koji sudjeluje s 43,94 posto ukupnih noćenja, dok hoteli čine 40,41 posto. Slijede nekomercijalni smještaj s 11,72 posto, hosteli s 3,34 posto te prenoćišta s 0,59 posto ukupnih noćenja. Takav raspored pokazuje da Rijeka nema samo jedan dominantan model boravka. Naprotiv, grad uspijeva istodobno privlačiti goste koji traže standard hotelske usluge, one koji preferiraju apartmane i privatne jedinice te mlađe i budžetski osjetljivije putnike kojima su važni hostelski i slični oblici smještaja. Upravo ta kombinacija često je ključna za urbane destinacije koje žele zadržati širinu tržišta i izbjeći oslanjanje na jedan tip gosta.
Na području grada registrirano je 1.437 pružatelja smještaja, odnosno 1.927 objekata s ukupno 9.184 kreveta. To potvrđuje da se smještajna ponuda i dalje razvija te da turistički rast nije ostao bez operativne podloge. Istodobno, brojke otvaraju i važna pitanja o održivosti, infrastrukturi i upravljanju destinacijom, zbog čega je posebno važna činjenica da je Rijeka već predstavila plan upravljanja destinacijom i izračun prihvatnog kapaciteta. Time se poručuje da cilj nije tek povećavati broj kreveta ili dolazaka, nego razvijati turizam tako da bude usklađen s gradskim životom, prometom, javnim prostorom i kvalitetom usluge. Za posjetitelje je takav pristup važan i praktično, jer znači da se uz veći izbor lakše može pronaći
smještaj blizu mjesta događaja, centra grada ili pojedinih kulturnih točaka, ovisno o vrsti putovanja.
Kratki boravci, ali sve sadržajniji motiv dolaska
Prosječna duljina boravka u prvom tromjesečju iznosila je 2,48 dana. Strani turisti u prosjeku ostaju 2,94 dana, a domaći 1,87 dana. Na prvi pogled riječ je o relativno kratkim boravcima, ali upravo takav obrazac karakterističan je za suvremene urbane destinacije. Rijeka se, prema svemu sudeći, sve snažnije pozicionira kao city break odredište, odnosno kao grad u kojem se u dva ili tri dana može spojiti više različitih motiva dolaska: kulturni sadržaji, poslovni ili kongresni posjeti, vikend-bijeg, gastroužitak, koncert ili festival, sportsko događanje ili jednostavno istraživanje grada s jakim lokalnim identitetom. U takvom modelu uspjeh se ne mjeri samo duljinom boravka, nego i kvalitetom potrošnje, raspoređenošću prometa kroz godinu i spremnošću gostiju da se vrate.
Službeni kalendar događanja na stranicama Visit Rijeka dodatno potvrđuje da grad raspolaže kontinuiranom ponudom kulturnih, umjetničkih, filmskih, kazališnih i drugih programa. Tijekom proljeća 2026. u kalendaru su zabilježeni brojni sadržaji, od izložbi i filmskih projekcija do predstava i festivala, što je važno upravo za goste koji dolaze na kraće vrijeme i traže koncentrirano iskustvo. S druge strane, gastronomska ponuda nije više tek usputni dodatak gradskom doživljaju. Projekt riječkih gastronomskih luka, koji Turistička zajednica grada Rijeke provodi s partnerima, na službenim je stranicama predstavljen kao brendirani okvir koji okuplja desetke ugostiteljskih objekata i specijaliziranih gastronomskih naslova. To znači da se i hrana sve jasnije koristi kao dio identiteta destinacije, a ne samo kao servisna usluga za goste. U kombinaciji s bogatim rasporedom događanja, to stvara razloge za dolazak koji nadilaze klasičan turistički obilazak.
Zašto Rijeka sve vidljivije odskače na turističkoj karti Hrvatske
Riječki rezultat iz prvog tromjesečja 2026. posebno je zanimljiv zato što se ostvaruje u razdoblju koje tradicionalno nije najjači dio turističke godine. Dok se velik dio domaćeg turizma i dalje snažno oslanja na ljeto, more i vrhunac sezone, Rijeka pokazuje da gradovi mogu graditi ozbiljan promet i u predsezoni, ako imaju dovoljno razloga za dolazak. To ne znači da je riječki model bez izazova. Kratki boravci znače da se grad mora neprestano dokazivati novim sadržajima, kvalitetom javnog prostora, ponudom smještaja i prometnom funkcionalnošću. Međutim, upravo zato su važni razvojni dokumenti koji su već stavljeni na stol i ulaganja u manifestacije koje, prema službenim objavama Grada Rijeke i Turističke zajednice, trebaju pridonijeti rastu dolazaka i produženju sezone.
U konačnici, prvo tromjesečje 2026. sugerira da Rijeka više nije turistička priča u nastajanju, nego destinacija koja je počela ozbiljno kapitalizirati svoj urbani karakter. Rast dolazaka, stabilna međunarodna potražnja, snažno domaće tržište, dominacija mlađih gostiju, raznolika smještajna baza i oslonac na događanja i gastronomiju stvaraju sliku grada koji se ne oslanja na jedan adut, nego na cjelovitiji doživljaj. Upravo zbog toga riječke brojke ne treba čitati samo kao još jedan uspješan kvartal, nego kao pokazatelj šire promjene: grad na Rječini i Kvarnerskom zaljevu sve se jasnije nameće kao cjelogodišnje urbano odredište koje ima što ponuditi i domaćim gostima i međunarodnim posjetiteljima, bilo da dolaze na jedan produženi vikend, nekoliko dana kulture i gastronomije ili u potrazi za drukčijim licem hrvatskog turizma. Tko planira takav boravak, danas već može računati na dovoljno širok izbor i sadržaja i
smještaja za posjetitelje u Rijeci, što je još prije nekoliko godina bilo znatno teže reći s jednakom sigurnošću.
Izvori:- Grad Rijeka – službena objava o snažnom turističkom rastu na početku 2026. i podacima iz sustava eVisitor za prva dva mjeseca godine (link)- Grad Rijeka – službena objava o dodjeli potpora manifestacijama i projektima koji pridonose rastu dolazaka i produženju turističke sezone u 2026. (link)- Visit Rijeka – planovi Turističke zajednice grada Rijeke, uključujući Godišnji program rada za 2026., Plan upravljanja destinacijom i Plan razvoja turizma Rijeke do 2028. godine (link)- Visit Rijeka – službena stranica o planu upravljanja destinacijom i izračunu prihvatnog kapaciteta, usklađenom s Planom razvoja turizma Rijeke do 2028. godine (link)- Visit Rijeka – službeni kalendar događanja s pregledom kulturnih, umjetničkih i drugih programa u gradu tijekom proljeća 2026. (link)- Visit Rijeka – službena prezentacija projekta Riječke gastronomske luke i gastronomske ponude grada (link)- Državni zavod za statistiku – pregled statističkih objava o dolascima i noćenjima turista u Hrvatskoj tijekom 2026. godine, kao referentni nacionalni statistički okvir (link)
Kreirano: srijeda, 08. travnja, 2026.
Pronađite smještaj u blizini