Američko tržište rada neugodno iznenadilo: slabljenje zapošljavanja i skuplja energija vraćaju strah od stagflacije
Američko gospodarstvo ušlo je u ožujak s neugodnim signalom iz jednog od najvažnijih područja svake velike ekonomije, tržišta rada. Prema najnovijem izvješću američkog Ureda za statistiku rada, ukupna zaposlenost izvan poljoprivrede u veljači je smanjena za 92.000 radnih mjesta, dok je stopa nezaposlenosti ostala gotovo nepromijenjena, ali je ipak porasla na 4,4 posto. Sama brojka ne znači automatski ulazak u recesiju, no njezina težina postaje veća kada se stavi u širi kontekst: zapošljavanje je oslabilo u trenutku kada su cijene energenata ponovno pod pritiskom, a poduzeća već mjesecima upozoravaju na više ulazne troškove i slabiju vidljivost poslovanja.
Tržišta zato nisu reagirala samo na jedan loš mjesečni podatak, nego na kombinaciju signala koja se investitorima i ekonomistima čini posebno neugodnom. Ako gospodarstvo usporava, a energija i drugi troškovi opet guraju cijene naviše, središnja banka ulazi u znatno težu poziciju. Upravo se zato u američkim financijskim krugovima ponovno počeo češće spominjati scenarij stagflacije, odnosno stanje u kojem rast slabi, tržište rada popušta, a inflacijski pritisci ne nestaju dovoljno brzo da bi monetarna politika mogla mirno popustiti.
Što točno pokazuju službeni podaci
Službeni podaci objavljeni 6. ožujka 2026. pokazuju da je američko tržište rada u veljači izgubilo zamah jače nego što se očekivalo. Ured za statistiku rada navodi da je pad ukupne zaposlenosti prije svega povezan sa slabijim kretanjima u zdravstvu, pri čemu se posebno ističe utjecaj štrajkaških aktivnosti, ali i s nastavkom pada zaposlenosti u informacijskom sektoru te u saveznim državnim institucijama. To znači da se pogoršanje ne može svesti samo na jednu izoliranu granu, iako je upravo zdravstvo, koje je prethodnih mjeseci bilo među nositeljima rasta zaposlenosti, sada dalo negativan doprinos.
Još je važnije to što je veljački podatak došao nakon revizija ranijih mjeseci. Broj za prosinac revidiran je naniže, s prethodno prijavljenog rasta od 48.000 radnih mjesta na pad od 17.000, dok je siječanjski rast korigiran s 130.000 na 126.000. Kada se tome pribroji i podatak da je prosječna satnica na godišnjoj razini i dalje viša za 3,8 posto, dobiva se slika tržišta rada koje slabi po pitanju zapošljavanja, ali ne pokazuje potpuno popuštanje po pitanju plaća. Upravo takva kombinacija posebno zanima američke monetarne vlasti jer govori da potražnja za radom više nije dovoljno snažna kao ranije, ali ni troškovni pritisci nisu nestali.
Broj nezaposlenih prema službenoj anketi kućanstava iznosi 7,6 milijuna ljudi. Stopa participacije radne snage zadržala se na 62,0 posto, a udio dugotrajno nezaposlenih ostao je visok, uz 1,9 milijuna osoba bez posla 27 tjedana ili dulje. To nije razina koja sama po sebi signalizira dramatičan lom tržišta rada, ali upućuje na postupno nakupljanje slabosti. Posebno je važno da se broj dugotrajno nezaposlenih povećao u odnosu na prošlu godinu, što sugerira da dio radnika sve teže pronalazi novi posao i da tržište postaje manje propusno nego u razdoblju snažnog oporavka nakon pandemije.
Zašto je energija u ovoj priči gotovo jednako važna kao i zapošljavanje
Slabiji podaci o zaposlenosti vjerojatno bi sami po sebi pojačali očekivanja da će američka središnja banka kroz nekoliko mjeseci imati više prostora za snižavanje kamatnih stopa. No istodobno se na energetskim tržištima pojavio novi val nestabilnosti. Američka Uprava za energetske informacije u svojoj najnovijoj kratkoročnoj prognozi podsjeća da je već u siječnju cijena Brenta rasla pod utjecajem poremećaja u opskrbi i zaoštravanja napetosti s Iranom. U međuvremenu je tržišna nervoza dodatno porasla, a izvješća vodećih međunarodnih medija od 6. ožujka pokazuju da je nafta na tržištu ponovno snažno poskupjela, pri čemu je Brent u jednom trenutku premašio 90 dolara po barelu.
To je za američko gospodarstvo važan signal iz više razloga. Viša cijena nafte gotovo se nikada ne zaustavlja samo na energetskim kompanijama. Ona se prelijeva na troškove prijevoza, logistike, proizvodnje, grijanja i u konačnici na budžete kućanstava. Kada gorivo poskupi, poduzeća imaju jači poticaj da više troškove prebace na krajnje kupce, dok potrošači dio raspoloživog dohotka usmjeravaju na nužne izdatke, a manje na drugu robu i usluge. U takvom okruženju potrošnja može oslabjeti baš onda kada bi trebala poduprijeti gospodarski rast.
Dodatni je problem to što rast cijena energenata dolazi u trenutku kada su američke Federalne rezerve već suočene s mješovitom slikom gospodarstva. Najnoviji Beige Book, pregled gospodarskih prilika po okruzima američke središnje banke, objavljen 4. ožujka, pokazuje da je gospodarska aktivnost u dijelu zemlje rasla tek blagim do umjerenim tempom, dok je broj okruga koji prijavljuju stagnaciju ili pad aktivnosti porastao. U istom dokumentu navodi se da je zapošljavanje uglavnom stabilno, ali i da su troškovi energenata, komunalija, osiguranja i sirovina pod pritiskom, uz brojne napomene o rastu troškova povezanih s carinama. Drugim riječima, slika usporavanja nije došla niotkuda; ona se već nekoliko tjedana mogla naslutiti u anketama i izjavama poslovnih kontakata.
Što stoji iza pada zaposlenosti
Veljački gubitak radnih mjesta treba čitati pažljivo jer dio slabosti proizlazi iz jednokratnih ili privremenih faktora. U službenom izvješću izrijekom se navodi da je zdravstvo izgubilo 28.000 radnih mjesta, pri čemu su liječničke ordinacije izgubile 37.000 radnih mjesta, ponajprije zbog štrajkaške aktivnosti. To znači da dio minusa ne mora nužno označavati trajni slom potražnje za radom u tom sektoru. Ipak, ni ostatak izvješća nije osobito utješan. Informacijski sektor izgubio je 11.000 radnih mjesta, a savezni sektor još 10.000, pri čemu je zaposlenost u saveznoj administraciji od vrhunca u listopadu 2024. manja za 330.000 radnih mjesta.
Pad je zabilježen i u prometu i skladištenju, gdje je sektor na mjesečnoj razini gotovo stagnirao, ali je i dalje osjetno niže nego na vrhuncu iz veljače 2025. Takvi podaci upućuju na to da slabost nije koncentrirana samo ondje gdje postoje kratkoročni poremećaji poput štrajka, nego se vidi i u dijelovima gospodarstva koji često prvi reagiraju na slabiju potražnju, racionalizaciju troškova i promjene u ponašanju potrošača i poduzeća. Kada se tome doda da su u Beige Booku brojni kontakti spominjali neizvjesnost, višu cjenovnu osjetljivost kupaca i pritisak ulaznih troškova, postaje jasnije zašto se veljački izvještaj doživljava kao više od prolaznog statističkog incidenta.
Istodobno, nije riječ o potpuno jednobojnoj slici. Socijalna pomoć nastavila je rasti, a u nizu velikih industrija zaposlenost se nije bitnije mijenjala. To je važna nijansa jer pokazuje da američko tržište rada nije u slobodnom padu. Međutim, upravo je ta siva zona razlog zbog kojeg je rasprava složena: gospodarstvo ne izgleda dovoljno snažno da bez problema apsorbira nove šokove, ali ni dovoljno slabo da bi središnja banka mogla ignorirati inflacijske rizike koji dolaze iz energije, carina i drugih troškova.
Zašto se ponovno govori o stagflaciji
Pojam stagflacije u javnosti se često koristi olako, no ovaj put razlozi za zabrinutost ipak imaju konkretnu podlogu. Prvi je element usporavanje tržišta rada, što se sada vidi i u zapošljavanju i u revizijama starijih podataka. Drugi je element rast troškova koji može usporiti pad inflacije ili je čak ponovno pogurnuti naviše. Treći je element neizvjesnost monetarne politike: ako inflacija ostane tvrdoglava zbog skuplje energije i drugih ulaznih troškova, Federalne rezerve neće imati jednostavan argument za brzo popuštanje politike, čak i ako zapošljavanje nastavi slabjeti.
Financijska tržišta upravo tu dilemu već ugrađuju u cijene imovine. Nakon objave izvješća o zaposlenosti i istodobnog rasta cijena nafte, američke su dionice osjetno pale, a tjedan je na Wall Streetu završen uz naglašenu nelagodu investitora. Tržišna poruka bila je jasna: loše vijesti više nisu automatski dobre vijesti za kamatne stope. U razdoblju kada je inflacija bila uvjerljivo na silaznoj putanji, slabiji makroekonomski podatak mogao se tumačiti kao argument za blažu monetarnu politiku. Sada, međutim, rast energenata taj mehanizam remeti jer povećava rizik da bi svako preuranjeno popuštanje moglo ponovno rasplamsati inflacijska očekivanja.
Za obična kućanstva taj se problem prevodi u vrlo konkretna pitanja: hoće li gorivo i režije poskupjeti, hoće li kamate dulje ostati povišene i hoće li poslodavci postati oprezniji pri novom zapošljavanju. Za tvrtke je jednadžba jednako neugodna. S jedne strane, slabija potražnja i veća osjetljivost kupaca ograničavaju prostor za podizanje cijena. S druge, skuplja energija i drugi ulazni troškovi smanjuju marže. U takvom razdoblju tvrtke često odgađaju investicije i novo zapošljavanje, što dodatno pojačava usporavanje.
Što slijedi za Federalne rezerve i američko gospodarstvo
Sljedeći važan test za američku ekonomsku sliku bit će podaci o inflaciji i potom sjednica Federalnih rezervi zakazana za 17. i 18. ožujka. Fed formalno ima dvostruki mandat: stabilnost cijena i maksimalnu zaposlenost. U normalnijim okolnostima slabiji podaci s tržišta rada pomaknuli bi ravnotežu prema većoj zabrinutosti za zaposlenost. No aktualni rast cijena energenata i širi troškovni pritisci znače da će središnja banka vjerojatno ostati oprezna, osobito ako idući inflacijski podaci ne pokažu uvjerljivo smirivanje.
Beige Book pritom sugerira da se gospodarstvo još uvijek ne nalazi u otvorenoj kontrakciji na nacionalnoj razini. Sedam od dvanaest okruga prijavilo je blagi do umjereni rast aktivnosti, ali je pet okruga navelo ravnu ili padajuću aktivnost, što je lošije nego u prethodnom razdoblju. Takva raspodjela upućuje na gospodarstvo koje se ne lomi preko noći, nego sve više gubi širinu rasta. Upravo u takvim fazama tržište rada često prvo šalje upozorenje, dok se puni učinak skupljeg financiranja i viših troškova tek postupno prelijeva na potrošnju i investicije.
Za sada još nije jasno hoće li veljački minus ostati izoliran slučaj pod utjecajem štrajkova i jednokratnih poremećaja ili početak nepovoljnijeg trenda. No dostupne informacije daju dovoljno razloga da se ovaj izvještaj ne odbaci kao statistička buka. Revizije prijašnjih mjeseci, slabljenje u više sektora, rast dugotrajne nezaposlenosti, oprezniji ton Federalnih rezervi i novi pritisak s energetskih tržišta zajedno čine kombinaciju koju će Washington, Wall Street i američki potrošači u idućim tjednima pratiti s mnogo više pozornosti nego inače. Ako se pokaže da je tržište rada doista počelo ozbiljnije posustajati upravo u trenutku kada energija opet poskupljuje, tada će strah od usporavanja uz tvrdoglavu inflaciju prerasti iz tržišne nervoze u središnju gospodarsku temu proljeća 2026. godine.
Izvori:- U.S. Bureau of Labor Statistics – službeno izvješće „The Employment Situation” za veljaču 2026., s podacima o padu zaposlenosti, nezaposlenosti, plaćama i sektorskim promjenama (link)
- U.S. Bureau of Labor Statistics – tjedni pregled objava koji potvrđuje datum objave i upućuje na veljačko izvješće o zaposlenosti (link)
- Federal Reserve – stranica Beige Booka s ožujskim izdanjem 2026. i pregledom regionalnih gospodarskih kretanja (link)
- Federal Reserve Bank of Minneapolis – nacionalni sažetak Beige Booka od 4. ožujka 2026., s ocjenom aktivnosti, zapošljavanja i cjenovnih pritisaka (link)
- U.S. Energy Information Administration – kratkoročna energetska prognoza s pregledom cijena Brenta, prirodnog plina i energetskih rizika u 2026. (link)
- Associated Press – izvješće o tržišnoj reakciji i skoku cijene nafte na najvišu razinu od 2023. nakon lošeg izvješća o zaposlenosti i geopolitičkih napetosti (link)
Kreirano: subota, 07. ožujka, 2026.
Pronađite smještaj u blizini