Hormuški tjesnac ostaje ključna energetska točka svijeta, a svaka kriza ondje prijeti novim poskupljenjima

Hormuški tjesnac i dalje je najvažnija energetska točka svijeta, a svaki poremećaj ondje prijeti novim valom poskupljenja

Napetosti oko Hormuškog tjesnaca ni početkom ožujka 2026. ne gube na težini, jer je riječ o uskom morskom prolazu kroz koji prolazi golemi dio svjetske trgovine naftom i ukapljenim prirodnim plinom. Kad god se pojave vijesti o vojnoj eskalaciji, napadima na trgovačke brodove ili mogućoj blokadi prolaza između Irana i Omana, tržišta to ne čitaju samo kao regionalni sigurnosni problem, nego kao izravnu prijetnju globalnoj opskrbi energijom. U takvim okolnostima cijene sirove nafte, plina, prijevoza i osiguranja gotovo automatski reagiraju, a posljedice se potom prelijevaju na industriju, promet, grijanje i kućne budžete daleko izvan Bliskog istoka.

Prema najnovijim procjenama američke Uprave za energetske informacije, kroz Hormuški tjesnac je tijekom 2024. i u prvom tromjesečju 2025. prolazilo više od četvrtine ukupne svjetske pomorske trgovine naftom te oko petine svjetske potrošnje nafte i naftnih derivata. Ista institucija navodi i da je riječ o najvećoj svjetskoj točki zagušenja u naftnoj logistici, s procijenjenih 23,2 milijuna barela dnevno u prvoj polovici 2025. godine. Drugim riječima, nijedan drugi uski pomorski prolaz nema tako velik kapacitet niti takav utjecaj na globalno energetsko tržište.

Zašto je taj prolaz toliko presudan

Hormuški tjesnac nije važan samo zato što je uzak i teško zamjenjiv, nego zato što spaja Perzijski zaljev s Omanskim zaljevom i otvorenim morem, pa je praktički glavni izlaz za izvoz sirove nafte, kondenzata i plina iz niza ključnih proizvođača. Međunarodna agencija za energiju upozorava da tim pravcem prema svjetskim tržištima izlazi nafta iz Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kuvajta, Katara, Iraka, Bahreina i Irana. U slučaju ozbiljnijeg prekida ne bi bila ugrožena samo trenutna isporuka, nego i dostupnost velikog dijela svjetskih rezervnih proizvodnih kapaciteta, koji su u najvećoj mjeri koncentrirani upravo u Saudijskoj Arabiji.

To je razlog zbog kojeg vijest o mogućem zatvaranju tjesnaca nikada ne ostaje samo lokalna vijest. Ona odmah postaje priča o tome koliko bi brzo mogla skočiti cijena barela, koliko bi rafinerije morale plaćati sirovinu, koliko bi rasli troškovi brodara i osiguravatelja te koliko bi se taj šok prenio na cijene goriva, kemijske industrije, gnojiva, hrane i prijevoza. Ekonomski učinak Hormuškog tjesnaca zato nije ograničen na energetski sektor: on je izravno povezan s inflacijom, industrijskom konkurentnošću i gospodarskim rastom.

Azija je prva na udaru, ali Europa nije pošteđena

Međunarodna agencija za energiju ističe da najveći dio nafte koja izlazi iz Hormuškog tjesnaca završava u Aziji, prije svega u Kini, Indiji i Japanu. Najnovije procjene američke Uprave za energetske informacije pokazuju da je i u segmentu ukapljenog prirodnog plina azijsko tržište najizloženije: oko 83 posto LNG-a koji je 2024. prošao tim prolazom iz zemalja Perzijskog zaljeva otišlo je prema azijskim kupcima. To znači da bi dugotrajniji zastoj najprije pogodio najveće svjetske uvoznike energije, njihove elektroenergetske sustave i energetski intenzivne industrije, od petrokemije do proizvodnje čipova i čelika.

No Europa nije izvan dometa takvog udara. Premda Europska unija danas više nego ranije uvozi LNG iz Sjedinjenih Država i dio cjevovodnog plina iz Norveške, europsko tržište plina ostaje snažno povezano s globalnom LNG trgovinom. Eurostat navodi da su u trećem tromjesečju 2025. najveći dobavljači LNG-a za Europsku uniju bili Sjedinjene Države, Rusija i Alžir, dok je Norveška bila glavni partner za uvoz plina u plinovitom stanju i nafte. To na prvi pogled sugerira manju izravnu ovisnost Europe o Hormuškome tjesnacu nego u Aziji, ali tržišna logika govori drukčije: ako azijski kupci zbog poremećaja ostanu bez katarskog plina, krenut će agresivnije kupovati terete iz drugih izvora, uključujući američki LNG. Tada Europa, i bez fizičkog prekida vlastitih isporuka, ulazi u tržišno nadmetanje koje podiže cijene za sve.

Upravo zato poremećaj u Hormuškome tjesnacu za Europu nije samo pitanje količina, nego i pitanje cijene. Europska industrija, koja se još oporavlja od energetskog šoka nakon ruske invazije na Ukrajinu, iznimno je osjetljiva na novo razdoblje skupljeg plina i skuplje nafte. Viši ulazni troškovi osobito pogađaju kemijsku industriju, metalurgiju, cement, staklo, logistiku i poljoprivredu, a zatim se prelijevaju na krajnje potrošače kroz skuplje gorivo, grijanje i robu široke potrošnje.

Katarski LNG kao ključni element globalne ravnoteže

Posebna osjetljivost tržišta proizlazi iz činjenice da je Katar jedan od ključnih svjetskih izvoznika LNG-a, a gotovo sav njegov izvoz prolazi upravo kroz Hormuški tjesnac. Američka Uprava za energetske informacije procjenjuje da je tijekom 2024. oko petine ukupne svjetske trgovine ukapljenim prirodnim plinom prolazilo tim prolazom, ponajprije iz Katara, koji je dnevno izvozio oko 9,3 milijarde kubičnih stopa LNG-a kroz taj koridor. Kad je takav izvoz doveden u pitanje, posljedice se ne osjećaju samo na računima za energiju, nego i u cijeloj logistici nabave, planiranju zaliha i radu plinskih terminala.

Zbog toga se svaka eskalacija oko Hormuza odmah pretače u rast premije rizika. Trgovci ne čekaju stvarni i potpuni prekid opskrbe, nego cijene unaprijed ugrađuju mogućnost nestašice. To je vidljivo i u najnovijim izvješćima agencija i medija: Associated Press je ovih dana izvijestio da je ratna eskalacija povezana s Iranom ozbiljno poremetila tokove nafte i plina, uz skok cijena i snažan rast zabrinutosti za opskrbu u Aziji, dok je Međunarodna pomorska organizacija početkom ožujka objavila više upozorenja zbog napada na trgovačke brodove i ugrožavanja sigurnosti pomoraca u području tjesnaca.

Sigurnosni rizik nije samo vojni, nego i logistički i financijski

Kad se govori o Hormuškome tjesnacu, često se u prvi plan stavlja mogućnost formalne blokade. Međutim, tržišta reagiraju i prije nego što do takvog scenarija dođe. Dovoljan je niz incidenata, ometanje plovidbe, elektroničkih sustava ili komunikacije, rast cijena osiguranja ili odluka većih brodarskih kompanija da privremeno izbjegavaju prolaz. Tada se fizički promet ne mora potpuno zaustaviti da bi došlo do ekonomskog udara. Dovoljno je da se uspori, poskupi i postane nepredvidiv.

Upravo zato je reakcija Međunarodne pomorske organizacije važna i za gospodarstvo, a ne samo za sigurnost plovidbe. U svojim izjavama od 1. i 6. ožujka 2026. ta je organizacija upozorila da napadi na civilnu plovidbu i pomorce nisu prihvatljivi te da sigurnost trgovinskih brodova mora ostati prioritet. Takve poruke imaju i vrlo konkretnu tržišnu težinu, jer potvrđuju da problem više nije hipotetski. Čim prijevoznici procijene da je prolaz previše rizičan, aktiviraju se skuplje alternative, dulje rute, dodatna osiguranja i veća potreba za zalihama, što se sve na kraju ugrađuje u konačnu cijenu energije i robe.

Koliko svijet uopće ima alternativu

Jedan od razloga zbog kojih je Hormuški tjesnac toliko važan jest činjenica da alternative postoje, ali su ograničene. Dio izvoza iz Saudijske Arabije može se preusmjeriti prema Crvenom moru preko istočno-zapadnog naftovoda, a Ujedinjeni Arapski Emirati imaju mogućnost dijela izvoza preko terminala na obali Omanskog zaljeva. Ipak, Međunarodna agencija za energiju i američka Uprava za energetske informacije godinama upozoravaju da ti alternativni pravci ne mogu u cijelosti nadomjestiti obujam koji inače prolazi kroz Hormuz. To znači da bi u slučaju duljeg i ozbiljnijeg prekida dio ponude s tržišta jednostavno nestao, barem privremeno.

Zbog toga se u javnim raspravama često spominju strateške rezerve. Zemlje članice Međunarodne agencije za energiju raspolažu obveznim zalihama koje se mogu aktivirati u izvanrednim okolnostima kako bi se ublažio kratkoročni šok. No ni taj mehanizam nije trajno rješenje. Rezerve mogu kupiti vrijeme, smiriti tržišta i pomoći da se izbjegne trenutačna panika, ali ne mogu dugo zamjenjivati normalan dnevni tok desetaka milijuna barela nafte i golemih količina LNG-a. Ako bi poremećaj potrajao, problem bi se iz cijena vrlo brzo preselio i u realnu dostupnost energenata.

Inflacija, proizvodnja i kućni budžeti

Povijest pokazuje da energetski šokovi rijetko ostaju zatvoreni unutar energetskog sektora. Istraživanja Međunarodnog monetarnog fonda potvrđuju da rast cijena energije ima snažan i širok učinak na inflaciju, pri čemu se udar ne prenosi samo izravno preko goriva i grijanja, nego i neizravno kroz troškove proizvodnje i prijevoza. Zato je svaka ozbiljnija kriza u Hormuškome tjesnacu odmah i makroekonomska tema. Skuplja nafta znači skuplji dizel i benzin, skuplji prijevoz robe i veći pritisak na središnje banke. Skuplji plin znači veće troškove za industriju i kućanstva, ali i dodatni pritisak na cijene električne energije ondje gdje plin i dalje ima važnu ulogu u proizvodnji struje.

Za potrošače to u praksi znači vrlo jednostavnu stvar: i kad ne žive blizu Perzijskog zaljeva, posljedice mogu osjetiti na benzinskim postajama, računima za grijanje i cijenama proizvoda u trgovinama. Za države to znači teži posao u obuzdavanju inflacije i očuvanju konkurentnosti industrije. Za središnje banke to znači nezgodnu kombinaciju usporavanja rasta i novog inflacijskog pritiska. A za vlade to znači veći politički rizik, osobito ondje gdje su troškovi energije izravno povezani sa socijalnim standardom.

Šira poruka za Europu i ostatak svijeta

Hormuški tjesnac ostaje ključna energetska točka svijeta upravo zato što se u njemu spajaju geografija, geopolitika i tržišna psihologija. Geografija zato što je riječ o uskom, teško zamjenjivom koridoru. Geopolitika zato što se nalazi u prostoru trajnih napetosti između regionalnih i globalnih sila. Tržišna psihologija zato što cijene reagiraju i na samu mogućnost poremećaja, a ne samo na njegovu punu realizaciju.

Za Europu je glavna pouka da se energetska sigurnost ne mjeri samo podrijetlom trenutačnih isporuka, nego i otpornošću na globalne šokove. Čak i kada Europa ne ovisi presudno o fizičkim tokovima koji prolaze kroz Hormuz, i dalje je duboko uronjena u svjetsko tržište nafte i LNG-a, gdje poremećaj na jednom kraju sustava diže cijene na drugome. Za Aziju je poruka još izravnija: najveći uvoznici energenata ondje ostaju prva linija udara svake ozbiljnije krize u Perzijskom zaljevu.

Upravo zato priča o Hormuškome tjesnacu nije samo priča o jednom prolazu između Irana i Omana. To je priča o tome koliko je globalno gospodarstvo i dalje vezano uz nekoliko osjetljivih prometnih i energetskih točaka, koliko brzo sigurnosni incident prerasta u gospodarski problem i koliko je energetska tranzicija, unatoč napretku obnovljivih izvora, još daleko od toga da neutralizira rizik fosilnih uskih grla. Dok god kroz Hormuz prolazi tako velik dio svjetske nafte i plina, svako novo upozorenje iz tog područja ostat će jedna od najvažnijih ekonomskih vijesti dana.

Izvori:

• U.S. Energy Information Administration – pregled važnosti Hormuškog tjesnaca za svjetsku pomorsku trgovinu naftom i procjene protoka u 2024. i prvoj polovici 2025. (poveznica)
• U.S. Energy Information Administration – podaci o LNG-u koji prolazi kroz Hormuški tjesnac i udjelu Katara u tim tokovima (poveznica)
• U.S. Energy Information Administration – svjetske točke zagušenja u transportu nafte, uključujući procjenu od 23,2 milijuna barela dnevno za Hormuški tjesnac u prvoj polovici 2025. (poveznica)
• International Energy Agency – sigurnosna analiza i procjena uloge Hormuškog tjesnaca za izvoznike iz Perzijskog zaljeva te izloženost azijskih uvoznika (poveznica)
• International Maritime Organization – izjava glavnog tajnika o sigurnosti civilne plovidbe i pomoraca u Hormuškome tjesnacu od 1. ožujka 2026. (poveznica)
• International Maritime Organization – tematska stranica o incidentima i upozorenjima vezanima uz plovidbu kroz Hormuški tjesnac u ožujku 2026. (poveznica)
• Eurostat – najnoviji pregled uvoza energenata u Europsku uniju i strukture dobavljača LNG-a, plina i nafte u 2025. (poveznica)
• Eurostat – vijest o uvozu energenata u EU s podacima o glavnim dobavljačima nafte i LNG-a u trećem tromjesečju 2025. (poveznica)
• Associated Press – izvješće o najnovijoj ratnoj eskalaciji povezanoj s Iranom i posljedicama za tokove nafte i LNG-a kroz Hormuški tjesnac (poveznica)
• Associated Press – pregled ugroženih energetskih postrojenja i posljedica zatvaranja Hormuškog tjesnaca na globalnu opskrbu početkom ožujka 2026. (poveznica)
• UNCTAD – Review of Maritime Transport 2025 i popratne publikacije o rastu rizika za globalnu trgovinu zbog napetosti na ključnim pomorskim uskim grlima, uključujući Hormuz (poveznica)
• International Monetary Fund – rad o prijenosu energetskih šokova na inflaciju i širem makroekonomskom učinku rasta cijena energije (poveznica)