Generalna skupština Ujedinjenih naroda u posljednjih je nekoliko dana ponovno okupila predstavnike država kako bi raspravljala o dugogodišnjem embargu Sjedinjenih Američkih Država prema Kubi. S velikom većinom glasova, ponovno je donesena rezolucija kojom se poziva na hitno ukidanje ovog embarga, koji je postao jedan od najdužih sankcijskih režima u suvremenoj povijesti. Ova mjera, koja traje od početka 1960-ih, gotovo je potpuno izolirala Kubu na globalnom ekonomskom planu, ograničavajući njezin pristup tržištima, trgovinskim partnerima i osnovnim resursima potrebnim za stabilan razvoj gospodarstva. Embargo se u raspravama naziva oblikom „ekonomske agresije“ koja je desetljećima sputavala rast Kube i utjecala na sve segmente njezinog društva.

Kako embargo utječe na svakodnevni život Kubanaca

Embargo je tijekom godina znatno otežao život običnih građana na Kubi. Prema predstavnicima Kube u UN-u, embargom se ne blokira samo trgovina nego i pristup zdravstvenoj skrbi, prehrambenim proizvodima i osnovnim potrepštinama. Na primjer, zbog nemogućnosti slobodnog uvoza lijekova, mnogi pacijenti s kroničnim bolestima ostaju bez odgovarajućih terapija. Predstavnici karipskih i latinoameričkih zemalja naveli su da je nehumanost ovakvog embarga posebno vidljiva u trenucima globalnih zdravstvenih kriza poput pandemije COVID-19, kada je Kubi bio onemogućen uvoz respiratora i drugih nužnih medicinskih uređaja. U takvim situacijama, embargo nije samo ekonomska mjera nego i prepreka koja dovodi u pitanje osnovna ljudska prava i pravo na život. Osim toga, zbog ograničenog pristupa tržištima, Kubanci su prisiljeni pribjegavati alternativnim i često skupljim metodama nabavke osnovnih potrepština, što dodatno pogoršava ionako tešku ekonomsku situaciju.

Međunarodni pritisak na SAD zbog embarga

Tijekom rasprave u Generalnoj skupštini, brojne države članice ponovile su svoj poziv Sjedinjenim Državama da okončaju embargo i omoguće Kubi slobodnu trgovinu i pristup globalnim financijskim institucijama. Vijetnam, Kina, Rusija i niz drugih zemalja naglasili su kako embargo krši načela suverene jednakosti, što je jedno od temeljnih načela Povelje Ujedinjenih naroda. Predstavnik Brazila istaknuo je da su sankcije u suprotnosti s ciljevima održivog razvoja i da je važno omogućiti Kubi pristup međunarodnoj pomoći kako bi zemlja mogla poboljšati svoje kapacitete u poljoprivredi, obrazovanju i zdravstvu. Ujedinjeni narodi već godinama usvajaju rezolucije kojima se poziva na ukidanje ovog embarga, ali Sjedinjene Države i dalje odbijaju te pozive, navodeći kao razlog želju za demokratizacijom Kube i zaštitu ljudskih prava Kubanaca. No, kritičari tvrde da ovakva politika zapravo otežava život običnim ljudima, dok istovremeno ne pridonosi političkoj stabilnosti.

Priznanje Kube za međunarodnu pomoć

Unatoč embargu, Kuba je tijekom godina zadržala svoju poziciju međunarodnog lidera u pružanju medicinske pomoći drugim zemljama. Tijekom pandemije, kubanski liječnici su pružili medicinsku pomoć brojnim državama širom svijeta, uključujući i one najteže pogođene krizom. Mnoge su zemlje u raspravi istaknule kako je Kuba svojim pristupom pokazala važnost multilateralizma i međunarodne suradnje, naglašavajući da embargo sprečava Kubu u daljnjem razvoju njezinih medicinskih i znanstvenih kapaciteta. Predstavnici afričkih država posebno su pohvalili doprinos Kube u razvoju zdravstvenih sustava u Africi, a istaknuto je da bi ukidanje embarga omogućilo dodatne programe i suradnje koje bi koristile cijeloj međunarodnoj zajednici.

SAD brani svoju politiku

Američki predstavnici u UN-u tvrde da sankcije imaju za cilj potaknuti demokratske reforme na Kubi i podržati težnje Kubanaca prema slobodi i prosperitetu. Oni navode da embargo uključuje određene iznimke, primjerice za humanitarne pošiljke hrane i lijekova, ali dodaju da je politika prema Kubi usmjerena na zaštitu ljudskih prava. Kritičari smatraju da takav stav nije u skladu sa stvarnim učincima embarga te da embargo prije svega pogađa obične građane. Iako su Sjedinjene Države i Kuba ponovno uspostavile diplomatske odnose 2015. godine, ekonomske sankcije ostale su na snazi, a SAD i dalje drži Kubu na popisu sponzora terorizma. Ta mjera dodatno otežava ekonomske odnose Kube s drugim zemljama i predstavlja prepreku za veću integraciju Kube u globalni ekonomski sustav.

Porast broja podržavatelja ukidanja embarga

Prema nedavnim statistikama, većina država članica UN-a podržava ukidanje embarga, a ovogodišnja rezolucija prošla je s ogromnom većinom glasova u Generalnoj skupštini. Mnoge zemlje smatraju da embargo predstavlja „anakronizam hladnoratovske politike“ koji više nema mjesta u suvremenom svijetu. Embargo ne samo da blokira ekonomsku razmjenu nego također sprečava Kubu u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja i smanjenju siromaštva. Također, delegati su istaknuli da embargo doprinosi globalnim nestašicama, osobito u sektorima hrane i energije, te da je ukidanje embarga ključno za stabilnost međunarodnih tržišta i rješavanje problema prehrambene nesigurnosti. Ovaj argument dobiva na težini s obzirom na trenutne globalne izazove, uključujući rastuću nestašicu hrane i energetske krize.

Zaključna misao o dugotrajnom embargu

Dok Sjedinjene Države ostaju odlučne u svojoj politici prema Kubi, međunarodna zajednica sve glasnije poziva na ukidanje embarga. Generalna skupština UN-a nastavit će biti platforma na kojoj se ova tema iz godine u godinu iznova otvara, a pritisak na SAD raste. Iako se embargo prema Kubi povremeno mijenjao kroz različite faze, temeljni problemi koje stvara ostaju nepromijenjeni. Kuba i dalje trpi posljedice u gotovo svim sektorima gospodarstva, a njezina sposobnost da se nosi s globalnim izazovima, poput pandemija i prirodnih katastrofa, ostaje znatno smanjena zbog ekonomskih ograničenja. Zbog toga, brojni stručnjaci i međunarodni akteri vjeruju da ukidanje embarga ne bi samo doprinijelo prosperitetu Kube nego bi osnažilo i globalni osjećaj solidarnosti i suradnje, što su ključni ciljevi samih Ujedinjenih naroda.