Europska svemirska agencija (ESA) otkrila je ime svoje nove, dugo najavljivane misije koja će predstavljati sljedeći korak u evoluciji satelitske navigacije na kontinentu. Misija, službeno nazvana Celeste, ima za cilj testirati i demonstrirati potencijal novog sloja satelita u niskoj Zemljinoj orbiti (LEO) kako bi se ojačala otpornost i proširile mogućnosti postojećeg sustava Galileo. Ovaj potez označava ključan trenutak u osiguravanju budućnosti preciznog pozicioniranja, navigacije i mjerenja vremena (PNT) za milijune Europljana i korisnika diljem svijeta.

Tijekom posljednja tri desetljeća, europski satelitski navigacijski sustavi postali su neizostavan dio našeg svakodnevnog života. Galileo i EGNOS danas predstavljaju ogroman uspjeh, pokrećući sve, od aplikacija na pametnim telefonima i navigacije u automobilima do upravljanja kritičnom infrastrukturom poput energetskih mreža, financijskih transakcija i sinkronizacije telekomunikacijskih sustava. Upravo zbog te sveprisutne ovisnosti, osiguravanje njihove robusnosti, sigurnosti i stalne dostupnosti postalo je prioritet od strateške važnosti. U svijetu u kojem su prijetnje poput ometanja (jamming) i lažiranja (spoofing) signala sve realnije, misija Celeste, kao dio šireg ESA-inog programa LEO-PNT, predstavlja proaktivan odgovor na te izazove i iskorak prema novoj generaciji navigacijskih tehnologija.

Galileo i Celeste: Priča o podršci i otpornosti

Ime Celeste nosi duboku simboliku, povezujući modernu tehnologiju sa znanstvenom poviješću na kojoj se temelji satelitska navigacija. Naime, Maria Celeste bila je kći velikog talijanskog znanstvenika Galilea Galileija, a njih dvoje dijelili su iznimno snažnu emocionalnu i intelektualnu vezu. Iako je živjela u samostanu, Maria Celeste je dijelila očevu ljubav prema astronomiji i znanosti. Iz sačuvanih pisama koja mu je slala vidljivo je koliko je Galileo cijenio njezinu inteligenciju, pronicljivost i prosudbu, često se oslanjajući na nju kao na osobu od najvećeg povjerenja. Njihova korespondencija otkriva ženu iznimne pismenosti i razumijevanja složenih tema kojima se njezin otac bavio.

Sada, Celeste postaje ime misije koja će, simbolički rečeno, "posredovati" između Galilea i ostatka svijeta. Cilj misije je u orbiti demonstrirati nove sposobnosti koje će donijeti dodatnu razinu otpornosti i predstavljati novu dimenziju snage za europske navigacijske kapacitete. Baš kao što je Maria Celeste bila podrška svom ocu, tako će i konstelacija Celeste pružiti podršku sustavu Galileo, osiguravajući da njegovi signali ostanu pouzdani čak i u najizazovnijim uvjetima.

Ovaj odabir imena nastavlja tradiciju unutar europskog navigacijskog programa. Sam globalni sustav nazvan je Galileo u čast slavnog znanstvenika, prepoznajući njegovu pionirsku ulogu u astronomiji, fizici i mjerenju vremena – disciplinama koje su temelj za preciznu satelitsku navigaciju. Demonstracijski sateliti za Galileo, lansirani 2005. i 2008. godine, nazvani su GIOVE, što je talijanska riječ za Jupiter. To ime također je odavalo počast Galileovom otkriću četiri najveća Jupiterova mjeseca, koja su se u to vrijeme koristila za određivanje zemljopisne dužine s bilo kojeg mjesta na Zemlji.

Nova konstelacija za novu eru navigacije

Misija Celeste sastoji se od konstelacije od deset satelita, uz dva rezervna, koji će letjeti u niskoj Zemljinoj orbiti (LEO), na visini od nekoliko stotina kilometara, za razliku od Galileo satelita koji se nalaze u srednjoj Zemljinoj orbiti (MEO) na oko 23.000 kilometara. Ova manja udaljenost od Zemlje donosi ključne prednosti. Signali koje će LEO sateliti emitirati bit će znatno jači, što će poboljšati njihovu sposobnost prodiranja u okruženja gdje su današnji GNSS signali slabi ili nedostupni, poput dubokih urbanih kanjona, unutrašnjosti zgrada ili područja s gustim krošnjama.

Osim jačeg signala, brže kretanje satelita u LEO orbiti omogućit će brže "zaključavanje" pozicije (Time To First Fix - TTFF) i bržu konvergenciju za usluge visoke preciznosti. Arhitektura sustava zamišljena je kao višeslojna, gdje će LEO konstelacija raditi u sinergiji s postojećim MEO satelitima (Galileo, GPS, itd.), pružajući dodatne signale i geometrijsku raznolikost. To će dramatično povećati ukupnu robusnost sustava, čineći ga otpornijim na slučajne i namjerne smetnje. Prva dva satelita misije Celeste, koje paralelno razvijaju i grade dva europska konzorcija predvođena tvrtkama GMV i Thales Alenia Space, trebala bi biti lansirana u drugoj polovici prosinca 2025. godine, s lansirnog vozila Electron tvrtke Rocket Lab iz Novog Zelanda.

Paneuropska suradnja za tehnološku neovisnost

Misija Celeste, kao demonstracijska faza LEO-PNT programa, ključan je projekt unutar šireg programa ESA FutureNAV, koji agenciji omogućuje da odgovori na najnovije trendove i potrebe u području navigacije te osigurava da Europa ostane na čelu tehnološkog razvoja. Projekt je odobren na Vijeću ESA-e na ministarskoj razini 2022. godine, a podržava ga široka koalicija zemalja članica: Austrija, Belgija, Finska, Francuska, Njemačka, Mađarska, Italija, Norveška, Poljska, Portugal, Rumunjska, Španjolska, Švedska, Švicarska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Ugovori za razvoj flote dodijeljeni su 2024. godine dvama konzorcijima koji uključuju više od 50 subjekata iz 14 zemalja, demonstrirajući snagu europske industrijske suradnje.

Demonstracijska misija obuhvaća cjelokupan proces: od definicije i razvoja svemirskog i korisničkog segmenta, preko lansiranja i uspostave zemaljskog segmenta za operacije, pa sve do eksperimentiranja i demonstracije novih usluga i, konačno, sigurnog zbrinjavanja satelita po završetku misije. Uspjeh misije Celeste otvorit će vrata novim komercijalnim primjenama, od autonomnih vozila i dronova do interneta stvari (IoT) i pametnih gradova, dodatno jačajući tehnološku suverenost i konkurentnost Europe na globalnoj sceni. Više informacija o misiji može se pronaći na službenim stranicama ESA-e na adresi www.esa.int/LEO-PNT.