ESA-in satelit Biomass ušao u znanstveni pogon: podaci o šumama i ugljiku sada su otvoreni svima
Europska svemirska agencija (ESA) objavila je da je satelit Biomass završio fazu komisije i službeno prešao u znanstvene operacije, čime su prvi operativni proizvodi misije postali otvoreni i besplatno dostupni korisnicima. U ESA-i taj prijelaz opisuju kao trenutak u kojem misija, nakon mjeseci provjera i kalibracija, prelazi s obećanja na isporuku: od dokazivanja da sustavi rade kako treba do redovitog prikupljanja podataka o šumama, biomasi i povezanim zalihama ugljika.
Biomass je lansiran 29. travnja 2025. na raketi Vega-C iz svemirskog centra u Kourouu u Francuskoj Gvajani. Riječ je o ESA-inoj misiji iz serije Earth Explorer, namijenjenoj razvoju novih tehnologija i znanstvenih metoda za promatranje Zemlje. U fokusu Biomassa je pitanje koje je u klimatskim politikama sve važnije, a u praksi često teško mjerljivo: koliko ugljika je pohranjeno u šumama, gdje se te zalihe nalaze i kako se mijenjaju pod utjecajem krčenja, degradacije, požara, obnove i klimatskih promjena.
P-band radar: prvi satelit koji sustavno “zaviruje” ispod krošnji
Središnji adut Biomassa je instrument koji do sada nije bio operativno korišten u svemiru na ovakav način: P-band sintetički otvor radara (SAR). Za razliku od kraćih valnih duljina, P-band bolje prodire kroz guste šumske krošnje, posebno u tropskim područjima gdje je vegetacija slojevita, a optička opažanja često onemogućena naoblakom. Upravo ta sposobnost prodiranja ključna je za ono što ESA želi postići: mjerenje drvenaste biomase, odnosno mase debla i većih grana, gdje se nalazi najveći dio šumskog ugljika.
U ESA-i objašnjavaju da je drvenasta biomasa pouzdana zamjena za procjenu pohranjenog ugljika, jer je ugljik pretežito vezan u dugotrajnijem drvenom dijelu stabla, a ne samo u lišću i tankim granama koje se brže mijenjaju. U praksi, satelit bi trebao pružiti globalno usporedive karte koje mogu poslužiti i znanstvenicima i javnim institucijama: od istraživanja ugljikova ciklusa do praćenja učinaka šumskih politika i programa zaštite.
Dodatna prednost radarskog pristupa je operativnost u uvjetima koji su za optičke senzore problematični. Radar radi i noću, manje je osjetljiv na naoblaku, a u ekvatorijalnim regijama upravo je stalna naoblaka jedna od najvećih prepreka dugoročnom praćenju vegetacije. U tom smislu Biomass cilja na dio planeta gdje je i najviše biomase i najviše neizvjesnosti.
Završetak komisije: kalibracija, fino podešavanje i “zeleni signal” za znanost
Nakon lansiranja, Biomass nije odmah krenuo u punu operativnu upotrebu. Mjeseci su utrošeni na komisiju, fazu u kojoj se instrumenti i sustavi detaljno provjeravaju, kalibriraju i finije podešavaju. Takav postupak posebno je važan za radarske misije u duljim valnim duljinama, gdje na kvalitetu podataka mogu utjecati smetnje u radiofrekvencijskom spektru te ionosferski učinci koji iskrivljuju signal i zahtijevaju korekcije.
Voditelj misije Biomass u ESA-i, Klaus Scipal, naglasio je da završetak komisije odražava zajednički napor timova u ESA-i, industriji i znanstvenoj zajednici te da je satelit, nakon mjeseci rada i suradnje, potvrdio da radi onako kako je predviđeno. U njegovoj interpretaciji, prelazak u znanstvene operacije znači da se misija sada procjenjuje prema onome što isporučuje korisnicima: kvaliteti i dosljednosti podataka, a ne samo prema uspješnom lansiranju i tehničkom funkcioniranju.
Otvaranje “prvog toka” podataka krajem prosinca 2025. korisnicima omogućuje da se ranije upoznaju s formatom i karakteristikama proizvoda te započnu razvoj alata i metodologija. ESA pritom naglašava da se radi o početnim razinama obrade, koje su temelj za naprednije proizvode u kasnijim fazama misije, uključujući tomografske i interferometrijske skupove podataka.
Kako će se snimati planeta: tomografska globalna pokrivenost pa interferometrijski ciklusi
Biomass nije zamišljen kao “jednokratno” snimanje šuma. Plan operacija, kako ga opisuje ESA, počinje globalnom tomografskom fazom koja traje oko 18 mjeseci. Tomografija omogućuje procjene strukture šume u vertikali, što je posebno važno za područja gdje se visina, gustoća i slojevitost krošnje snažno razlikuju na relativno malim udaljenostima. Drugim riječima, cilj prve faze nije samo mapirati gdje su šume, nego i razlučiti njihovu unutarnju arhitekturu kako bi se bolje procijenila biomasa.
Nakon tomografske faze slijede višestruki interferometrijski globalni ciklusi, svaki u trajanju od oko devet mjeseci, kojima se promjene mogu pratiti kroz vrijeme. Interferometrija, pojednostavljeno, uspoređuje različita opažanja istog područja i time omogućuje praćenje promjena u strukturi i visini vegetacije, a posredno i biomase. Takav vremenski niz važan je za razumijevanje i brzih događaja, poput velikih požara ili intenzivne sječe, i sporijih procesa, poput obnove nakon degradacije ili dugoročnih trendova rasta.
ESA ističe da bi Biomass trebao smanjiti neizvjesnosti u procjenama šumskih zaliha ugljika i tokova, uključujući one povezane s gubitkom šuma i ponovnim rastom. Upravo ta “dinamička komponenta” – promjena kroz vrijeme, a ne samo stanje u jednom trenutku – ključna je za politiku i upravljanje, jer omogućuje provjeru učinaka mjera na terenu.
Prvi prikazi iz središnje Afrike: transekt preko Gabona i Republike Kongo
Među prvim primjerima koje je ESA predstavila nalaze se procjene šumskog ugljika izražene u tonama po hektaru na transektu koji obuhvaća dijelove Gabona i Republike Kongo, a proteže se i prema Kamerunu te Srednjoafričkoj Republici. Takvi prikazi, prvo kao prostorna karta, a potom i kao grafički presjek, služe kao demonstracija mogućnosti: pokazuju kako se procjene razlikuju kroz različite tipove šuma, reljef i krajolik, te daju naslutiti kakva bi razlučivost i usporedivost mogla postati dostupna kada se obrada bude dodatno razvijala.
Maciej Soja, viši istraživač u Wageningen Environmental Researchu u Nizozemskoj, koji je na razvoju Biomassa sudjelovao više od 15 godina, poručio je da su prvi rezultati vrlo ohrabrujući, ali da puni potencijal misije tek dolazi. Posebno je istaknuo da će nadolazeće tomografske i interferometrijske modalitete dati dublje uvide u promjene šuma, što je važno i za znanost o klimi i za praktično upravljanje šumama, naročito u zemljama Globalnog juga gdje su šume i ekološki i gospodarski ključne.
U ESA-i istodobno naglašavaju važan oprez: početni proizvodi nisu “konačna riječ” o količini ugljika na terenu, nego prvi korak u sustavu proizvoda koji se razvija i provjerava. Zbog toga je validacija, kalibracija i usporedba s referentnim mjerenjima postavljena kao jednako važan stup misije kao i samo snimanje.
Kalibracija i provjera na terenu: zrakoplovna kampanja iznad Gabona
Da bi satelitska mjerenja bila pouzdana, potrebno je povezati ono što instrument mjeri s stvarnim stanjem na terenu. U takvim misijama to se radi kombinacijom terenskih mjerenja, zračnih kampanja i usporedbi s drugim referentnim podacima. ESA je zato, kao dio aktivnosti nakon lansiranja, organizirala zrakoplovnu kampanju iznad gabonskih tropskih šuma u kojoj su sudjelovali znanstvenici i stručnjaci iz više institucija, među njima Njemački centar za zrakoplovstvo i svemir (DLR), Gabonska agencija za svemirske studije i promatranja (AGEOS) te Gabonsko ratno zrakoplovstvo.
Kampanja je uključivala letove zrakoplova opremljenog radarskim sustavom namijenjenim zračnim operacijama. Letovi su, prema ESA-inim opisima, pažljivo planirani tako da se što bliže vremenski poklope s preletima satelita Biomass, kako bi se dobila gotovo istodobna opažanja istog područja iz dvije perspektive. Takva usporedba omogućuje precizniju procjenu kalibracije i potkrepljuje validaciju proizvoda prije njihove šire znanstvene i praktične primjene.
Tania Casal, znanstvenica ESA-e zadužena za kampanju, istaknula je da kombiniranje zračnih i satelitskih radarskih opažanja nad iznimno raznolikim gabonskim šumama donosi ključne uvide u kalibraciju i performanse misije. Prema njezinim riječima, rezultati bi trebali ojačati povjerenje u tomografska mjerenja Biomassa, ali i pokazati kako zemlje koje ulažu u očuvanje šuma mogu koristiti konzistentna opažanja visoke kvalitete za bolje praćenje i planiranje.
Zračni podaci, prema navodima ESA-e, uspoređuju se sa satelitskim mjerenjima kako bi se procijenila točnost i stabilnost sustava. Takav postupak ne završava jednom kampanjom: validacija je proces koji se nastavlja paralelno s prikupljanjem podataka, osobito dok se uvode složeniji modaliteti snimanja i proizvodi viših razina.
Uloga u klimatskim politikama: smanjenje neizvjesnosti u procjenama šumskog ugljika
Klimatski ciljevi i planovi sve se više oslanjaju na razumijevanje onoga što se događa u sektoru zemljišta i šumarstva. Šume mogu vezati velike količine ugljika i ublažavati dio emisija, ali mogu i postati izvor emisija kada se degradiraju ili krče. U mnogim regijama, osobito u tropima, terenska mjerenja su skupa, fragmentirana i vremenski rijetka, pa su globalne procjene zaliha ugljika često opterećene velikim rasponima nesigurnosti. To se zatim prelijeva na modele klimatskih promjena i na rasprave o tome kako vrednovati gubitke i dobitke u šumama.
ESA-ina direktorica programa promatranja Zemlje, Simonetta Cheli, poručila je da je nedostatak točnih globalnih podataka o tome koliko ugljika pohranjuju šume i kako se te zalihe mijenjaju bio jedan od najvećih izazova za znanstvenike i donositelje odluka. U tom okviru, Biomass se predstavlja kao misija koja bi trebala značajno smanjiti neizvjesnosti u procjenama šumskih zaliha i tokova ugljika, uključujući one povezane s gubitkom šuma i ponovnim rastom. U praksi, to bi moglo pomoći u preciznijem praćenju posljedica krčenja i degradacije, ali i u procjeni koliko učinkovito šume ponovno vežu ugljik nakon obnove.
Važno je, međutim, da se takvi podaci ne tumače izvan konteksta. Satelitska mjerenja, koliko god napredna bila, moraju se kombinirati s terenskim inventurama, lokalnim znanjem i modelima koji povezuju biomasu s ugljikom te uvažavaju razlike među vrstama i ekosustavima. Biomass je zamišljen kao snažan globalni sloj koji smanjuje slijepe točke, ali ne kao zamjena za terensko mjerenje tamo gdje su potrebni detalji na razini pojedinih sastojina.
Za zemlje Globalnog juga, gdje su tropske šume ključne i za bioraznolikost i za gospodarstvo, dostupnost kvalitetnih i otvorenih podataka može biti važna i u praktičnom smislu. U raspravama o očuvanju i održivom gospodarenju, pouzdaniji satelitski podaci olakšavaju neovisnu provjeru trendova, usporedbu regija i prepoznavanje područja gdje su promjene najizraženije, bez obzira na to dolaze li do promjena zbog sječe, požara ili klimatskog stresa.
Što je otvoreno, a što slijedi: razine proizvoda i razvoj primjena
ESA u dokumentaciji o Biomass podacima opisuje da se proizvodi stvaraju u više razina obrade. U razinama Level-1a/b sirovi radarski signali prerađuju se u fokusirane slike uz niz korekcija, uključujući kompenzacije karakteristika antene, suzbijanje smetnji i početne korekcije ionosferskih utjecaja. Sljedeći koraci obrade pripremaju interferometrijske i tomografske stogove slika, a iz njih se potom izvode parametri strukture šume i procjene biomase.
Otvaranje početnih operativnih proizvoda korisnicima omogućuje da ranije razviju postupke provjere kvalitete, procjene nesigurnosti i automatske obrade, te da postave analitičke lance koji će, kako misija bude napredovala, lakše prihvaćati složenije modalitete podataka. Za javne institucije i stručne službe koje se bave šumarstvom i zaštitom okoliša, to je prilika da se upoznaju s vrstom podataka koja bi u sljedećim godinama mogla postati standardni referentni sloj za velike površine, uz mogućnost usporedbe s nacionalnim inventurama i drugim satelitskim izvorima.
U ESA-i pritom naglašavaju da je plan misije osmišljen tako da isporučuje i “sliku strukture” u prvim godinama i dinamičke promjene u kasnijim ciklusima. To je ključno za korisnike koji žele razumjeti ne samo koliko biomase postoji, nego i kako se šumski sustavi mijenjaju. Pritom je važna i transparentnost: otvorenost podataka potiče bržu provjeru, usporedbu metodologija i razvoj zajedničkih standarda.
Ljubljana u središtu rasprave: PolInSAR – Biomass 2026 od 26. do 30. siječnja
Istodobno s otvaranjem podataka, ESA intenzivira rad s istraživačkom zajednicom. Od 26. do 30. siječnja 2026. u Ljubljani se održava međunarodni skup koji spaja 12. radionicu o SAR polarimetriji i polarimetrijskoj interferometriji (PolInSAR) te 6. Biomass Science Workshop, uz prvi sastanak posvećen kalibraciji i validaciji Biomassa. Skup je zamišljen kao mjesto gdje se okupljaju znanstvenici, studenti i korisnici podataka, uključujući zajednice koje rade na modeliranju ugljika i klime te teme povezane s međunarodnim praćenjem šuma.
Klaus Scipal navodi da ESA na radionici raspravlja o naprednim SAR metodama za šumsku znanost i primjene te predstavlja mogućnosti Biomassa, što je posebno važno u fazi kada prvi operativni podaci postaju dostupni. U prvim godinama svake nove misije upravo ovakva razmjena iskustava često određuje smjer razvoja alata, standarda i najboljih praksi, od tehničkih pitanja obrade do načina interpretacije rezultata u kontekstu upravljanja šumama.
Za europsku i globalnu znanstvenu zajednicu takvi događaji imaju i praktičnu vrijednost: pomažu usuglasiti prioritete, izbjeći dupliciranje rada i usmjeriti resurse na probleme koji su najvažniji za korisnike. U području šumskog ugljika to često znači pitanje nesigurnosti, validacije i načina da se satelitske procjene pametno kombiniraju s terenskim inventurama i lokalnim podacima.
Zašto su tropske šume u fokusu i kako će se mjeriti uspjeh misije
Iako će Biomass imati globalno pokrivanje, misija je posebno važna za tropske šume. U tim područjima koncentrirane su goleme zalihe biomase, ali su i najveće nesigurnosti u procjenama, jer su terenska mjerenja teška, a optički sateliti često ograničeni naoblakom. P-band radar, s boljom penetracijom kroz krošnje, nudi mogućnost da se na konzistentan način prate šumske promjene u regijama koje su do sada bile među najtežima za satelitsko mapiranje biomase.
U javnim najavama prije lansiranja naglašavalo se da će Biomass kroz višegodišnji niz mjerenja omogućiti detaljnije karte biomase i promjena, što može pomoći u praćenju krčenja šuma povezane s prenamjenom zemljišta, ali i u razumijevanju procesa obnove. ESA pritom ističe da se vrijednost misije povećava s vremenom: dulji niz podataka omogućuje jasnije razlikovanje kratkoročnih oscilacija od dugoročnih trendova, a to je temelj i za znanstvene analize i za kvalitetnije javne politike.
Biomass je sada u fazi u kojoj će se uspjeh mjeriti kroz kvalitetu i uporabljivost proizvoda, ali i kroz to hoće li podaci doista smanjiti neizvjesnosti u globalnoj bilanci ugljika te hoće li postati operativni alat u rukama istraživača, institucija i zemalja koje se oslanjaju na šume kao ključnu prirodnu infrastrukturu. Otvaranjem prvih podataka i prelaskom u znanstvene operacije, ESA je poslala poruku da misija ulazi u svoju najvažniju etapu: onu u kojoj se svemirska tehnologija pretvara u informacije koje mogu utjecati i na razumijevanje klimatskih procesa i na odluke o upravljanju šumama na terenu.
Izvori:- ESA Earth Online – objava o dostupnosti prvih otvorenih proizvoda misije Biomass ( link )
- ESA Earth Online – službena stranica o pristupu i razinama obrade podataka Biomass ( link )
- ESA – službeni pregled misije Biomass i ciljevi promatranja šuma ( link )
- ESA – kalendar događanja: ESA PolInSAR – Biomass 2026 (Ljubljana, 26.–30. siječnja 2026.) ( link )
- CEOS – sažetak misije Biomass (datum lansiranja i osnovni parametri instrumenta) ( link )
- The Guardian – kontekst lansiranja, opis P-banda radara i ciljeva mapiranja tropskih šuma ( link )
Kreirano: utorak, 27. siječnja, 2026.
Pronađite smještaj u blizini