Sentinel-2A dobiva “noćni vid”: ESA testirala Copernicusov satelit u mraku i otvorila vrata novoj generaciji snimanja
Nakon više od deset godina u orbiti, Copernicusov satelit Sentinel-2A ponovno je u središtu pozornosti – ovaj put zbog eksperimenta koji se do nedavno smatrao izvan okvira njegove misije. Europska svemirska agencija (ESA) tijekom posebnih testova aktivirala je njegov optički instrument i u noćnim prolazima, iako trenutačna generacija Sentinel-2 satelita nije projektirana da sustavno snima u mraku. Prema ESA-inoj objavi od 15. siječnja 2026., satelit je u takvim uvjetima uspio registrirati niz noćnih ciljeva, od plamenova na naftnim poljima do tragova velikih požara i svjetala ribarskih brodova.
Eksperiment dolazi u trenutku kada misiju Sentinel-2 u operativnom smislu predvode mlađi “članovi obitelji”, Sentinel-2B i Sentinel-2C. Upravo zato je ESA mogla dio preostalog resursa starijeg satelita usmjeriti na testiranja koja bi trebala pomoći u razvoju Copernicus Sentinel-2 Next Generation misije, koja je u fazi razvoja i ima ambiciju uvesti ciljano noćno snimanje određenih područja.
Copernicus i Sentinel-2: zašto su “slike poput kamere” ključne za Europu
Copernicus je promatračka komponenta svemirskog programa Europske unije. Sustav kombinira satelitska opažanja i podatke sa Zemlje, a cilj mu je pružiti točne i pravodobne informacije za upravljanje okolišem, razumijevanje i ublažavanje posljedica klimatskih promjena te za potrebe civilne sigurnosti i javnih politika.
Unutar Copernicusa misija Sentinel-2 ima ulogu “boje” – optički, multispektralni pogled na kopno i obalu, s naglaskom na poljoprivredu, šume, vodne resurse, obalna područja i promjene na površini. ESA naglašava da je Sentinel-2 posebno važan za Copernicus Land Monitoring Service, jer pruža kontinuitet snimanja u visokoj prostornoj rezoluciji i s ponavljanjem koje omogućuje praćenje promjena kroz vrijeme. Iz snimaka se izvode pokazatelji stanja vegetacije, promjene u pokrovu i korištenju zemljišta, tragovi degradacije tla, posljedice suša i poplava, kao i kartiranje velikih događaja poput požara.
Sateliti Sentinel-2 nose multispektralni instrument s 13 spektralnih kanala. Standardne specifikacije misije uključuju prostornu rezoluciju do 10 metara, širinu snimanja od 290 kilometara i tipično ponavljanje snimanja istog područja u razmaku od oko pet dana kada sustav radi s dvije operativne letjelice. Takva kombinacija širine i detalja jedan je od razloga zbog kojih su Sentinel-2 proizvodi postali “radni alat” brojnih službi, istraživača i tvrtki.
Kako je Sentinel-2A postao “veteran” misije
Sentinel-2A lansiran je 23. lipnja 2015. s planiranim radnim vijekom od sedam godina, no ESA ističe da je satelit znatno nadmašio očekivanu životnost. Sentinel-2B lansiran je 7. ožujka 2017. kako bi se, u konfiguraciji dva gotovo identična satelita, osigurala optimalna pokrivenost i brža dostupnost podataka. Sentinel-2C lansiran je 5. rujna 2024. kao sljedeći korak u održavanju kontinuiteta misije, s namjerom da preuzme ulogu Sentinel-2A u nominalnoj operativnoj postavi.
Copernicus Data Space Ecosystem u operativnim je objavama naveo da je in-orbit commissioning za Sentinel-2C završen krajem prosinca 2024. te da je provedena radiometrijska međukalibracija između Sentinel-2C i Sentinel-2A, s ciljem maksimalne konzistentnosti proizvoda koje korisnici dobivaju. Prijenos primarnih operativnih zadaća sa Sentinel-2A na Sentinel-2C planiran je za 21. siječnja 2025., uz “seamless” pristup koji bi trebao smanjiti rizik od prekida ili naglih promjena u kvaliteti podataka.
Takav prijenos nije samo formalnost. Copernicusove usluge i korisnici ovise o stabilnom nizu mjerenja, a usporedbe kroz vrijeme mogu biti osjetljive na i najmanje razlike u kalibraciji. Zato se međukalibracija i fazno preuzimanje zadaća tretiraju kao temeljni preduvjet kontinuiteta – posebno u analizama koje prate trendove vegetacije, degradaciju tla ili promjene na obali kroz godine.
Zašto je noć bila “zabranjena zona” za Sentinel-2
Sentinel-2 je optička misija. To u praksi znači da instrument, “kao kamera”, primarno koristi Sunčevu svjetlost koja se reflektira od površine Zemlje i atmosfere. Kada satelit prelazi preko područja koja su u noći, dostupna količina svjetla drastično pada, pa se instrument u standardnim operacijama isključuje kako se ne bi trošila energija i opterećivao sustav bez jasnog dobitka.
No Zemlja noću nije potpuno tamna. Neke pojave i aktivnosti proizvode dovoljno jak signal da ga i optički senzor, uz odgovarajuće postavke i način obrade, može registrirati. Riječ je o izvorima koji sami emitiraju svjetlo ili ga snažno raspršuju, poput industrijskih plamenova, velikih požara, koncentracija brodova s reflektorima ili intenzivne gradske rasvjete.
Takve ciljeve već godinama prate sateliti i senzori namijenjeni noćnim opažanjima. NOAA, primjerice, kroz instrument VIIRS ističe da se noćna multiband opažanja koriste za prepoznavanje gradskih svjetala, brodova, morskog prometa, požara i izvora izgaranja poput plamenova. Sentinel-2A se do sada nije ubrajao u “noćne” alate, upravo zato što je projektiran za dnevne snimke u multispektru.
Kako je izveden eksperiment i što se točno snimalo
ESA je 15. siječnja 2026. objavila da je Sentinel-2A tijekom nedavnih proba uključen i u noći kako bi se procijenilo kako instrument radi u uvjetima mraka. Kao posebno uspješni primjeri navedeni su prizori plamenova na postrojenjima na Bliskom istoku, požar u Indiji te skupine ribarskih brodova uz obalu Južne Koreje. U objavi se naglašava da trenutačna generacija Sentinel-2 satelita nije dizajnirana za noćno snimanje, ali da se u sljedećoj, Next Generation misiji planira uvođenje takve sposobnosti nad određenim regijama.
Operativni detalji kampanje potkrijepljeni su i zasebnim najavama koje se odnose na pristup podacima. Sentinel Online i Copernicus Data Space Ecosystem objavili su da je Sentinel-2A krenuo u posebnu kampanju noćnih snimanja koja je započela 3. prosinca 2025. Kampanja je bila ograničena na odabrane lokacije i trebala je obuhvatiti jedan puni Sentinel-2A ciklus, s prikupljanjem noćnih podataka razine
Level-1B tijekom uzlaznog dijela orbite.
U najavi kampanje navodi se da se podaci prikupljaju u specifičnim režimima rada instrumenta, uključujući VIC (vicarious) i RAW. Ta napomena važna je za stručnu zajednicu, jer znači da noćni prizori nisu “standardni proizvod” kao u dnevnom režimu, nego zahtijevaju dodatnu obradu, pažljiviju interpretaciju i usporedbu s drugim izvorima. U praksi, upravo razina i način prikupljanja podataka određuju koliko je lako izgraditi pouzdane algoritme za detekciju i koliko su rezultati usporedivi s drugim misijama.
Što ESA želi dobiti: most prema Sentinel-2 Next Generation
ESA-in znanstvenik za misiju Sentinel-2 Next Generation, Simon Proud, u objavljenim je izjavama poručio da su rezultati ohrabrujući jer pokazuju da Sentinel-2A može registrirati ne samo vrlo jake izvore poput plamenova, nego i suptilnije ciljeve poput požara i brodova, i to tijekom noći. U istom kontekstu naglasio je da aktualna misija Sentinel-2 i dalje donosi velik volumen podataka za Copernicusove operativne servise, komercijalni sektor i znanost, ali da se ovim testovima dodatno pomiču granice onoga što optička misija može napraviti.
Proud je također naveo da testovi pomažu odrediti što bi sljedeća generacija trebala moći vidjeti noću i koliko je takvo snimanje tehnički izvedivo. Među noćnim ciljevima koje ESA izričito spominje nalaze se gradska svjetla, plamenovi i praćenje ribarskih aktivnosti. Takvi prizori, prema ESA-inom tumačenju, mogu imati i sigurnosnu vrijednost, dok se gradska svjetla ističu kao jedan od pokazatelja urbanog rasta i širenja infrastrukture.
Misijski menadžer ESA-e za Sentinel-2, Ferran Gascon, dodatno je naglasio da je noćno snimanje energetski zahtjevno i da prirodno opterećuje satelit, ali da je eksperiment pažljivo pripremljen te se pokazao vrijednim. Prema njegovoj procjeni, unatoč više od deset godina rada i ovom zahtjevnom režimu, Sentinel-2A je i dalje u dobrom stanju i nastavlja isporučivati podatke velikom broju korisnika u širokom rasponu svakodnevnih primjena.
Potencijalne primjene: od okolišne politike do pomorskog nadzora
Noćno snimanje iz orbite često se povezuje s atraktivnim vizualima, ali operativna vrijednost može biti vrlo konkretna – pod uvjetom da se jasno postave ograničenja i metodologija. U kontekstu Sentinel-2A testova i planirane Next Generation misije, ističe se nekoliko područja u kojima bi noćni podaci mogli dopuniti postojeće izvore.
- Energetski sektor i plamenovi – intenzivni izvori svjetla povezani s izgaranjem viškova plina mogu biti upadljivi ciljevi za detekciju. Povezivanje takvih opažanja s drugim podacima može pomoći razumjeti geografiju i dinamiku aktivnosti na terenu. Znanstveni radovi već kombiniraju dnevne Sentinel-2 multispektralne snimke s noćnim opažanjima drugih senzora radi detekcije i analize plamenova, što upućuje na mogućnost stvaranja robusnijih metoda kada se spoje različiti izvori.
- Ribarske aktivnosti i “svjetla na moru” – u nekim ribolovnim praksama brodovi koriste snažna svjetla koja se mogu registrirati iz svemira. Takvi signali mogu dopuniti postojeće sustave praćenja brodova, uz napomenu da se operativna primjena mora temeljiti na jasnim pravilima, izbjegavanju pogrešnih identifikacija i zaštiti legitimnih aktivnosti.
- Požari i izvanredna stanja – noćni prizori mogu biti korisni u situacijama kada se požari brzo razvijaju ili kada je potrebno dobiti dodatnu potvrdu o lokaciji i intenzitetu događaja. Optičko noćno snimanje ne zamjenjuje termalne senzore, ali može ponuditi dodatni sloj informacija u određenim uvjetima i u kombinaciji s drugim podacima.
- Gradska rasvjeta i urbanizacija – promjene u noćnim svjetlima često se koriste kao posredni pokazatelj rasta naselja i infrastrukture. ESA ističe da takvi prizori mogu imati i sigurnosnu dimenziju, primjerice u situacijama kada je važno pratiti nagle promjene u osvjetljenju ili aktivnosti na terenu.
Ključna je razlika između “vidjeti nešto noću” i “snimati noć kao dan”. Sentinel-2A demonstrira mogućnost registracije odabranih noćnih ciljeva, osobito onih koji sami emitiraju snažan signal. To ne znači da bi se isti sustav mogao koristiti za detaljno kartiranje slabo osvijetljenih krajolika ili za rutinsko noćno snimanje cijele Zemlje. Upravo zato ESA naglašava da Next Generation želi snimati noću određene regije i određene vrste ciljeva, a ne sve.
Kontinuitet podataka kao javni interes
Za Copernicusove korisnike najvažnije je da sustav radi stabilno i predvidivo. Copernicus Land Monitoring Service, primjerice, navodi da pruža geografske informacije o pokrovu i korištenju zemljišta te njihovim promjenama, stanju vegetacije, vodi i drugim varijablama, i to za Europu i globalno. Takvi proizvodi postaju osnova za planiranje, znanstvene analize i evaluaciju politika. U tom smislu, prijenos operacija na Sentinel-2C i paralelno “eksperimentalno” korištenje Sentinel-2A pokazuju dvostruki pristup: održati stabilnu operativnu uslugu i istodobno iskoristiti preostalo vrijeme starije letjelice kao platformu za učenje.
Ako se noćno snimanje pokaže tehnički i operativno izvedivim u budućoj misiji, Copernicus bi mogao dobiti dodatni sloj informacija: ne samo o promjenama na kopnu i obali pod dnevnim suncem, nego i o dijelu aktivnosti koji se najbolje vidi noću – industrijskim izvorima izgaranja, ribarskim flotama, velikim požarima i širenju urbanih svjetala. Poruka ESA-e iz siječnja 2026. pritom je jasna: čak i satelit na kraju životnog ciklusa može odigrati važnu ulogu u dizajniranju onoga što dolazi poslije, ako se njegovi resursi koriste promišljeno i s jasnim ciljem.
Izvori:- European Space Agency (ESA) – „Sentinel-2 explores night vision” (objava 15. siječnja 2026.; opis testova, ciljevi i izjave ESA-inih stručnjaka) (link)- European Space Agency (ESA) – stranica misije Sentinel-2 (osnovne specifikacije: 10 m rezolucija, 13 spektralnih kanala, 290 km širina snimanja, 5-dnevno ponavljanje; datumi lansiranja) (link)- Copernicus Data Space Ecosystem – „Sentinel-2 Nighttime Imaging Campaign” (početak kampanje 3. prosinca 2025., tematski ciljevi, razina podataka Level-1B i režimi snimanja) (link)- Copernicus Data Space Ecosystem – „Transfer of Duty from Sentinel-2A to Sentinel-2C” (završetak commissioning faze i planirani prijenos 21. siječnja 2025.; međukalibracija) (link)- DLR – „A new era for Copernicus: the Sentinel-2C satellite launches” (lansiranje Sentinel-2C 5. rujna 2024. i kontekst zamjene) (link)- Europska komisija – Copernicus: Earth Observation (opis Copernicusa kao komponente svemirskog programa EU i osnovne usluge) (link)- Copernicus Land Monitoring Service (CLMS) – osnovni opis usluge i područja proizvoda (link)- NOAA NESDIS – „Revealing the Night Sky…” (kontekst noćnog opažanja iz svemira i tipični ciljevi poput gradskih svjetala, brodova, požara i plamenova) (link)
Kreirano: četvrtak, 15. siječnja, 2026.
Pronađite smještaj u blizini