Europa je prije dva dana, u srijedu 13. kolovoza 2025. godine, zakoračila u novu eru motrenja Zemlje, lansiranjem tehnološki najnaprednijeg meteorološkog satelita do sada. S europskog svemirskog uzletišta u Kourouu, Francuska Gvajana, točno u 02:37 sati po srednjoeuropskom vremenu, moćna raketa Ariane 6 vinula se u noćno nebo, noseći u orbitu prvi satelit iz serije MetOp Druge Generacije, nazvan MetOp-SG-A1. Ovaj događaj predstavlja ključni trenutak ne samo za budućnost vremenske prognoze i praćenja klime, već i za europsku autonomiju u pristupu svemiru, potvrđujući sposobnosti i ambicije europskog svemirskog programa.

Satelit MetOp-SG-A1 nije samo nasljednik prethodne, iznimno uspješne MetOp misije, već i značajan tehnološki iskorak. Osmišljen je da pruža podatke neusporedivo veće preciznosti i rezolucije, čime će se omogućiti izrada pouzdanijih i detaljnijih kratkoročnih i srednjoročnih vremenskih prognoza. Osim toga, na svojoj platformi nosi i ključni instrument programa Copernicus, Sentinel-5, čija je zadaća svakodnevno globalno praćenje kvalitete zraka i koncentracije atmosferskih plinova u tragovima. Time ova misija objedinjuje dva vitalna aspekta promatranja našeg planeta: meteorologiju i praćenje stanja atmosfere, pružajući cjelovitu sliku kompleksnih procesa koji oblikuju naše okruženje.

Nova generacija meteorološkog motrenja

Program MetOp Druge Generacije (MetOp-SG) zajednički je pothvat Europske organizacije za iskorištavanje meteoroloških satelita (EUMETSAT) i Europske svemirske agencije (ESA), osmišljen kako bi osigurao kontinuitet, ali i značajno unapređenje ključnih meteoroloških podataka iz polarne orbite za sljedeća dva desetljeća. Za razliku od prve generacije, ovaj program temelji se na sustavu dvaju različitih satelita, označenih kao serija A i serija B, koji će raditi u tandemu. Svaka serija nosi komplementaran set instrumenata, čime se postiže sveobuhvatnost mjerenja kakva do sada nije bila moguća.

Satelit MetOp-SG-A1, kao prvi u nizu, fokusiran je na optička i atmosferska sondiranja, dok će sateliti serije B, čije se lansiranje planira u budućnosti, biti opremljeni instrumentima za mikrovalna mjerenja. Zajedno, ova dva tipa satelita pružat će trodimenzionalnu sliku atmosfere, od temperature i vlažnosti zraka, preko karakteristika oblaka i vjetra iznad oceana, pa sve do detaljnog sastava atmosfere. Podaci koje će prikupljati bit će temelj za numeričke modele vremenske prognoze, omogućujući meteorolozima da s većom sigurnošću predviđaju ekstremne vremenske pojave poput oluja, toplinskih valova ili obilnih oborina, što izravno pridonosi sigurnosti građana i zaštiti imovine.

Srce satelita: Sofisticirani mjerni instrumenti

Ono što MetOp-SG-A1 čini revolucionarnim jest paket od šest najsuvremenijih instrumenata, od kojih svaki ima specifičnu ulogu u skeniranju Zemljine atmosfere, oceana i kopna. Među najvažnijima je Infracrveni atmosferski sondirajući interferometar - nove generacije (IASI-NG). Ovaj instrument mjerit će temperaturu i vlagu u atmosferi s izvanrednom vertikalnom rezolucijom, prateći istovremeno i koncentracije stakleničkih plinova i drugih plinova u tragovima, što je ključno za klimatsko modeliranje.

Uz njega se nalazi i METimage, napredni radiometar koji snima slike Zemlje u vidljivom i infracrvenom spektru, pružajući detaljne informacije o oblacima, snježnom pokrivaču, vegetaciji i temperaturi površine mora. Mikrovalni radiometar (MWS) omogućit će mjerenje temperature i vode u atmosferi čak i kroz oblake, što je bio jedan od izazova za prethodne generacije satelita. Tu je i potpuno novi instrument, 3MI (Multi-viewing Multi-channel Multi-polarisation Imager), koji će pružiti jedinstvene podatke o aerosolima – sitnim česticama u atmosferi koje utječu na kvalitetu zraka i klimu, a čije je ponašanje do sada bilo teško precizno modelirati. Svi ti instrumenti zajedno stvaraju sinergiju koja će znanstvenicima i prognostičarima dati moćan alat za razumijevanje Zemljinog sustava.

Čuvar atmosfere: Misija Copernicus Sentinel-5

Posebnu vrijednost satelitu MetOp-SG-A1 daje instrument Sentinel-5, koji je ključni dio europskog programa za promatranje Zemlje, Copernicus. Njegova primarna zadaća je globalno mapiranje sastava atmosfere s dosad neviđenom razinom detalja. Sentinel-5 će svakodnevno mjeriti koncentracije ključnih zagađivača zraka i stakleničkih plinova, uključujući dušikov dioksid, ozon, sumporov dioksid, metan, ugljikov monoksid i formaldehid. Ovi podaci su od neprocjenjive važnosti za praćenje industrijskog zagađenja, utjecaja prometa na kvalitetu zraka u gradovima, detekciju i praćenje šumskih požara te za razumijevanje globalnih klimatskih promjena.

Preciznost i doseg Sentinela-5 omogućit će vlastima diljem svijeta da donose informirane odluke o zaštiti okoliša i javnog zdravlja. Praćenje kretanja oblaka zagađenja preko kontinenata pomoći će u boljem razumijevanju prekograničnog utjecaja, dok će se podaci o UV zračenju koristiti za izdavanje pravovremenih upozorenja građanima. Integracijom ovog moćnog instrumenta na meteorološki satelit, Europa je stvorila jedinstvenu platformu koja istovremeno odgovara na izazove vremena, klime i kvalitete zraka.

Ariane 6: Europski autonomni pristup svemiru

Lansiranje MetOp-SG-A1 satelita bilo je ujedno i važan test za novu europsku tešku raketu, Ariane 6. Razvijena od strane ArianeGroup u sklopu programa ESA-e, Ariane 6 dizajnirana je da Europi osigura neovisan, pouzdan i konkurentan pristup svemiru u narednim desetljećima. Njena modularna konstrukcija omogućuje prilagodbu različitim misijama, a za ovo lansiranje, označeno kao VA264, korištena je konfiguracija s dva potisnika (boostera) na kruto gorivo.

Uspješno postavljanje ovako vrijednog i kompleksnog satelita u precizno definiranu polarnu, sunčevo-sinkronu orbitu na visini od oko 830 kilometara, potvrda je pouzdanosti i performansi rakete Ariane 6. Sunčevo-sinkrona orbita ključna je za ovakav tip misije jer omogućuje satelitu da prelijeće svaku točku na Zemlji u isto lokalno solarno vrijeme. To osigurava konzistentne uvjete osvjetljenja pri svakom prolasku, što je presudno za usporedbu podataka i praćenje promjena tijekom vremena. Ovaj uspjeh jača poziciju Europe kao ključnog igrača na globalnom svemirskom tržištu i jamči da će buduće europske znanstvene, meteorološke i komercijalne misije imati osiguran put do svemira.