Postavke privatnosti

NASA premješta SLS i Orion na rampu 39B u Kennedyju dok se Artemis II približava lansiranju u veljači

Saznaj što znači NASA-in višesatni rollout rakete SLS i kapsule Orion do rampe 39B u Kennedyju i zašto je to ključan korak prema misiji Artemis II s četveročlanom posadom. Donosimo tko sudjeluje, što se testira na rampi i kako generalna proba punjenja gorivom utječe na konačnu odluku o datumu lansiranja.

NASA premješta SLS i Orion na rampu 39B u Kennedyju dok se Artemis II približava lansiranju u veljači
Photo by: ESA/ArianeGroup/ ESA/ArianeGroup

NASA premješta raketu SLS i kapsulu Orion prema rampi 39B: Artemis II ulazi u odlučujuće tjedne prije prvog posadnog leta oko Mjeseca

NASA-in potpuno integrirani sustav za misiju Artemis II – raketa Space Launch System (SLS) i svemirska letjelica Orion – ovih dana doslovno se približava lansiranju. U subotu, 17. siječnja 2026., agencija cilja na početak višesatnog “rollouta”, odnosno premještanja složenog sustava s područja Vehicle Assembly Buildinga (VAB) do lansirne rampe 39B u Kennedy Space Centeru na Floridi, navodi NASA u službenoj najavi. Polazak je planiran ne prije 7 sati ujutro po istočnom američkom vremenu (ET), uz napomenu da se raspored može mijenjati ako tehničke pripreme potraju dulje ili ako vremenski uvjeti ne budu prikladni.

U praksi se radi o operaciji kakva se rijetko viđa i izvan svemirske industrije. NASA-in crawler-transporter 2 prevozi složeni “stog” SLS-a i Oriona težak oko 11 milijuna funti (oko pet milijuna kilograma) brzinom od približno jedne milje na sat. Ruta je duga oko četiri milje, a putovanje može potrajati do 12 sati, što znači da je riječ o cjelodnevnom logističkom zahvatu pod stalnim nadzorom. Premještanje završava na rampi 39B, mjestu odakle je planirano lansiranje, ali i lokaciji na kojoj se provodi niz provjera prije odluke o stvarnom datumu polijetanja. NASA u priopćenju ističe da je upravo dolazak na rampu još jedan “milestone” u nizu, a ne završetak priče.

Raspored najavljenih događaja i što se može pratiti online

NASA je uz rollout pripremila i komunikacijski paket: konferenciju za medije prije početka premještanja, prijenos uživo samog rollouta te susret s posadom za akreditirane novinare na licu mjesta. Prema NASA-inom rasporedu, konferencija “Mission Overview” održava se u petak, 16. siječnja 2026. u 12 sati (ET), a u subotu, 17. siječnja 2026., prijenos uživo s lokacije započinje u 7 sati (ET). U 9 sati (ET) planiran je medijski događaj s posadom Artemis II na kojem bi pitanja trebali odgovarati NASA-in Administrator Jared Isaacman i članovi posade, navodi NASA.

Važno je i ono što se često preleti u sitnom tisku: vremenski raspored je “živ” dokument. NASA naglašava da se satnice mogu pomicati zbog dodatnih tehničkih priprema ili vremenskih uvjeta, a kod ovako velikih sustava i mali “repovi” u pripremi mogu se preliti na cijeli dan. Za publiku, to znači da je praćenje događaja najbolje pratiti kroz službene kanale, jer se promjene objavljuju operativno. Ujedno, NASA navodi da su događaji na lokaciji otvoreni samo za medije koji su ranije akreditirani, uz već isteknute rokove za pristup u živo.
  • 16. siječnja 2026. (ET): konferencija “Mission Overview” o rolloutu i statusu misije
  • 17. siječnja 2026. (ET): početak prijenosa uživo s Kennedyja od 7 sati; događaj s posadom u 9 sati
  • Ključna napomena NASA-e: satnice su podložne promjenama zbog vremenskih prilika i dodatnih tehničkih priprema

Tko vodi pripreme na zemlji i zašto je rollout test cijelog sustava

U NASA-inim najavama rollouta posebno je vidljivo koliko je Artemis II multidisciplinaran projekt. U programu brifinga najavljeni su ljudi zaduženi za upravljanje misijom, lansirne operacije i infrastrukturu Exploration Ground Systemsa, zatim timovi letačkih operacija, kao i predstavnici znanstvene koordinacije. To nije samo formalnost: u ovom trenutku testira se cijeli “lanac” koji mora funkcionirati bez slabe karike, od hardvera do procedura i komunikacije među timovima. U svemirskom programu, pogotovo onom s posadom, koordinacija je jednako važna kao i sama tehnologija, jer i najnapredniji sustav može “pasti” na lošoj organizaciji ili pogrešnoj pretpostavci.

Dodatni značaj rollouta proizlazi i iz činjenice da je sustav već integriran kao letna cjelina. Nakon izlaska iz zgrade, raketa i kapsula izložene su uvjetima okoline, a cijela operacija ovisi o preciznom upravljanju transportom, stabilnosti platforme i sigurnosti ljudi na terenu. Iako se o ovom dijelu priprema često govori kroz slike, ključni sadržaj je inženjerski: provjerava se ponašanje sustava na ruti, radi se niz tehničkih “closeouta”, te se priprema teren za kasnije testove na samoj rampi. U tom smislu, rollout je i svojevrsno “otvaranje kampanje” na rampi, a ne samo premještanje s točke A na točku B.

Posada Artemis II: četiri astronauta i povratak čovjeka izvan niske Zemljine orbite

NASA za Artemis II predviđa posadu od četiri člana, a sastav je već dulje vrijeme poznat i potvrđen u službenim materijalima agencije. Zapovjednik je Reid Wiseman, pilot je Victor Glover, a članice i članovi misije su Christina Hammock Koch i Jeremy Hansen iz Kanadske svemirske agencije (CSA), navodi NASA u materijalima o posadi. Za svemirski program SAD-a i partnera to je simboličan i operativan trenutak: Artemis II trebao bi biti prva posadna misija u Orionu i prvi ljudski let izvan niske Zemljine orbite nakon posljednjih misija Apollo ere. NASA i partneri ovu misiju opisuju kao ključnu provjeru sposobnosti potrebnih za dugotrajnije i zahtjevnije letove u duboki svemir.

Misija je zamišljena kao let oko Mjeseca i povratak na Zemlju, bez slijetanja. To, međutim, ne umanjuje složenost: cilj je provjeriti sustave potpore životu, komunikacije, navigaciju, rad posade, procedure tijekom leta i oporavak kapsule nakon povratka. NASA na službenoj stranici misije ističe da Artemis II gradi na uspjehu besposadne misije Artemis I iz 2022., ali da posadni let uvodi sasvim novu razinu zahtjeva. U posadnim misijama svaki sustav mora raditi ne samo “dovoljno dobro”, nego predvidivo, testirano i dokumentirano, jer se rizik više ne mjeri samo novcem i hardverom nego i ljudskim životima. Upravo zato NASA ponavlja da se odluke o datumu lansiranja donose tek kad podaci pokažu da je sustav spreman.

Ključni brojevi rollouta: 11 milijuna funti, četiri milje i do 12 sati puta

Da bi čitatelj dobio mjeru događaja, dovoljno je pogledati nekoliko podataka koje je NASA istaknula. Crawler-transporter 2 nosi sustav težak oko 11 milijuna funti i kreće se brzinom od približno jedne milje na sat. Ruta od VAB-a do rampe 39B duga je oko četiri milje, a putovanje može potrajati do 12 sati, navodi NASA u priopćenju. U svemu tome važan je i ljudski faktor: operacija uključuje timove koji koordiniraju sigurnost, mehaniku transporta, stanje sustava, kao i komunikaciju s operativnim središtima. To je razlog zašto NASA unaprijed naglašava mogućnost promjene satnice: ponekad je sigurnije ići sporije ili stati nego gurati plan pod svaku cijenu.

Osim simbolike “najmoćnije rakete” i spektakla, ovi brojevi govore i o infrastrukturnoj realnosti svemirskih programa. Sustav ove veličine ne seli se brzo, a i najmanje odstupanje zahtijeva provjeru. Dodatno, činjenica da se radi o posadnoj misiji pojačava oprez: sve što se može provjeriti prije lansiranja, provjerava se. U tom kontekstu, rollout služi i kao prilika da se na terenu potvrdi ponašanje sustava u uvjetima koji su drugačiji od “zaštite” unutar VAB-a. NASA time dobiva podatke koji kasnije ulaze u odluke o testovima na rampi i spremnosti za generalnu probu.
  • Teret: oko 11 milijuna funti (SLS + Orion na mobilnoj platformi)
  • Ruta: oko četiri milje od VAB-a do rampe 39B
  • Brzina: približno jedna milja na sat
  • Trajanje: do 12 sati, ovisno o uvjetima

Što slijedi nakon dolaska na rampu: generalna proba punjenja gorivom i “flight readiness review”

Rollout na rampu 39B tek je uvod u ono što NASA često opisuje kao najkritičniji dio kampanje: završni testovi i generalne probe prije lansiranja. NASA navodi da će u narednim tjednima dovršiti završne pripreme rakete, a po potrebi i vratiti (rollback) SLS i Orion natrag u VAB radi dodatnog rada. Jedan od ključnih koraka je wet dress rehearsal, generalna proba u kojoj se raketa puni kriogenim pogonskim gorivom i prolazi se kroz proceduru odbrojavanja kao da je lansiranje stvarno. Nakon toga slijedi formalna procjena spremnosti (“flight readiness review”), na kojoj se odlučuje jesu li svi elementi – vozilo, infrastruktura, posada i operativni timovi – u stanju sigurno provesti misiju.

U javnosti se ponekad stvara dojam da je izbor datuma “stvar volje”, no u posadnom programu to je prije svega stvar podataka i dokaza. Tehnički detalji poput punjenja vodikom i kisikom na niskim temperaturama, provjera curenja, rad sustava za tlakove i ventile, kao i koordinacija cijelog poligona, mogu u nekoliko sati promijeniti planove koji su se gradili tjednima. NASA zato naglašava da je planiranje dinamično i da je promjena rasporeda dio odgovornog upravljanja rizikom, a ne improvizacija. U ovom trenutku upravo je taj pristup ključan: Artemis II je misija koja mora biti povijesna po uspjehu, a ne po brzini. Rollout je korak naprijed, ali odluke o lansiranju tek dolaze.

Lansirni prozor: “što ranije 6. veljače 2026.” i ograničenja koja su izvan same rakete

NASA u javno dostupnim informacijama ističe da se lansirni prozor za Artemis II može otvoriti što ranije 6. veljače 2026., ali naglašava da će se konkretan datum odabrati tek nakon procjene spremnosti. Kanadska svemirska agencija, čiji astronaut Jeremy Hansen leti u posadi, objavila je i okvirno vrijeme prve prilike, uz napomenu da je riječ o potencijalnim datumima i satnicama te da odluka ovisi o ishodu završnih testova i operativnim ograničenjima. Drugim riječima, čak i ako je sustav tehnički spreman, lansiranje ovisi i o raspoloživosti resursa za sigurnost, pravilima i rasporedima poligona, kao i o meteorološkim uvjetima.

U svemirskim misijama s ljudskom posadom dodatni sloj čine i zahtjevi za sigurnost posade, planovi evakuacije i mogućnost brzog odgovora u slučaju anomalije. NASA već godinama uči i prenosi lekcije iz prijašnjih programa, a Artemis je zamišljen kao sustav koji mora funkcionirati pouzdano kroz više misija. Zato se i u ovoj kampanji ponavlja ista poruka: plan je ambiciozan, ali odluke će se donositi tek kad svi kriteriji budu ispunjeni. Za čitatelje to znači da je 17. siječnja 2026. važan datum u kalendaru, no ne i “garancija” lansiranja u veljači. U NASA-inom jeziku, “no earlier than” uvijek uključuje mogućnost da se događaji pomaknu ako se pojave opravdani razlozi.

Uloga vodstva: Jared Isaacman i signal prioriteta programa Artemis

Posebnu pažnju izaziva i činjenica da se u najavi medijskog događaja s posadom spominje NASA-in Administrator Jared Isaacman. Na službenoj NASA-inoj stranici o vodstvu agencije navodi se da je Isaacman aktualni Administrator, a veliki američki mediji prenose da je potvrđen u Senatu u prosincu 2025. godine. Njegova prisutnost na događaju, uz posadu i čelnike operacija na terenu, predstavlja institucionalni signal da Artemis ostaje jedan od prioriteta NASA-e. Ujedno, u ovakvim trenucima vodstvo često preuzima i komunikacijsku ulogu: objasniti javnosti zašto su odgode ponekad racionalne, a ne znak slabosti, te zašto se rizik mora držati pod kontrolom čak i kad interes javnosti raste.

U toj ravnoteži NASA nastoji održati povjerenje javnosti bez stvaranja nerealnih očekivanja. Transparentno komuniciranje o mogućim promjenama rasporeda i o potrebi dodatnih provjera dio je pristupa koji se posljednjih godina sve više naglašava. U posadnim misijama, lekcije iz povijesti su jasne: pritisak da se lansira “po svaku cijenu” može biti opasan, dok je odgoda često racionalna odluka koja dugoročno štedi i vrijeme i reputaciju. Artemis II zato se komunicira kao misija u kojoj se ne juri simbolika, nego provjerava sustav, korak po korak. Upravo je rollout dobar primjer: vizualno spektakularan, ali suštinski podređen procedurama i sigurnosti.

Širi kontekst: Artemis kao znanstveni, industrijski i međunarodni projekt

NASA Artemis program opisuje kao okvir za povratak ljudi na Mjesec radi znanstvenih otkrića, gospodarskih koristi i stvaranja temelja za buduće posadne misije prema Marsu, što agencija naglašava na službenim stranicama programa. Iza te poruke stoji složeniji mozaik: od razvoja tehnologija za dugotrajni boravak i rad u dubokom svemiru, preko jačanja industrijskih kapaciteta i dobavljačkih lanaca, do međunarodne suradnje koja uključuje i partnere poput Kanade. Za znanstvenike, posadna misija oko Mjeseca nije samo “povratak prestiža”, nego prilika da se testiraju sustavi i procedure koje besposadne misije ne mogu u potpunosti simulirati. Za industriju, riječ je o velikim infrastrukturnim i tehnološkim ulaganjima, te o tržištu dobavljača koje se gradi godinama.

U ovom trenutku rollout je zanimljiv i kao indikator organizacijske zrelosti programa. Artemis II nije samo “još jedna misija”, nego provjera sposobnosti da se integrira letno vozilo, posada, infrastruktura i operacije u jedinstven sustav. Ako se rollout odradi uredno, to stvara prostor za testove na rampi i za planiranje wet dress rehearsala. Ako se pojave problemi, sustav se može vratiti u VAB i popraviti, što je predviđen scenarij u kampanji. U oba slučaja, poruka ostaje ista: program ide naprijed, ali uz uvjet da podaci potvrde spremnost. To je pristup koji se u posadnim programima ne može zaobići.

Kako čitati sljedeće tjedne: važna prekretnica, ali odluke tek slijede

Za javnost, premještanje na rampu 39B često izgleda kao izravna najava lansiranja, no u NASA-inom procesu to je tek ulazak u zadnju seriju provjera. Najvažnija razlika između “spremno za rampu” i “spremno za let” krije se u testovima koji tek dolaze, posebice u generalnoj probi punjenja gorivom i u procjeni spremnosti sustava. NASA ističe da će tek nakon tih koraka odlučiti o datumu, i to je standard koji se u posadnom programu ne može preskakati. U ovom trenutku, Artemis II se nalazi na točki na kojoj se ambicija pretvara u operativnu disciplinu: svaki korak mora biti potvrđen, dokumentiran i izveden tako da rizik ostane unutar prihvatljivih granica.

Ako se sve posloži prema planu, sljedeći tjedni na Kennedyju donijet će niz tehničkih provjera, možda i rollback ako bude potrebe, te konačno odluku o pokušaju lansiranja unutar veljačkog prozora. A ako se plan promijeni, to će biti podsjetnik da u svemiru nema “brzih pobjeda”, nego samo dobro pripremljenih koraka. Rollout 17. siječnja 2026. zato je prije svega potvrda da se Artemis II približava trenutku kada će se ispitati ono najvažnije: može li sustav sigurno odvesti ljude do lunarnog okruženja i vratiti ih kući, onako kako NASA i partneri najavljuju.

Izvori:
- NASA – priopćenje o praćenju i rasporedu događaja vezanih uz rollout Artemis II ( link )
- NASA – službena stranica “NASA Leadership” s aktualnim vodstvom agencije ( link )
- NASA – službena stranica misije Artemis II ( link )
- Canadian Space Agency – objava o lansirnim prilikama i okvirnim satnicama za Artemis II ( link )
- Space.com – izvještaj o pripremama i planiranom rolloutu SLS/Orion sustava te navodu o otvaranju prozora “što ranije 6. veljače 2026.” ( link )
- Associated Press – izvještaj o potvrdi Jareda Isaacmana u Senatu kao NASA administratora ( link )
Kreirano: subota, 17. siječnja, 2026.

Pronađite smještaj u blizini

Redakcija za znanost i tehnologiju

Naša Redakcija za znanost i tehnologiju nastala je iz dugogodišnje strasti prema istraživanju, tumačenju i približavanju složenih tema običnim čitateljima. U njoj pišu zaposlenici i volonteri koji već desetljećima prate razvoj znanosti i tehnoloških inovacija, od laboratorijskih otkrića do rješenja koja mijenjaju svakodnevni život. Iako pišemo u množini, iza svakog teksta stoji stvarna osoba s dugim uredničkim i novinarskim iskustvom te dubokim poštovanjem prema činjenicama i provjerljivim informacijama.

Naša redakcija temelji svoj rad na uvjerenju da je znanost najjača kada je dostupna svima. Zato težimo jasnoći, preciznosti i razumljivosti, ali bez pojednostavljivanja koje bi narušilo kvalitetu sadržaja. Često provodimo sate proučavajući istraživanja, tehničke dokumente i stručne izvore kako bismo svaku temu predstavili čitatelju na način koji ga neće opteretiti, nego zainteresirati. U svakom tekstu nastojimo povezati znanstvene spoznaje s realnim životom, pokazujući kako ideje iz istraživačkih centara, sveučilišta i tehnoloških laboratorija oblikuju svijet oko nas.

Dugogodišnje iskustvo u novinarstvu omogućuje nam da prepoznamo što je za čitatelja zaista važno, bilo da se radi o napretku u umjetnoj inteligenciji, medicinskim otkrićima, energetskim rješenjima, svemirskim misijama ili uređajima koji ulaze u našu svakodnevicu prije nego što stignemo uopće zamisliti njihove mogućnosti. Naš pogled na tehnologiju nije isključivo tehnički; zanimaju nas i ljudske priče koje stoje iza velikih pomaka – istraživači koji godinama privode kraju projekte, inženjeri koji pretvaraju ideje u funkcionalne sustave, te vizionari koji guraju granice mogućega.

U radu nas vodi i osjećaj odgovornosti. Želimo da čitatelj može imati povjerenje u informacije koje donosimo, pa provjeravamo izvore, uspoređujemo podatke i ne žurimo s objavom ako nešto nije sasvim jasno. Povjerenje gradimo sporije nego što se piše vijest, ali vjerujemo da je jedino takvo novinarstvo dugoročno vrijedno.

Za nas je tehnologija više od uređaja, a znanost više od teorije. To su područja koja pokreću napredak, oblikuju društvo i pružaju nove mogućnosti svima koji žele razumjeti kako svijet funkcionira danas i kamo ide sutra. Upravo zato u našoj redakciji pristupamo svakoj temi s ozbiljnošću, ali i s dozom znatiželje, jer upravo znatiželja otvara vrata najboljim tekstovima.

Naša je misija približiti čitateljima svijet koji se mijenja brže nego ikada prije, uz uvjerenje da kvalitetno novinarstvo može biti most između stručnjaka, inovatora i svih onih koji žele razumjeti što se događa iza naslova. U tome vidimo svoj pravi zadatak: pretvoriti kompleksno u razumljivo, udaljeno u blisko, a nepoznato u inspirativno.

NAPOMENA ZA NAŠE ČITATELJE
Karlobag.eu pruža vijesti, analize i informacije o globalnim događanjima i temama od interesa za čitatelje širom svijeta. Sve objavljene informacije služe isključivo u informativne svrhe.
Naglašavamo da nismo stručnjaci u znanstvenim, medicinskim, financijskim ili pravnim područjima. Stoga, prije donošenja bilo kakvih odluka temeljenih na informacijama s našeg portala, preporučujemo da se konzultirate s kvalificiranim stručnjacima.
Karlobag.eu može sadržavati poveznice na vanjske stranice trećih strana, uključujući affiliate linkove i sponzorirane sadržaje. Ako kupite proizvod ili uslugu putem ovih poveznica, možemo ostvariti proviziju. Nemamo kontrolu nad sadržajem ili politikama tih stranica te ne snosimo odgovornost za njihovu točnost, dostupnost ili bilo kakve transakcije koje obavite putem njih.
Ako objavljujemo informacije o događajima ili prodaji ulaznica, napominjemo da mi ne prodajemo ulaznice niti izravno niti preko posrednika. Naš portal isključivo informira čitatelje o događajima i mogućnostima kupnje putem vanjskih prodajnih platformi. Povezujemo čitatelje s partnerima koji nude usluge prodaje ulaznica, ali ne jamčimo njihovu dostupnost, cijene ili uvjete kupnje. Sve informacije o ulaznicama preuzete su od trećih strana i mogu biti podložne promjenama bez prethodne najave. Preporučujemo da prije bilo kakve kupnje temeljito provjerite uvjete prodaje kod odabranog partnera, budući da portal Karlobag.eu ne preuzima odgovornost za transakcije ili uvjete prodaje ulaznica.
Sve informacije na našem portalu podložne su promjenama bez prethodne najave. Korištenjem ovog portala prihvaćate da čitate sadržaj na vlastitu odgovornost.