Smješten u Kourou, u Francuskoj Gvajani, Svemirski centar Gvajana (CSG), europska svemirska luka, već više od 45 godina predstavlja ključni stup europske neovisnosti i strateškog pristupa svemiru. S tog jedinstvenog položaja, blizu ekvatora, lansirane su sve generacije europskih raketa, uključujući proslavljene obitelji Ariane i Vega. No, globalno svemirsko tržište prolazi kroz duboku transformaciju, potaknutu rastućom komercijalizacijom i pojavom novih, agilnih privatnih tvrtki. Kao odgovor na te promjene, Europa poduzima odlučne korake kako bi osigurala da njezina svemirska luka ostane konkurentna, moderna i otvorena za novu generaciju lansirnih usluga.

Nedavno su usvojeni novi sporazumi koji će definirati rad i razvoj Svemirskog centra Gvajana u sljedećem desetljeću. Ovi sporazumi predstavljaju temelj za budućnost europskog svemirskog transporta, prilagođavajući upravljanje, financiranje i operativno korištenje centra dinamičnom okruženju. Cilj je jasan: osigurati zajamčen pristup svemiru za Europu, potaknuti inovacije i ojačati konkurentnost na svjetskoj sceni.

Prilagodba novoj eri svemirskih letova

Europska svemirska ekonomija raste, a s njom i broj tvrtki i inicijativa koje traže svoje mjesto pod suncem, ili bolje rečeno, među zvijezdama. Inicijative poput programa European Launcher Challenge osmišljene su kako bi potaknule razvoj novih, često manjih i fleksibilnijih, europskih lansirnih sustava. Ti novi operateri sada će moći koristiti jedinstvenu lokaciju i vrhunsku infrastrukturu CSG-a za lansiranja u svim smjerovima, od istoka prema sjeveru, otvarajući nove mogućnosti za različite vrste misija.

Novi okvir upravljanja svemirskom lukom ažuriran je kako bi se prilagodio ovim promjenama. Definirane su nove odgovornosti u pogledu upravljanja, financiranja i operativne upotrebe, čime se stvara transparentniji i učinkovitiji sustav za sve dionike. Jedna od ključnih novina je osnivanje Odbora operatora lansiranja (Launcher Operators Committee) koji će organizirati francuska svemirska agencija CNES, a čiji će članovi biti Europska svemirska agencija (ESA) i svi pružatelji usluga lansiranja. Ovaj odbor imat će ključnu ulogu u koordinaciji i rješavanju eventualnih sukoba oko rasporeda lansiranja, osiguravajući fluidnost operacija.

Strateško partnerstvo i budućnost lansirnih kompleksa

Uspostavljen je i strateški odbor ESA–CNES za donošenje ključnih odluka, davanje preporuka, nadzor i koordinaciju, posebno u vezi s dugoročnom vizijom i budućim razvojem samog CSG-a. Time se jača sinergija između dviju najvažnijih institucija koje stoje iza europske svemirske luke.

Posebno je značajna odredba koja se odnosi na budućnost lansirnog kompleksa Ensemble de Lancement Soyuz (ELS). Ovaj kompleks, koji je ranije korišten za lansiranje ruskih raketa Soyuz, sada dobiva novu svrhu. Zbog promijenjenih geopolitičkih okolnosti i prekida suradnje, ova vrhunska infrastruktura bit će prenamijenjena. Novi sporazumi eksplicitno predviđaju uspostavu lansirne rampe unutar ELS kompleksa za pobjednike programa European Launcher Challenge, ukoliko oni odluče lansirati iz Francuske Gvajane. Ovo je izvanredna prilika za nove europske tvrtke, jer im se omogućuje korištenje postojećeg, dokazanog postrojenja, čime se značajno smanjuju troškovi i vrijeme potrebno za početak operacija. Ujedno, pojednostavljen je i pristup korištenju poligona CSG-a za nove pružatelje usluga pod određenim uvjetima, što dodatno potiče konkurentnost.

Nova generacija europskih raketa: Ariane 6 i Vega

Paralelno s otvaranjem vrata novim igračima, Europa intenzivno radi na osiguranju budućnosti svojih dokazanih lansirnih sustava. Vijeće ESA-e usvojilo je rezoluciju kojom ESA prihvaća mandat za pregovaranje o novim aranžmanima za eksploataciju raketa Ariane 6 i Vega. Ovi pregovori vodit će se s ključnim industrijskim partnerima: tvrtkama Arianespace i ArianeGroup za raketu Ariane 6 te s tvrtkom Avio za raketu Vega.

Ariane 6 predstavlja budućnost europskog teškog lansiranja. Dizajnirana da bude modularna i fleksibilnija od svoje prethodnice, Ariane 5, moći će se prilagoditi različitim misijama, od lansiranja velikih telekomunikacijskih satelita do slanja sondi u duboki svemir. Njezin razvoj ključan je za održavanje europske konkurentnosti u segmentu teških lansiranja, gdje se suočava sa snažnom konkurencijom.

S druge strane, obitelj raketa Vega, s najnovijom inačicom Vega-C, specijalizirana je za lansiranje manjih i srednjih satelita u niske Zemljine orbite. Ove rakete idealne su za rastuće tržište promatračkih satelita, znanstvenih misija i takozvanih "konstelacija" malih satelita. Novi sporazum s tvrtkom Avio osigurat će nastavak i optimizaciju eksploatacije ovog važnog europskog lansera.

Jačanje europske autonomije i suradnje

Sve ove mjere imaju zajednički nazivnik: jačanje strateške autonomije Europe. Naglašava se važnost CSG-a ne samo kao tehničkog postrojenja, već kao temelja europske sposobnosti da neovisno lansira svoje satelite – bilo da se radi o onima za navigaciju (Galileo), promatranje Zemlje (Copernicus), znanstvena istraživanja ili sigurnosne potrebe. Novi sporazumi olakšat će pristup svemirskoj luci europskim tvrtkama i poticati suradnju s drugim svemirskim lukama u Europi, stvarajući tako snažniju i povezaniju europsku svemirsku mrežu.

Transformacija Svemirskog centra Gvajana iz tradicionalne svemirske luke u dinamično, višekorisničko središte ključna je za budućnost. Prihvaćanjem novih modela suradnje, otvaranjem vrata komercijalnim inicijativama i kontinuiranim ulaganjem u svoje ključne lansirne sustave, Europa osigurava da će njezina vrata prema svemiru ostati širom otvorena i u desetljećima koja dolaze.

Izvor: European Space Agency