Krajem prošlog mjeseca, točnije 30. srpnja 2025. godine, s indijskog svemirskog centra Satish Dhawan u Sriharikoti, uspješno je lansiran satelit koji predstavlja prekretnicu u promatranju našeg planeta. Projekt NISAR (NASA-ISRO Synthetic Aperture Radar), plod je dosad najznačajnije suradnje američke svemirske agencije NASA i Indijske organizacije za istraživanje svemira (ISRO), a cilj mu je pružiti dinamičan i dosad neviđeno detaljan trodimenzionalni prikaz Zemlje. Uspješno lansiranje izvedeno je pomoću indijske rakete-nosača GSLV (Geosynchronous Satellite Launch Vehicle) u 8:10 sati po istočnoameričkom vremenu, odnosno u 17:10 sati po indijskom standardnom vremenu. Kontrolori misije u ISRO-u uspostavili su komunikaciju sa satelitom otprilike dvadeset minuta nakon polijetanja, potvrdivši da svi sustavi rade prema očekivanjima i da je letjelica na putu prema svojoj operativnoj orbiti.

Revolucionarna radarska tehnologija za nadzor planeta

Ono što NISAR čini jedinstvenim jest njegov napredni radarski sustav. Smješten na visini od 747 kilometara iznad Zemlje, satelit koristi dva sofisticirana radarska instrumenta koji rade na različitim frekvencijama – L-pojas, koji je razvila NASA, i S-pojas, razvijen od strane ISRO-a. Ova dvofrekventna sposobnost omogućuje mu da prodre kroz oblake, dim, gustu vegetaciju i mrak, osiguravajući kontinuirano prikupljanje podataka bez obzira na vremenske uvjete ili doba dana. Za razliku od optičkih satelita kojima je za snimanje potrebna dnevna svjetlost i vedro nebo, NISAR može "vidjeti" površinu Zemlje u svim uvjetima. Srce sustava je ogromna mrežasta antena promjera 12 metara, najveća takve vrste ikad poslana u svemir, postavljena na nosaču dugačkom 9 metara. Njezina je zadaća usmjeravati i primati mikrovalne signale. Analizom razlika u povratnim signalima s oba radara, znanstvenici mogu stvoriti nevjerojatno precizne slike i detektirati promjene na površini s točnošću od samo jednog centimetra.

Praćenje Zemljine kore i prirodnih katastrofa

Jedan od primarnih ciljeva misije jest praćenje suptilnih pokreta Zemljine kore. Sposobnost detekcije pomaka od svega nekoliko milimetara ključna je za bolje razumijevanje tektonskih procesa koji dovode do potresa, vulkanskih erupcija i klizišta. NISAR će sustavno pratiti seizmički aktivna područja i vulkane, mjereći deformacije tla koje mogu prethoditi, pratiti i uslijediti nakon takvih događaja. Ovi podaci omogućit će znanstvenicima da usavrše modele za procjenu rizika od potresa i potencijalno identificiraju rane znakove upozorenja koji najavljuju erupcije. Time se otvaraju nove mogućnosti za zaštitu zajednica u ugroženim područjima, dajući donositeljima odluka ključne informacije za planiranje evakuacija i odgovora na katastrofe.

Nadzor ekosustava i klimatskih promjena

Misija će imati ogroman utjecaj i na praćenje globalnih ekosustava i posljedica klimatskih promjena. NISAR će pratiti promjene u šumskim i močvarnim područjima, pružajući precizne podatke o deforestaciji, rastu biomase i zalihama ugljika u vegetaciji. Ovi podaci su od vitalne važnosti za razumijevanje globalnog ciklusa ugljika i borbu protiv klimatskih promjena. Posebno važan zadatak bit će nadzor kriosfere – ledenih pokrova, ledenjaka i morskog leda. Satelit će pružiti kontinuirane i detaljne informacije o brzini otapanja leda na Grenlandu i Antarktici, što je ključan faktor za predviđanje porasta razine mora. Također će pratiti promjene u permafrostu, čije otapanje oslobađa velike količine metana, snažnog stakleničkog plina.

Primjena u poljoprivredi i upravljanju resursima

Podaci koje će NISAR prikupljati imat će i direktnu praktičnu primjenu u poljoprivredi i upravljanju vodenim resursima. Praćenjem vlažnosti tla i stanja usjeva, satelit će pomoći poljoprivrednicima u optimizaciji navodnjavanja i poboljšanju prinosa, što je ključno za globalnu sigurnost hrane. Također će omogućiti bolje upravljanje zalihama podzemnih voda, praćenje slijeganja tla uslijed crpljenja vode te nadzor nad stanjem vitalne infrastrukture poput brana, nasipa i mostova. Mogućnost detekcije minimalnih deformacija na infrastrukturnim objektima može ukazati na potencijalne probleme prije nego što postanu kritični.

Globalna pokrivenost i budućnost misije

Satelit će gotovo cijelu kopnenu i ledom prekrivenu površinu planeta skenirati dva puta svakih 12 dana. Ovakva učestalost ponovnih preleta omogućit će znanstvenicima stvaranje vremenskih serija podataka koje otkrivaju kako se karakteristike površine mijenjaju tijekom vremena. Posebno će pokrivati područja južne polarne hemisfere koja su rijetko u fokusu drugih radarskih satelita. Nakon uspješnog lansiranja, NISAR ulazi u otprilike 90-dnevnu fazu puštanja u pogon. Tijekom tog razdoblja, letjelica će razviti svoju veliku radarsku antenu i provesti kalibraciju instrumenata. Kada ova faza završi, započet će trogodišnja primarna znanstvena misija. U skladu s politikom otvorenosti, svi podaci prikupljeni tijekom misije bit će besplatno dostupni znanstvenoj zajednici, vladinim agencijama i javnosti širom svijeta, potičući globalnu suradnju u rješavanju nekih od najvećih izazova s kojima se čovječanstvo danas suočava.