Copernicusova radarska konstelacija uskoro dobiva novo pojačanje – satelit Sentinel-1D završio je ključne provjere u Francuskoj Gvajani i ulazi u finalnu fazu priprema za povezivanje s raketom Ariane 6. Plan je da letjelica poleti iz Kouroua u utorak, 4. studenoga 2025. kako bi osnažila kontinuirano snimanje Zemljine površine u svim vremenskim uvjetima te nadoknadila ograničenja koja donosi starija oprema u orbiti. U trenutku kada se priključi satelitu Sentinel-1C, lansiranom krajem 2024., Copernicus će ponovno imati dvostruku „radarsku budnicu” za brže, pouzdanije i gušće pokrivanje planeta.

Dvostruka konstelacija kao standard za brze odluke

U sustavu kakav je Copernicus, dva operativna satelita u istoj misiji nisu luksuz nego nužnost. Interval ponovnog preleta nad istom lokacijom izravno određuje koliko se brzo može otkriti promjena – je li riječ o izbijanju poplave, pojavi novog klizišta, pomaku glečera, širenju naftne mrlje ili prekomjernom ribolovu. Konstelacija 1C + 1D omogućit će skraćivanje vremena čekanja na iduću snimku i gušće vremenske serije, što znači ranije upozorenje i bolju informiranost službi koje donose odluke na terenu. Time se vraća i logika za koju je Sentinel-1 izvorno osmišljen: operativna usluga koja ne staje ni kad su oblaci gusti, a noć duga.

Što Sentinel-1D donosi u odnosu na prethodnike

Srce letjelice je C-band Synthetic Aperture Radar (C-SAR), instrument koji šalje i prima radarske impulse i iz njih računa sliku visoke rezolucije. Prednosti radara su dobro poznate: neovisnost o dnevnom svjetlu, otpornost na oblake i oborinu te precizno mjerenje promjena na tlu i moru. U odnosu na prvu generaciju (1A/1B), novi blok (1C/1D) od temelja je moderniziran: učinkovitije upravljanje potrošnjom energije, robusniji računalni i komunikacijski podsustavi te GNSS prijamnik kompatibilan s više sustava za preciznu navigaciju i određivanje orbite – uključujući europski Galileo, uz GPS i druge konstelacije. Ta višekonstelacijska potpora daje stabilniji, brži i točniji „otkucaj” satelitu, što se u konačnici prelijeva u konzistentniji geolokacijski otisak na svakoj snimci.

Još jedna važna novost je uvođenje prijamnog sustava za AIS (Automatic Identification System) na novijim platformama. AIS je globalni standard kojim brodovi automatski emitiraju svoj identitet i položaj. Kada se radarska slika i AIS signali promatraju zajedno, slaže se cjelovitija priča o prometu na moru: gdje su plovila koja transponder drže uključenim, gdje se pojavljuju „tamne točke” bez AIS-a, kako se kretanje poklapa s vremenskim prilikama, valovima i strujama. U praksi to znači bolju pomorsku sigurnost, učinkovitiji nadzor ribolova i bržu reakciju kod potrage i spašavanja.

Zašto je kontinuitet presudan: što se mijenja s 1D

Sentinel-1A već je 11 godina u orbiti i funkcionira iznad projektiranog životnog vijeka. Zahvaljujući Sentinel-u 1C konstelacija je u 2025. ponovno radila u dvostrukom modu s 1A, ali dolazak 1D osnažit će operacije za idući ciklus Copernicusa. U praksi to znači: više orbita dnevno s korisnim akvizicijama, fleksibilnije prebacivanje između modova snimanja (npr. široki pojas za brzo kartiranje poplava ili uži pojas za gradske deformacije), te rasterećenje planiranja zadataka između dviju letjelica. Efekt je najvidljiviji u kraćem vremenu povratka na kritične lokacije i u stabilnijoj dostupnosti proizvoda kroz distributivne sustave.

Pripreme u Kourouu: od dolaska do funkcionalnih testova

Nakon što je Sentinel-1D dopremljen u Francusku Gvajanu, timovi u Kourouu odradili su standardni protokol: provjera tlakovnog sustava i nepropusnosti, zatim „electrical check-out” za sve glavne podsustave – napajanje, termalni nadzor, komunikacije, računalo, upravljanje stavom i naravno radarsku liniju. AIS antenski sklopovi, koji se prevoze zasebno radi sigurnosti, integrirani su na letjelicu i potom provjereni završnim testom povezivosti kako bi se potvrdila ispravna električna veza i telemetrija. Ovi koraci, premda rutinski, stvaraju „zlatnu traku” podataka koja se koristi kao referenca pri svakom idućem paljenju sustava – tijekom punjenja gorivom, spajanja na gornji stupanj rakete i konačnog vertikalnog iznošenja na rampu.

Ariane 6: logistika lansiranja i vremenski prozor

Lansiranje Sentinel-a 1D predviđeno je 4. studenoga 2025. na raketi Ariane 6 u konfiguraciji 62 (dva pomoćna potisnika). Letjelica cilja na visinu oko 700 km u sunčevo sinkronoj orbiti. Ariane 6 u 2025. ulazi u fazu redovitih operativnih misija, a upravo ovakva „servisna” isporuka radarskog satelita Copernicusu ilustrira njezinu ključnu ulogu u europskoj autonomiji pristupa svemiru. Za zemaljski tim to znači dobro uvježbani ritam: završno sklapanje „stacka” (satelit + adapter + gornji stupanj), zatvaranje oklopa (fairinga), rollout na lansirnu rampu i niz završnih provjera do T-0.

Kako radar „vidi” svijet: kratki vodič za čitatelje

Za razliku od optičkih satelita koji fotografiraju Sunčevom svjetlošću, radar mjeri vlastite odraze. C-SAR emitira valove frekvencije oko 5,4 GHz te iz povratnog signala rekonstruira svijetlo-tamne uzorke koji ovise o hrapavosti, vlazi, geometriji i kretanju površine. Zbog toga se poplavljeno tlo, mokra polja i mirno more „potpisuju” drugačije od suhog tla, šume ili valovitog mora. U interferometriji (InSAR) uspoređuju se fazne informacije iz dviju snimki i računa subcentimetarsko pomicanje tla – odličan alat za klizišta, rudnike, potrese i urbanu stabilnost. U morskim primjenama iz radarskog šuma i uzorka kratkih kapilarnim valova izvlače se karte vjetra, a geometrija tamnih mrlja otkriva naftne izlijeve.

Kome su podaci najvrjedniji: od hitnih službi do poljoprivrede

Hitne službe i civilna zaštita oslanjaju se na Sentinel-1 za brzu segmentaciju poplavnih polja, određivanje dostupnih prometnica i procjenu štete odmah nakon nevremena. Pomorske vlasti koriste kombinaciju SAR-a i AIS-a kako bi pratili kretanje flota, nadzirali ribolovne zone i uočili sumnjive obrasce. Geološke službe prate stabilnost padina, rizične zone oko aktivnih rasjeda ili odlagališta otpada. Urbanisti i inženjeri detektiraju polagana slijeganja nasipa, naselja i prometnica. Poljoprivreda iz radarskih mjerenja vlage i strukture vegetacije gradi indikatore stresa usjeva, što pomaže u osiguranju i planiranju navodnjavanja. Klimatski znanstvenici prate promjene u ledenom pokrovu i dinamici ledenjaka, dok ekološke organizacije koriste radar za nadzor močvara, šuma i obalnih ekosustava kroz cijelu godinu.

Brži povrat podataka i bolja isporuka korisnicima

Copernicusov ekosustav isporuke podataka posljednjih je godina temeljito obnovljen. Sentinel-1C je krajem ožujka 2025. započeo preliminarne operacije uz paralelno trajanje komisijskog razdoblja, a njegovi su proizvodi progresivno stavljani na raspolaganje korisnicima. Dolaskom 1D očekuje se još kraće vrijeme od akvizicije do objave zahvaljujući optimiziranim planovima snimanja, kapacitetima zemaljskih stanica i prilagodljivom rasporedu downlinka. Za krajnje korisnike to praktično znači veću vjerojatnost da će na vrijeme preuzeti sliku koja im treba za teren.

Tehničke finese: modovi, rezolucije i orbitna geometrija

Sentinel-1 radi u nekoliko standardnih modova. Interferometric Wide Swath (IW) je „radni konj” nad kopnom: širina pojasa do 250–300 km, ground-range pikseli reda veličine 5–10 m, idealno za deformacije i karte poplava. Extra Wide (EW) preferira se nad obalama i otvorenim morem gdje je najvažnije pokriti što više akvatorija. Stripmap (SM) koristi se za ciljana područja u visokoj rezoluciji. Orbitska postava s dva satelita u fazi od 180° daje bolju temporalnu gustoću, a kada zatreba interferometrijska koherencija, planeri mogu „uštrikati” i posebne ponovne prelete nad istom stazom – za detaljno praćenje grada, brane ili rudnika.

GNSS i precizna orbita: zašto je to važno korisniku

Točnost geopozicioniranja scene jednako je važna kao i oštrina same radarske slike. Novi prijamnici za GNSS s podrškom za više konstelacija omogućuju precizno određivanje orbite (POD) s centimetarskim pogreškama u post-procesiranju. Bolja orbita znači manje pristranosti kod geokodiranja i stabilnije usporedbe scena kroz vrijeme – presudno za sve serije u kojima se traže tihi pomaci reda milimetara po tjednu ili mjesecu.

AIS kao „drugi par očiju” nad morem

Radarska slika odlično prikazuje sve što na moru ostavlja kontrast – brod, valovita površina, naftna mrlja – ali radar ne „zna” ime plovila. AIS dopunjuje tu sliku identitetom i kursem. Na razini operativnih centara to znači da se otkrivena meta na SAR-u može brzo upariti s AIS porukama – ili markirati kao „kontakt bez AIS-a” ako transponder šuti. Takvi obrasci posebno su zanimljivi za nadzor zaštićenih morskih područja, praćenje koridora uz energetske objekte i kontrolu nelegalnog ribolova.

Što znači „bolji revisit” u brojkama

U idealnim uvjetima dva satelita na suprotnim čvorovima orbite mogu prepoloviti vrijeme povratka nad istom lokacijom. To nije samo zgodna metrika za prezentacije, nego operativna razlika između „prekasno” i „na vrijeme”. Ako je riječ o poplavi koja raste brzinom desetaka centimetara na sat, dodatna snimka iz drugog satelita može odrediti hoće li naselje trebati evakuaciju unutar 12 sati ili ne. Ako su u pitanju klizišta, učestalije interferometrijske veze daju raniji signal da je padina ušla u akceleraciju.

Industrijski lanac i pouzdanost

Sentinel-1 je proizvod velikog europskog konzorcija u kojem se spajaju iskustva u radarskoj elektronici, sklopovima za upravljanje snagom, strukturama i softveru. U novom bloku, iskustva iz komisije i ranih operacija Sentinel-a 1C primijenjena su u metodama testiranja, planovima akvizicije i optimizaciji zemaljskog lanca. To je jedan od razloga zbog kojih se očekuje brža stabilizacija Sentinel-a 1D nakon ulaska u orbitu, uz manje rizika i kraće tehničke pauze u prvim tjednima misije.

Otvoreni podaci i alati: gdje korisnici rade s proizvodima

Copernicus ostaje vjeran principu otvorenog pristupa. Proizvodi Sentinel-a 1 dostupni su kroz više sučelja i usluga za pretraživanje, obradu i preuzimanje. Napredniji korisnici mogu automatizirati protokole za preuzimanje i obradu, dok će terenske službe često koristiti unaprijed konfigurirane karte s tematskim slojevima. Za one koji žele razumjeti osnove, dobar je početak proći kratki pregled pojmova poput SAR instrumenta, GNSS-a ili AIS-a, a zatim isprobati osnovne radne tokove u preglednicima i GIS alatima.

Primjeri upotrebe u regiji: što znači za Hrvatsku i susjedstvo

Na našem području radarska konstelacija pokazuje se presudnom u nekoliko scenarija. Uzduž Jadrana to su zimske i jesenske ciklone koje donose obilne oborine, nagla plavljenja bujičnih tokova i oluja. Na kršu i strmim padinama Dinarida fokus su klizišta i odroni, dok je u ravničarskim dijelovima središnje i istočne Hrvatske važno kartirati prostrane poplavne zone uz Savu, Dravu i Kupu. Pomorski nadzor uključuje i sezonski pojačan promet jahti te teretnog i tankerskog prometa kroz Jadran, gdje spajanje SAR-a i AIS-a pomaže lokalnim kapetanijama i lučkim upravama. U poljoprivredi radarski indikatori vlage i strukture tla mogu poboljšati procjene štete nakon tuče ili olujnog nevremena, što je važno i osiguravateljima i proizvođačima.

Što se zapravo testira prije goriva

Faza u kojoj je Sentinel-1D „spreman za finalizaciju prije punjenja” znači da su sve funkcionalne provjere uspješno zatvorene. To uključuje „cold start” paljenja, testove redundancije (prebacivanje na rezervne kanale napajanja, RF linije, memorijske banke), provjere telekomandi i telemetrije, te simulacije tipičnih operativnih scenarija u orbiti. Tek nakon toga slijedi punjenje gorivom i oksidansima za manevarske potiske, zatvaranje servisnih panela i „instrument close-out” – pristup instrumentu se smanjuje na minimum i sve se prepušta elektroničkom nadzoru.

Operativni životni vijek i plan B

Projektirani vijek Sentinel-a 1 iznosi sedam godina, no operativno iskustvo pokazuje da se uz dobru termalnu kontrolu i pažljivo raspoređivanje resursa mogućnost rada može znatno produljiti. Unatoč tome, kontinuitet misije nikad se ne oslanja na jedan satelit. Zbog toga je 1D planiran kao operativni nasljednik i partner, a planiranje idućih kapaciteta već se razmatra u okvirima dugoročnog programa Copernicus druge generacije. Koristan učinak za korisnike: i kad jedan satelit ode u planirani servis ili se suoči s anomalijom, drugi nastavlja prekrivati kritične zadatke.

Od sirove amplitude do korisničkog proizvoda

Sirovi SAR podaci prolaze kroz više razina obrade – od Level-0 i Level-1 proizvoda (npr. GRD, SLC) do Level-2 i tematskih karata. Svaki korak uključuje preciznu orbitu, radiometrijske korekcije, geokodiranje i čitav niz filtara koji odvajaju korisni signal od šuma. Nad morem, recimo, na temelju radarskog „granuliranog” uzorka rekonstruira se polje vjetra; nad kopnom se iz usporedbi scena izračunava pomak terena. Nova arhitektura 1C/1D s bržim memorijama i pouzdanijim downlinkom pomaže da veći volumen podataka brže stigne do zemaljskih procesora i korisnika.

Gledano očima zajednica koje ovise o preciznosti

Hidrologija treba višednevne sekvence za modeliranje ulaza u retencije i procjenu rizika po naselja; promet želi znati koje su ceste prohodne nakon oluja; energetika kontrolira vjetroelektrane i dalekovode na izloženim terenima; turizam i pomorstvo oslanjaju se na situacijsku svijest o ruti, valovima i vjetru. U svakoj od tih grana, kraći revisit i veća pouzdanost isporuke koju nosi 1D smanjuju neizvjesnost u planiranju. Kad se na to nadogradi AIS, slika na moru postaje razumljivija i provjerljivija, što koristi svima od lučkih vlasti do istraživačkih instituta.

Kalendar do polijetanja

U preostalim tjednima do 4. studenoga 2025. slijedi redoslijed koji su timovi već izbrusili na mnogim misijama: finalizacija letjelice (zatvaranje panela, zaštite i kablova), punjenje gorivom, integracija na gornji stupanj Arianea 6, spajanje s oklopom, izvoz na rampu, te „wet dress rehearsal” i završni countdown. Na dan D, vremenski prozor i stanje visokih slojeva atmosfere odredit će trenutak polijetanja, a satelitu će trebati niz manevra da pristigne u svoju ciljanu točku i uključi instrument u skladu s planom komisije.

Zašto je važno pratiti i „dosadne” provjere

Ovakva pripremna razdoblja rijetko pune naslovnice, no upravo se u njima stvaraju uvjeti za godine pouzdanog rada u orbiti. Svaki vijak i svaka krivulja napona dobit će svoj potpis u zapisnicima; te se vrijednosti kasnije koriste kad softver u orbiti traži anomaliju ili kad inženjer na Zemlji uspoređuje ponašanje prije i poslije neke automatske zaštite. Sentinel-1D je tim koracima došao do točke kada mu preostaje „kozmetika” prije punjenja i susreta s Arianeom 6 – a korisničke zajednice širom Europe već računaju na podatke koji će stizati u prvih tjedana nakon polijetanja.

Kako se korisnici mogu pripremiti

Tko želi iskoristiti puni potencijal dolaska 1D, može već sada pripremiti radne tokove za bržu ingestiju podataka, ažurirati maskiranje oblaka u hibridnim analizama (SAR + optički senzori), te se uvjeriti da su geodetski sustavi i projekcije dosljedno postavljeni u svim alatima. Dobro je provjeriti i automatizirane alarme za ekstremne događaje kako bi se bez ručne intervencije pokrenule obrade i diseminacija prema ekipama na terenu. U pomorskim centrima vrijedi unaprijed definirati pravila spajanja SAR detekcija i AIS-a, primjerice pragove za označavanje „sumnjivog kontakta” ako se na radaru vidi cilj bez aktivnog transpondera.