Lombardija i OACM: najava certificiranja jezera Como i jezera Garda u okviru „plavog gospodarstva” na kopnenim vodama
Lombardija, najrazvijenija i demografski najveća talijanska regija, posljednjih godina sve otvorenije traži modele koji spajaju turizam, zaštitu okoliša i lokalnu ekonomiju. U tom se kontekstu u javnosti pojavila najava suradnje s inicijativom Ocean Alliance Conservation Member (OACM), koja kroz svoj brend White Flag International promovira sustav certificiranja „SAFE” područja i programe fizičkog uklanjanja otpada iz vodenih ekosustava. Prema materijalima OACM-a, fokus se sve češće širi i na jezera i rijeke, uz poruku da bi se dio standarda razvijenih za obalna područja mogao primijeniti i na kopnene vode, osobito ondje gdje turizam i zaštita prirode ovise o stvarnoj kvaliteti okoliša.
U Lombardiji se u tom okviru najčešće spominju dva simbolična „motora” turizma sjeverne Italije: jezero Como i jezero Garda. Oba područja godinama žive od kombinacije krajolika, kulturne baštine, gastronomije i luksuzne ponude, ali su istodobno izložena pritiscima masovnih posjeta, prometu plovila, opterećenju infrastrukture i širem problemu onečišćenja – od vidljivog otpada do sve teže mjerljivih mikroonečišćivala.
Što je OACM i što znači White Flag certifikacija
OACM se na vlastitim stranicama opisuje kao globalna inicijativa usmjerena na „konkretne mjere” zaštite vodenih ekosustava, uključujući oceane, jezera i rijeke, s naglaskom na fizičko uklanjanje plastičnog otpada i vodenog otpada s dna i iz priobalja. U istom okviru djeluje White Flag International, koji promovira postupak certificiranja područja nakon čišćenja te periodičnog nadzora, pri čemu se u terminologiji OACM-a često spominje oznaka CSMA (Certified SAFE Marine Area) – pojašnjenja radi, u njihovim opisima CSMA se može odnositi i na jezera i rijeke, ne samo na more.
OACM navodi da se certificiranje provodi uz uključivanje inspektora White Flaga te tehničkih timova, a dio procedure uključuje mjerenja i dokumentiranje stanja područja prije i nakon zahvata. U srodnim materijalima koji opisuju protokole certificiranja spominju se i mjerenja sedimenta te procjene onečišćenja mikroplastikom kao jedan od elemenata u razumijevanju početnog stanja i rizika ponovnog onečišćenja.
Važno je napomenuti i da se o OACM-u u javnosti ponekad vode rasprave oko vjerodostojnosti i načina rada. Primjerice, malteški istraživački portal The Shift News ranije je kritički pisao o pojedinim aktivnostima i promocijama povezanima s White Flag inicijativom. To ne mora automatski pobiti svaku lokalnu akciju čišćenja, ali jest signal da svaka eventualna primjena certifikata u Lombardiji mora biti maksimalno transparentna: s jasno objavljenom metodologijom, neovisnim mjerenjima, javno dostupnim izvještajima i usklađenošću s talijanskim i europskim propisima.
Zašto se priča seli na jezera: „plavo gospodarstvo” i kopnene vode
Europska komisija „plavo gospodarstvo” definira kao skup sektora i aktivnosti povezanih s morem, obalom i vodenim resursima, uz naglasak na održivost, inovacije i društvenu uključenost. U službenim dokumentima EU-a naglasak je i dalje snažno usmjeren na morske i obalne sektore (poput pomorskog prijevoza, ribarstva, obalnog turizma i obnovljive energije na moru), no sve češće se u znanstvenim i stručnim raspravama koristi šire tumačenje koje uključuje i turizam te gospodarske aktivnosti vezane uz slatkovodne sustave.
Za Lombardiju je ta veza prirodna: regija je gusto naseljena, intenzivno industrijalizirana i snažno turistički usmjerena, a istodobno ovisi o kvaliteti voda za vodoopskrbu, navodnjavanje, rekreaciju i očuvanje ekosustava. Znanstveni radovi o stanju kopnenih voda u Lombardiji upozoravaju na složenu kombinaciju rizika – od nasljeđa pesticida i kemijskih onečišćenja do pritisaka energetskog korištenja rijeka i hidrotehničkih zahvata.
Jezero Como: luksuzni brend i pitanje stvarne kvalitete vode
Jezero Como je globalno prepoznat turistički brend, no njegova vrijednost ovisi o tome koliko jezero ostaje sigurno i privlačno za stanovnike i posjetitelje. U znanstvenoj literaturi posljednjih godina posebno su vidljiva istraživanja koja prate tzv. mikroonečišćivala (primjerice tragove farmaceutika) i njihov put kroz vodeni ciklus – od pritoka i uređaja za pročišćavanje do jezerske vode i, u nekim slučajevima, pitke vode dobivene iz jezera. Takvi radovi, objavljeni u recenziranim časopisima, upućuju na to da se problem kvalitete vode ne može svesti na ono što je oku vidljivo (plutajući otpad), nego zahtijeva sustavno praćenje, ulaganja u obradu otpadnih voda i mjere smanjenja unosa zagađivala.
Upravo zato dio stručnjaka upozorava da certifikati i oznake imaju smisla samo ako su vezani uz mjerljive pokazatelje i kontinuirano praćenje, a ne samo uz jednokratnu akciju čišćenja. Ako se u Lombardiji doista krene prema „certificiranju” dijelova jezera Como, ključna pitanja bit će: tko mjeri, prema kojim standardima, koliko često, koji su pragovi za intervenciju i kako se rezultati komuniciraju javnosti.
Jezero Garda: najveće talijansko jezero pod pritiskom turizma
Jezero Garda, najveće jezero u Italiji, prostire se kroz tri regije – Lombardiju, Veneto i Trentino-Alto Adige – i predstavlja snažan turistički i gospodarski resurs. Upravo zbog te interregionalne prirode, upravljanje kvalitetom vode i zaštitom okoliša složenije je nego u sustavima unutar jedne administrativne jedinice.
Znanstvena istraživanja posljednjih godina bilježe prisutnost plastike i mikroplastike u jezerskim sustavima, a u slučaju Garde objavljeni su radovi koji su koristili praktične tehnologije prikupljanja plutajućeg otpada (poput uređaja tipa „Seabin”) kako bi se istodobno pratio sastav i sezonska varijabilnost otpada – pri čemu turističke sezone mogu značajno promijeniti količine i vrste zabilježenih čestica. Europske institucije, kroz projekte financirane iz EU fondova, dodatno ističu problem mikroplastike u slatkovodnim sustavima te važnost praćenja i poboljšanja učinkovitosti uređaja za pročišćavanje, jer dio mikroplastike ostaje u postupku obrade, ali dio završava u okolišu.
Takvi nalazi ne znače da je Garda „izgubljena” ili nesigurna, ali podsjećaju da turistička reputacija i stvarna ekološka otpornost ne idu uvijek ruku pod ruku. Ako se govori o certifikatu koji bi Gardi i Lombardiji dao dodatni marketinški i reputacijski poticaj, onda kriteriji moraju biti dovoljno strogi da izdrže provjeru znanosti i regulatora – i dovoljno jasni da ih razumiju lokalne zajednice i posjetitelji.
Što bi „Certified SAFE Continental Water” mogao značiti u praksi
U javnim najavama i promocijama koje prate OACM, pojavljuje se termin „Certified SAFE Continental Water”, kojim se sugerira prilagodba koncepta „SAFE” područja na kopnene vode. OACM i White Flag International u svojim opisima CSMA koncepta već uključuju jezera i rijeke, naglašavajući fizičko uklanjanje otpada, certificiranje i periodični nadzor. Međutim, trenutačno nije jasno postoji li jedinstven, široko prihvaćen i neovisno potvrđen standard za „kontinentalne” vode usporediv s etabliranim međunarodnim shemama u turizmu ili okolišu.
Zbog toga će, ako Lombardija uistinu krene u takav program, presudno biti razdvojiti dvije razine:
- operativnu razinu: konkretne akcije čišćenja, uklanjanje otpada, organizacija timova i logistika, te mjere sprječavanja ponovnog onečišćenja
- razinu vjerodostojnosti: objava metodologije, uključivanje javnih institucija, neovisnih laboratorija i sveučilišta, te usporedivost podataka kroz vrijeme
Bez te druge razine, oznaka „certificirano” lako sklizne u čisti PR. S njom, pak, certifikat može postati alat upravljanja: signal turističkom sektoru da se standardi podižu, ali i instrument pritiska da se ulaganja u kanalizaciju, pročišćavanje i nadzor ubrzaju.
Uloga javnih institucija i pitanje transparentnosti
U Italiji i EU okvirima, upravljanje vodama i okolišem oslanja se na pravila koja nadilaze lokalne kampanje: od standarda kvalitete vode do obveza u području otpadnih voda i zaštite prirode. Zato bi, u slučaju uključivanja OACM-a i White Flaga u Lombardiji, bilo ključno da proces ne ostane na razini privatne ili poluprivatne inicijative, nego da bude usklađen s javnim nadzorom i postojećim regulatornim mehanizmima.
Praksa u upravljanju velikim jezerskim sustavima pokazuje da su najbolji rezultati mogući kada se spoje tri komponente: lokalne komunalne službe i vodne agencije, znanstvene institucije koje mogu osigurati metodologiju i interpretaciju podataka, te turistički sektor koji ima interes ulagati u reputaciju, ali i odgovornost smanjiti vlastiti ekološki otisak. U tom smislu, Lombardija bi – ako želi postaviti „presedan” za kontinentalni vodeni turizam – morala osigurati javno dostupne godišnje izvještaje, mjerne podatke i planove intervencija, neovisno o tome tko provodi operativno čišćenje.
Širi kontekst: mikroplastika i „nevidljiva” onečišćenja
Mikroplastika u jezerima postaje europska tema ne samo zbog estetike i turizma, nego i zbog utjecaja na bioraznolikost i potencijalnih rizika za ljudsko zdravlje. Projekti financirani iz EU-a ukazuju da uređaji za pročišćavanje mogu zadržati dio mikroplastike, ali ne i sve, pa čestice završavaju u okolišu, gdje mogu utjecati na slatkovodne organizme. U znanstvenim radovima o jezerima u Italiji, uključujući Gardski sustav, naglašava se sezonski učinak turizma na količine otpada i potreba za standardiziranim monitoringom.
Za Como, istraživanja mikroonečišćivala i farmaceutskih tragova upozoravaju na još širi spektar problema: čak i uz relativno urednu obalu, kemijski tragovi i mikročestice mogu ostati u sustavu, pa se politika zaštite ne može svesti na „čišćenje” u uskom smislu. Upravo tu se otvara prostor za novu vrstu turističke politike: onu koja sigurnost i luksuz veže uz mjerljivu ekologiju, a ne samo uz sliku destinacije.
Hoće li certifikacija postati standard ili ostati eksperiment?
Najave o „pionirskom” potezu Lombardije u certificiranju kopnenih voda uklapaju se u šire europske rasprave o održivosti turizma i tranziciji prema zelenijim modelima gospodarstva. Europska komisija kroz strategije održivog plavog gospodarstva naglašava da se rast sektora mora uskladiti sa zaštitom resursa i uključivošću, a izvještaji o plavom gospodarstvu sve detaljnije prate ekonomske učinke i trendove. No, razlika između strategije i stvarnosti često se vidi upravo na lokalnim primjerima: ondje gdje se sudaraju interesi turizma, infrastrukture, lokalnog stanovništva i ekologije.
Ako se program u Lombardiji zaista realizira, njegovi će stvarni kriteriji biti vidljivi u dvije stvari: u podacima (što se mjeri i što se objavljuje) i u kontinuitetu (što se događa nakon prvog vala medijske pažnje). U najboljem scenariju, certificiranje jezera Como i jezera Garda moglo bi postati poticaj za širi paket mjera: strožu kontrolu otpada s plovila, ulaganja u pročišćavanje, standarde za turističke operatere, edukaciju posjetitelja i sustavno praćenje onečišćenja. U suprotnom, oznaka bi se mogla svesti na kratkotrajan marketinški dodatak koji ne mijenja ekološku sliku, a upravo je to rizik na koji upozoravaju i kritički osvrti dijela medija.
Izvori:- Europska komisija (DG MARE) – objašnjenje koncepta održivog plavog gospodarstva (link)- Publications Office of the EU / Europska komisija – „The EU Blue Economy Report 2025” (službena publikacija i PDF) (link)- OACM – opis programa i fokusa na oceane, jezera i rijeke (link)- OACM – White Flag International i definicija CSMA/„SAFE” područja (link)- White Flag International – pregled inicijative i primjeri dodjele („award”) (link)- ScienceDirect – istraživanje mikroonečišćivala u jezeru Como (farmaceutski tragovi kao pokazatelji) (link)- MDPI – sezonsko praćenje plastike i mikroplastike u sjevernom dijelu jezera Garda (link)- CINEA (Europska komisija) – projekt LIFE BLUE LAKES i nalazi o mikroplastici u sustavima povezanim s jezerom Garda (link)- MDPI – pregled izazova upravljanja kopnenim vodama u Lombardiji (onečišćenja i hidropotencijal) (link)- The Shift News – kritički osvrt na White Flag/OACM promocije i aktivnosti (kontekst rasprava o vjerodostojnosti) (link)
Kreirano: četvrtak, 19. veljače, 2026.
Pronađite smještaj u blizini