Maroko u 2025. probio turistički „strop”: rekordni prihodi i gotovo 20 milijuna dolazaka, ali i sve glasnija pitanja održivosti
Turistička industrija Maroka u 2025. godini zabilježila je rezultate koji se u Rabatu opisuju kao povijesni iskorak: zemlja je gotovo dosegla prag od 20 milijuna posjetitelja, a devizni prihodi od putovanja nastavili su rasti do razina koje potvrđuju da je turizam postao jedan od ključnih generatora gospodarskog impulsa. Prema podacima koje je Ministarstvo turizma, rukotvorina te socijalne i solidarne ekonomije objavilo početkom siječnja 2026., Maroko je u 2025. primio 19,8 milijuna turista, što predstavlja dvoznamenkasti rast u odnosu na godinu ranije. Istodobno, službeni pokazatelji za prvih jedanaest mjeseci 2025. govore o 124 milijarde dirhama turističkih primitaka, uz osjetan rast u odnosu na 2024. godinu. U dijelu međunarodnih turističkih medija pojavila se i procjena da bi ukupni godišnji prihodi mogli dosegnuti oko 138 milijardi dirhama, no takav zbroj treba promatrati kao medijsku procjenu dok se ne objavi završna službena bilanca za cijelu godinu.
U praksi, brojke imaju vrlo opipljivu posljedicu: od atlantske obale i surf destinacija do gradskih jezgri poput Marakeša, Feza i Casablance, potražnja za smještajem, prijevozom i uslugama snažno je porasla. Za putnike to znači širi izbor sadržaja, ali i veći pritisak na infrastrukturu u najpopularnijim zonama, zbog čega se sve češće govori o upravljanju gužvama, ograničenjima kapaciteta i okolišnom otisku. Ako planiraš put, korisno je na vrijeme provjeriti
ponude smještaja u Maroku, posebno u terminima pojačanih dolazaka.
Europska potražnja i nova tržišta: što je poguralo rekordnu godinu
Struktura potražnje u 2025. i dalje je uvelike oslonjena na Europu, što Maroku daje relativno stabilnu bazu dolazaka, osobito u zimskim i prijelaznim mjesecima kada je klima na sjeveru kontinenta nepovoljnija za putovanja. Paralelno, turistički sektor aktivno radi na širenju tržišta i jačanju zračne povezanosti, s ciljem da se ublaži sezonalnost i smanji ovisnost o nekoliko dominantnih emitivnih zemalja.
U službenom strateškom dokumentu države naglasak je upravo na povećanju zračnog kapaciteta i razvoju izravnih točka-točka linija, kao i na jačoj promociji i partnerstvima s velikim turoperatorima. Ta kombinacija objašnjava zašto je rast zabilježen i u segmentima kratkih gradskih odmora te tematskih putovanja, gdje Maroko nastupa kao destinacija koja može spojiti kulturnu baštinu, gastronomiju i prirodne krajolike u relativno kratkom vremenu boravka. U takvim aranžmanima najtraženiji su Marakeš i obalna odredišta, pa se preporučuje rano planiranje i provjera
smještaja blizu glavnih atrakcija u Maroku.
Brojke koje mijenjaju ekonomsku sliku: prihodi, devize i radna mjesta
U Maroku turizam nije samo „industrija doživljaja”, nego sektor koji izravno utječe na devizni priljev, potrošnju i zapošljavanje. Kada ministarstvo iznosi podatak o 124 milijarde dirhama primitaka do kraja studenoga, implicitno poručuje da je već tada premašen prijašnji godišnji rezultat, dok rast dolazaka na 19,8 milijuna potvrđuje da se oporavak nakon pandemijskih godina pretvorio u novi ciklus širenja.
U državnim planovima turizam se promatra kao poluga šireg razvoja: cilj je privući ulaganja, podizati kvalitetu usluge te jačati lokalnu ekonomiju izvan najvećih urbanih središta. Upravo zato turizam se sve češće veže uz ulaganja u promet, obnovu hotelske ponude i razvoj dodatne ponude izvan smještaja – od zabavnih sadržaja do organiziranih kulturnih ruta. No, što su brojke veće, to je i rasprava o održivosti glasnija: rast koji se temelji na masovnosti povećava rizik preopterećenja prostora, osobito u povijesnim jezgrama i uz osjetljive obalne ekosustave.
Državna „Turistička mapa puta” 2023.–2026.: ciljevi su već dosegnuti, ambicije rastu do 2030.
Maroko je rast turizma u 2025. dočekao s već postavljenim okvirom – državnom mapom puta za razdoblje 2023.–2026. U dokumentu se navodi vizija da se do 2030. dosegne 26 milijuna turista, a kao međukorak do 2026. zacrtani su ciljevi od 17,5 milijuna turista, 200.000 novih radnih mjesta i 120 milijardi dirhama deviznih prihoda. Rezultati iz 2025. sugeriraju da su barem dva elementa (dolazci i prihodi) premašili međuciljeve ranije od planiranog, što u političkom smislu daje dodatni argument za ubrzavanje investicija i širenje ponude.
Dokument također definira tematske sektore na kojima se gradi turistički proizvod – od „city break” putovanja i kulturnih krugova do pustinjskih i oaznih avantura te „ocean waves” ponude na Atlantiku. Posebno je važno da među poprečnim prioritetima stoje održivi razvoj i alternativni smještaj, što pokazuje da je država svjesna rizika prenapučivanja klasičnih žarišta. Za putnike to najčešće znači dvije stvari: sve više razloga za odlazak izvan najpoznatijih razgledničkih točaka, ali i potrebu da se smještaj rezervira ranije, osobito u sezoni – zato se u planiranju često isplati odmah pogledati
ponude smještaja za posjetitelje Maroka.
Šest poluga konkurentnosti: promet, promocija, sadržaji, hoteli, ljudi i podaci
Mapa puta je razrađena kroz šest „poluga” konkurentnosti koje objašnjavaju smjer politike: jačanje zračnog kapaciteta, učinkovitija promocija i distribucija, poticanje investicija u zabavu, konsolidacija hotelske ponude kroz obnovu i nove kapacitete, razvoj ljudskog kapitala te jačanje turističkog opservatorija kao upravljačkog alata. Upravo posljednja točka – podaci – sve se češće pojavljuje kao odgovor na prekomjerni turizam: bez preciznog praćenja tokova posjetitelja teško je planirati raspodjelu opterećenja i reagirati na „uska grla” u realnom vremenu.
U praksi, ove mjere trebale bi pomoći i malim lokalnim zajednicama koje turizam doživljavaju kao priliku, ali i kao rizik. U dijelovima zemlje gdje se turizam širi brže od infrastrukture, ključne teme postaju opskrba vodom, upravljanje otpadom, prometni kolaps u špici te očuvanje autentičnosti lokalne kulture.
Veliki projekti i mobilnost: željeznica kao dio turističke priče
U 2025. godini Maroko je najavio i infrastrukturni projekt koji se u međunarodnim medijima tumači kao potez s posljedicama i za turizam: proširenje mreže brze željeznice prema Marakešu. Prema navodima koji su objavljeni nakon najave projekta u travnju 2025., cilj je skratiti putovanja između ključnih gradova i ojačati održiviju mobilnost, posebno na relacijama koje su za turiste najatraktivnije. U strateškom smislu, takav projekt može rasteretiti dio cestovnog i zračnog prometa te učiniti putovanja između gradova predvidljivijima, što je važno i za domaći turizam.
Ako se veća protočnost putnika zaista prelije na Marakeš i obližnje regije, pitanje smještajnih kapaciteta postat će još osjetljivije. Već danas, u razdobljima pojačanih dolazaka, cijene i dostupnost variraju iz tjedna u tjedan, pa se planiranje često svodi na pravilo: prvo logistika, onda detalji. U tom smislu, korisno je na vrijeme pregledati
smještaj u blizini prometnih čvorišta u Maroku.
Održivi razvoj pod povećalom: prekomjerni turizam, obala i „surf boom”
Rast dolazaka u 2025. pojačao je i onu stranu priče o kojoj se u turističkim brošurama rjeđe govori: kako upravljati destinacijama kada postanu globalno popularne. Posebno se to vidi na atlantskoj obali, gdje su mjesta poput Imsouanea i Taghazouta posljednjih godina postala sinonim za „surf destinaciju” u Europi i šire. Reportaže međunarodnih medija bilježe da je nagli rast posjetitelja donio prihode lokalnom stanovništvu, ali i pojačao pritisak na obalni prostor, uključujući rasprave o gradnji u priobalnim zonama, zagušenju, utjecaju na okoliš i promjeni lokalnog identiteta.
U tom kontekstu, potezi vlasti prema objektima koji se smatraju nelegalno izgrađenima u zaštićenim morskim zonama izazvali su snažne reakcije, pri čemu se istodobno ističe i argument države da želi urediti prostor prije velikih međunarodnih događaja i dugoročnih turističkih ambicija. Za Maroko je to tipična dilema destinacija koje brzo rastu: kako zadržati „autentičnost” koja privlači posjetitelje, a istodobno uvesti pravila koja štite prostor i stanovnike.
Gradovi pod pritiskom: što znači „više turista” za Marakeš, Fez i Chefchaouen
Prekomjerni turizam nije samo obalni problem. U gradovima s povijesnim jezgrama, rast broja posjetitelja osjeća se kroz gužve u medinama, veći promet pješaka i vozila, pritisak na javne usluge i rast troškova stanovanja u zonama koje postaju atraktivne za kratkoročni najam. Iako država u planovima navodi „city break” kao jedan od ključnih proizvoda, sve je jasnije da održivost takvog modela ovisi o kapacitetu upravljanja – od prometa do regulacije smještaja i očuvanja spomeničke baštine.
Tu se ponovno vraćamo na ideju disperzije: umjesto da se svi posjetitelji slijevaju u nekoliko „ikona”, politika nastoji potaknuti putovanja prema manje razvikanim regijama i tematskim rutama. Putnicima to može donijeti kvalitetnije iskustvo, a lokalnim zajednicama ravnomjerniju korist. No, za takav zaokret treba vremena, ulaganja i jasna pravila. U svakom slučaju, za najpopularnije točke i dalje vrijedi da je pametno unaprijed osigurati
smještaj za posjetitelje najtraženijih dijelova Maroka.
Što donosi 2026.: između dodatnog rasta i potrebe za „pametnim” upravljanjem
Na datum 02 veljače 2026., dostupni javni podaci potvrđuju trend: Maroko je 2025. zatvorio kao jedna od najdinamičnijih turističkih priča sjeverne Afrike, s rekordnim dolascima i snažnim deviznim priljevom. U 2026. godini, izazov više nije samo „kako dovesti goste”, nego kako ih rasporediti, kako očuvati resurse i kako spriječiti da ekonomski dobitak proizvede društvenu i ekološku cijenu koju će lokalne zajednice teško podnijeti.
U službenoj mapi puta već su ugrađeni prioriteti održivog razvoja, jačanja turističkog opservatorija i alternativnog smještaja, što sugerira da politika prepoznaje rizik masovnosti. Ključno će biti kako se ti prioriteti provode na terenu: kroz standarde gradnje i upravljanja obalom, kroz prometna rješenja u gradovima, kroz ulaganja u vodu i otpad te kroz zaštitu kulturne baštine koja je jedan od glavnih razloga dolaska.
Za putnike, Maroko u 2026. ostaje destinacija iznimno širokog raspona – od atlantskih valova i pustinjskih pejzaža do gradova koji spajaju tradiciju i modernitet. No, upravo zbog rasta popularnosti, „spontano putovanje” sve češće postaje luksuz, a pravodobno planiranje nužnost: od itinerara do rezervacije, osobito u vršnim tjednima, kada se najbrže popunjavaju
ponude smještaja u Maroku.
Izvori:- Kraljevina Maroko (Maroc.ma) – službeni dokument „Tourism Roadmap” 2023.–2026. s ciljevima do 2026. i vizijom do 2030. (link)
- Ministarstvo turizma Maroka (prenijeli Hespress i drugi) – priopćenje o 19,8 milijuna turista u 2025. i 124 mlrd dirhama prihoda do kraja studenoga 2025. (link)
- Africanews / Associated Press – izvještaj o rekordnim turističkim brojkama i ekonomskom značaju turizma u Maroku (link)
- Ecofin Agency – pregled službenih podataka o dolascima i prihodima (124 mlrd dirhama u prvih 11 mjeseci 2025.) (link)
- Condé Nast Traveler – analiza projekta brze željeznice Kenitra–Marakeš i mogućih učinaka na mobilnost i turizam (link)
- Condé Nast Traveler – reportaža o rastu surf turizma (Imsouane, Taghazout) i povezanim društveno-okolišnim pitanjima (link)
- Bank Al-Maghrib – priopćenje nakon sjednice (projekcije i kontekst turističkih primitaka u makroekonomskim pokazateljima) (link)
Kreirano: ponedjeljak, 02. veljače, 2026.
Pronađite smještaj u blizini