Nairobijska deklaracija o otpornosti turizma u Nairobiju: pet zemalja potpisalo okvir za brži oporavak

Nairobijska deklaracija o otpornosti turizma: pet zemalja potpisalo okvir za „turizam spreman na krize“

U Nairobiju je sredinom veljače usvojen dokument koji bi mogao označiti novu fazu međunarodne suradnje u turizmu – sektoru koji mnogim državama donosi ključne prihode, radna mjesta i devize, ali se u posljednjim godinama pokazao posebno ranjivim na šokove. Nairobijska deklaracija o globalnoj otpornosti turizma, usvojena u sklopu 4. konferencije i sajma povodom Globalnog dana otpornosti turizma, usmjerena je na zajedničko planiranje rizika i brže oporavke destinacija nakon kriza, od pandemija i klimatskih ekstrema do kibernetičkih prijetnji i prekida opskrbnih lanaca.

Dokument su, prema priopćenjima organizatora, potpisale Kenija i Jamajka te Demokratska Republika Kongo, Južni Sudan i Angola, a politički je „poguran“ snažnom porukom jamajčanskog ministra turizma Edmunda Bartletta, jednog od najvidljivijih promotora koncepta turističke otpornosti. Bartlett je deklaraciju opisao kao prekretnicu jer, kako navodi, prebacuje fokus s reaktivnog „gašenja požara“ na unaprijed dogovorene mehanizme koji bi turizmu trebali omogućiti da se brže stabilizira i zadrži radna mjesta kada nastupe izvanredne okolnosti.

Zašto se otpornost turizma gura u prvi plan

Turizam se nakon pandemije COVID-19 vratio na mnogim tržištima, no iskustvo naglog zatvaranja granica i urušavanja potražnje ostavilo je trajnu lekciju: ovisnost o putovanjima i uslugama može u kratkom vremenu paralizirati cijele zajednice. Uz to, sve češće se spominju i drugi rizici – ekstremni vremenski događaji, požari i poplave, geopolitičke napetosti, skokovi cijena energenata, ali i digitalne prijetnje koje pogađaju rezervacijske sustave i reputaciju destinacija. Upravo zato se sve više govori o potrebi da turizam, kao sustav, ima planove kontinuiteta i krizne protokole jednako kao energetika ili financijski sektor.

Globalni dan otpornosti turizma obilježava se 17. veljače, nakon što je na razini Ujedinjenih naroda usvojena inicijativa kojom se taj datum prepoznaje kao godišnji podsjetnik državama i industriji na obvezu jačanja pripremljenosti. Sama konferencija u Nairobiju održana je od 16. do 18. veljače u Kenyatta International Convention Centreu (KICC), uz sudjelovanje predstavnika vlada, industrije, akademske zajednice i tehnološkog sektora.

Što donosi Nairobijska deklaracija

Prema dostupnim službenim opisima, deklaracija je zamišljena kao okvir – svojevrsna mapa puta – koja državama preporučuje da otpornost turizma ugrade u razvojne strategije, javne politike i proračunsko planiranje. Naglasak nije na jednoj mjeri, nego na nizu povezanih poteza: od procjene rizika i ranog upozoravanja do financijskih instrumenata koji destinacijama omogućuju bržu obnovu infrastrukture i podršku malim poduzetnicima.

U praksi, dokument se naslanja na ideju da se „krize više ne događaju rijetko“, nego da su postale gotovo stalno stanje, zbog čega turizam mora izgraditi sposobnost prilagodbe. U Nairobiju su se, prema izjavama sudionika, kao prioritetne teme izdvojile klimatske promjene, osiguravanje kritične infrastrukture, digitalna sigurnost te upravljanje informacijama u situacijama kada se putem društvenih mreža i online platformi šire dezinformacije koje mogu izazvati nagle otkazivanja putovanja.

Financiranje, fondovi i uloga države

Jedna od najkonkretnijih poruka skupa bila je da otpornost nije samo „lijepa riječ“ nego trošak i investicija: bez novca za pripremu, edukaciju i brzi oporavak, svaki sljedeći udarac vraća destinacije godinama unatrag. Kenijska ministrica (cabinet secretary) turizma i divljih životinja Rebecca Miano u javnim je nastupima naglašavala potrebu za strukturiranim financiranjem i jasnim mehanizmima potpore, posebno u državama koje velik dio zaposlenosti vežu uz turizam.

S druge strane, Edmund Bartlett ponavlja ideju o Globalnom fondu otpornosti turizma – instrumentu koji bi, prema njegovu tumačenju, mogao pomoći državama s ograničenim fiskalnim kapacitetom da financiraju mjere pripreme i sanacije, od jačanja sustava upravljanja krizama do ulaganja u nove tehnologije. U ranijim istupima Bartlett je govorio i o mogućnosti posebnog doprinosa u turizmu koji bi se slijevao u takav fond, no detalji i politička izvedivost takve ideje razlikuju se od zemlje do zemlje.

Ključne točke koje se spominju u sklopu deklaracije

• Koordinirani pristup upravljanju krizama – razvijanje zajedničkih protokola i brža razmjena informacija među državama i institucijama.
• Ugradnja otpornosti u javne politike – povezivanje turizma s nacionalnim razvojnim planovima, proračunima i regulatornim okvirom.
• Financijski mehanizmi za oporavak – ideje o regionalnim fondovima otpornosti i poticajima za privatni sektor, posebno za male i srednje poduzetnike.
• Digitalna sigurnost i reputacijski rizici – jačanje zaštite podatkovnih sustava te strategije odgovora na online dezinformacije i kibernetičke napade.
• Podaci i tehnologija – korištenje analitike i, prema najavama s konferencije, alata umjetne inteligencije za procjene rizika i predviđanje poremećaja.
• Održivost i uključivost – povezivanje otpornosti s okolišnim ciljevima i dobrobiti lokalnih zajednica koje žive od turizma.

Zašto je Nairobi važan i izvan same deklaracije

Ovogodišnja konferencija ima i simboličnu dimenziju: prvi put je skup organiziran izvan Jamajke, gdje je u prethodnim godinama izrastao oko Global Tourism Resilience and Crisis Management Centre (GTRCMC) i mreže partnera. Premještanje domaćinstva u Keniju čita se kao signal širenja inicijative i jačanja suradnje između Afrike i Kariba, regija koje dijele sličnu strukturu turizma – snažnu ovisnost o međunarodnim posjetiteljima, izraženu sezonalnost i osjetljivost na vanjske šokove.

Kenyatta International Convention Centre u Nairobiju bio je i praktičan izbor jer Kenija, kao jedno od najprepoznatljivijih safari odredišta, turizam izravno povezuje s očuvanjem prirode i upravljanjem zaštićenim područjima. Domaćini su isticali da se otpornost ne odnosi samo na hotele i prijevoz, nego i na širi ekosustav: od lokalnih dobavljača hrane do parkova, muzeja i kulturnih manifestacija koje stvaraju doživljaj destinacije.

Bartlettova uloga i poruka „od krize do transformacije“

Edmund Bartlett u Nairobi je došao kao ministar turizma Jamajke, ali i kao jedan od utemeljitelja koncepta institucionalne otpornosti turizma. Tijekom skupa naglašavao je da je „svijet ušao u razdoblje stalnih poremećaja“ te da se turizam mora upravljati kao sektor od strateške važnosti, a ne kao isključivo tržišni proizvod. U tom je kontekstu i tema konferencije – „Tourism Resilience in Action: From Crisis Response to Impactful Transformation“ – postavljena tako da naglasi potrebu za konkretnim alatima, a ne samo deklarativnim pozivima na suradnju.

Na marginama događaja Bartlett je primio i nagradu za životno djelo u području otpornosti turizma, što organizatori tumače kao priznanje njegovoj dugogodišnjoj kampanji da se otpornost ugradi u međunarodne politike. Ipak, ostaje vidjeti hoće li se ideje o globalnom fondu i standardiziranim protokolima pretvoriti u obvezujuće instrumente ili će deklaracija ostati prije svega politički signal.

Što bi deklaracija mogla značiti za industriju i putnike

Za hotelske lance, turoperatore i avioprijevoznike, deklaracija je važna jer ide u smjeru predvidljivijih pravila igre: jasnije procedure zatvaranja i otvaranja, usklađeni kriteriji sigurnosti te brži protok informacija mogli bi smanjiti troškove i reputacijske štete u krizama. Za male iznajmljivače, vodiče i obiteljske tvrtke, ključna je priča o pristupu financiranju nakon šoka – od povoljnih kredita do ciljane državne pomoći koja ne kasni mjesecima.

Za putnike, otporniji turizam znači manje iznenadnih otkazivanja bez alternative, transparentnije informacije o rizicima i bolju koordinaciju u situacijama poput zatvaranja zračnih luka ili evakuacija zbog ekstremnih vremenskih prilika. No, stručnjaci upozoravaju da se povjerenje gostiju gradi i dugoročno: jednako su važni standardi sigurnosti, komunikacija i odgovorno upravljanje kapacitetima, posebno u destinacijama koje su pod pritiskom „prekomjernog turizma“ u vršnim sezonama.

Sljedeći koraci: od potpisa do provedbe

Nairobijska deklaracija sama po sebi ne mijenja stvari preko noći: njezina vrijednost ovisi o tome hoće li je države pretočiti u zakone, proračunske linije i operativne planove. Kenijske institucije u priopćenjima navode da se dokument uklapa u šire nastojanje da se otpornost, održivost i uključivost ugrade u nacionalne i regionalne politike. U tom smislu, važan će biti i nastavak rada na partnerskim projektima – od edukacije kadrova i jačanja statistike do uvođenja tehnoloških rješenja za praćenje rizika.

Organizatori su najavili i da će se sljedeće obilježavanje Globalnog dana otpornosti turizma održati u Malagi 17. veljače 2027., što sugerira da inicijativa dobiva sve izraženiji međunarodni kalendar. Hoće li Nairobi postati model koji će druge regije kopirati ovisit će o tome koliko brzo potpisnice pokažu mjerljive rezultate: brže oporavke, manje gubitke radnih mjesta i otpornije lokalne lance vrijednosti kada sljedeća kriza pokuca na vrata.

Izvori:
- Ministarstvo turizma i divljih životinja Kenije – službena najava i informacije o 4. Global Tourism Resilience Day, Conference and Expo (KICC, Nairobi) (link)
- Ministarstvo vanjskih poslova Kenije – priopćenje o Nairobijskoj deklaraciji i međunarodnim partnerstvima (link)
- Global Tourism Resilience and Crisis Management Centre (GTRCMC) – informativni paket konferencije i sajma (PDF) s datumima i programskim okvirom (link)
- Ujedinjeni narodi (stalna misija Jamajke) – tekst izlaganja uz rezoluciju o uspostavi Globalnog dana otpornosti turizma (17. veljače) (PDF) (link)
- Jamaica Tourist Board – priopćenje o sudjelovanju Jamajke i porukama ministra Bartletta o otpornosti turizma (link)