Postavke privatnosti

Nikozija 27. veljače 2026. domaćin konferencije 'Turizam sutrašnjice': Cipar i EU lideri o održivosti

Saznaj zašto se u Nikoziji 27. veljače 2026. okupljaju europski donositelji odluka i turistička industrija: konferencija CSTI-ja, uz ciparsko predsjedanje Vijećem EU, otvara teme plastike u moru, održivog prijevoza i otpornosti destinacija. Donosimo kontekst i što to znači za lokalne zajednice, prirodu i iskustvo posjetitelja na Cipru.

Nikozija 27. veljače 2026. domaćin konferencije
Photo by: Domagoj Skledar - illustration/ arhiva (vlastita)

Nikozija u veljači okuplja europske lidere održivosti: Cipar gura „turizam sutrašnjice” u središte rasprave

Cipar početkom 2026. želi jasnije ispričati priču koja mu je presudna za gospodarstvo: kako se otok može osloniti na turizam i pritom smanjiti pritisak na prirodne resurse, produljiti sezonu i ravnomjernije raspodijeliti koristi prema lokalnim zajednicama. U tom kontekstu Nikozija će 27. veljače 2026. biti domaćin europske konferencije posvećene održivom turizmu, „The Tourism of Tomorrow at the Heart of Europe”, koja se održava u Filoxenia Conference Centreu. Skup organizira Cyprus Sustainable Tourism Initiative (CSTI) povodom 20 godina djelovanja, a konferencija se odvija pod okriljem ciparskog predsjedanja Vijećem Europske unije u prvoj polovici 2026.

Iako se Cipar u javnosti često percipira kao tipična mediteranska „sunce i more” destinacija, domaća turistička politika posljednjih godina sve otvorenije naglašava zaokret prema kvaliteti, održivosti i cjelogodišnjoj ponudi. Nikozija, kao administrativno i kulturno središte, pritom dobiva ulogu mjesta gdje se spajaju politika, struka i lokalne inicijative, a konferencijski turizam i urbani sadržaji postaju važan alat za razbijanje sezonalnosti. Za posjetitelje koji dolaze na skup i prateće programe, praktične informacije o dolasku i boravku naći će se i kroz ponude smještaja u Nikoziji, osobito u zonama dobro povezanim s konferencijskim sadržajima.

Zašto baš sada: predsjedanje EU i pritisci na mediteranske destinacije

Cipar od 1. siječnja do 30. lipnja 2026. predsjeda Vijećem Europske unije, što državi daje dodatnu političku vidljivost, ali i odgovornost da otvara teme koje su europski prioriteti. Turizam je među sektorima koji u EU snažno osjete učinke klimatskih promjena, promjene potražnje, energetsku tranziciju i potrebu prilagodbe infrastrukture, a mediteranske destinacije dodatno opterećuju ekstremne vrućine, rizici od suša i osjetljivost obalnih ekosustava.

Upravo zato konferencija u Nikoziji nije zamišljena kao protokolarni događaj, nego kao mjesto rasprave o otpornosti turističkih destinacija: kako planirati mobilnost, kako smanjiti otpad i plastiku, kako štititi more, te kako turizam može ostati izvor prihoda bez urušavanja prirodnih i društvenih temelja na kojima počiva. Organizatori najavljuju spajanje lokalne i međunarodne perspektive, a takav format odgovara ciparskom položaju: otok istodobno ovisi o međunarodnoj potražnji i mora rješavati vrlo konkretne lokalne probleme, od upravljanja vodom do zaštite obale.

20 godina CSTI-ja: od partnerstva do platforme za politike i projekte

CSTI je osnovan 2006. kao neovisna inicijativa koja je nastala iz partnerstva privatnog sektora, udruga i javnih aktera, s naglaskom na održivost i odgovorno upravljanje destinacijom. Dvadeseta obljetnica daje dodatnu težinu poruci da održivost nije kratkotrajni trend, nego dugoročni posao koji traži mjerenje učinaka, edukaciju, financiranje i promjene u praksi turističkih poduzeća.

U programskoj logici skupa posebno se naglašava povezanost politike i operativnih rješenja. Turizam se u javnim raspravama često svodi na broj dolazaka i noćenja, no konferencija u Nikoziji polazi od ideje da je kvaliteta iskustva posjetitelja povezana s kvalitetom života lokalnih stanovnika. To uključuje očuvanje kulturne baštine, dostupnost javnog prostora, upravljanje prometom i pritisak na okoliš. U tom smislu, organizatori konferenciju pozicioniraju kao europski forum na kojemu se pokušava uskladiti interes industrije, lokalnih zajednica i regulatora.

Što je na stolu: plastika, invazivne vrste, promet i „plavi” resursi

Prema objavljenom programu, konferencija obuhvaća teme koje su sve važnije u mediteranskom turizmu. Posebna sesija posvećena je plastičnom onečišćenju i invazivnim vrstama, uz naglasak na to kako degradacija morskog okoliša izravno pogađa turističku ponudu. U raspravama se spominje i primjer lionfisha (ribe lav) kao invazivne vrste koja mijenja ekosustave i može utjecati na ronilački i obalni turizam, što je tema koja se posljednjih godina sve češće otvara u istočnom Mediteranu.

Drugi snažan blok odnosi se na održivi prijevoz i turizam u Europi, što je ključno za destinacije koje ovise o zračnim vezama, ali istodobno moraju smanjivati emisije. U programu su predviđeni i razgovori o „europskoj perspektivi” i suradnji oko morskih politika, što je relevantno za otoke koji žive od obale, kupanja i morske rekreacije. U takvim raspravama turizam se promatra kao dio šireg sustava: bez zdravog mora, obale i infrastrukture nema ni dugoročno stabilne turističke ekonomije.

Za sudionike i goste koji planiraju ostati dulje i upoznati grad, osobito je korisno unaprijed provjeriti smještaj blizu mjesta održavanja konferencije, jer je Nikozija u razdobljima većih događanja osjetljiva na skok potražnje, a konferencijski turizam postaje sve važniji segment njezine ponude.

Tko dolazi: spoj politike, industrije i prirodne zaštite

Program i najave organizatora upućuju na to da konferencija želi okupiti različite razine odlučivanja. Najavljena su izlaganja i paneli s predstavnicima europskih institucija, ciparskih vlasti, zračnih luka i turističkog sektora, ali i međunarodnih organizacija koje se bave očuvanjem prirode i standardima održivosti. U takvoj postavi ključna je ambicija da se, osim „velikih riječi”, raspravlja o provedbi: kako lokalne vlasti mogu uvoditi održive prakse, kako hotelski sektor može smanjivati otpad i potrošnju resursa, te kako se standardi i obveze mogu mjeriti i pratiti.

U samom programu naglašena su dva panela: „lokalna perspektiva” i „međunarodna perspektiva”. Takva struktura odražava stvarnost turizma na Cipru: dio problema rješava se lokalno, kroz komunalnu infrastrukturu, upravljanje prostorom i destinacijski menadžment, dok se dio rješenja oslanja na europske politike, financiranje i zajedničke standarde. U isto vrijeme, industrija traži predvidiv okvir koji omogućuje ulaganja, posebno u projekte energetske učinkovitosti, kružne ekonomije i transformacije proizvoda prema cjelogodišnjoj ponudi.

Održivost kao ekonomsko pitanje: cjelogodišnji turizam i otpornost na krize

Ciparske vlasti i sektor posljednjih godina sve češće ističu potrebu da se turizam razvija izvan vrhunca ljetne sezone. U javnim raspravama naglašava se da model koji se oslanja isključivo na volumen nije stabilan u svijetu klimatskih i geopolitičkih šokova, a da održivi rast mora uključivati i zaštitu prirode te potporu lokalnim zajednicama. Europski kontekst dodatno pojačava tu logiku: EU sve snažnije povezuje konkurentnost turizma s održivošću, digitalizacijom i kvalitetom radnih mjesta, a destinacije koje se ne prilagode riskiraju pad reputacije i povećanje troškova.

U toj slici Nikozija dobiva novu funkciju. Kao grad koji nije tipična „plažna” destinacija, može ponuditi kulturne sadržaje, gastronomiju, muzeje, događanja i konferencije tijekom cijele godine. To je važno i za ravnomjerniji razvoj otoka: kada turizam ne ovisi samo o obali, više koristi mogu osjetiti i unutrašnjost i manja mjesta, posebno kroz povezivanje s lokalnim proizvođačima i tematskim rutama.

Ako planiraš dolazak zbog konferencije ili kao dio šireg putovanja po otoku, smisleno je pogledati smještaj za posjetitelje u Nikoziji i prema tome organizirati obilazak grada i jednodnevne izlete, jer se Nikozija često koristi kao baza za istraživanje drugih dijelova Cipra.

Voda, otpad i energija: gdje se održivost pretvara u operativni problem

Održivost u turizmu na Mediteranu nije samo „zelena” etiketa, nego i pitanje osnovne infrastrukture. Cipar je u više navrata upozoravao da ljetni vrhunac potražnje, uz sušnije periode, stvara pritisak na vodoopskrbu. U takvim okolnostima rast turizma može povećati ranjivost sustava, pa se sve češće govori o ulaganjima u desalinizaciju, obnovu mreže i učinkovitije upravljanje potrošnjom. Za turistički sektor to znači da održivost postaje dio poslovnog rizika: bez stabilne vode i energije, kvaliteta usluge i sigurnost poslovanja dolaze u pitanje.

Slično vrijedi i za otpad, posebno plastiku. Mediteranske obale su među najizloženijima morskom otpadu, a turistički proizvodi često generiraju velik udio jednokratne plastike. Global Tourism Plastics Initiative, koju podržava UN Tourism, usmjerena je na uklanjanje problematične i nepotrebne plastike te poticanje kružnih rješenja u turističkom lancu vrijednosti. Upravo zato nije slučajno da se na konferenciji u Nikoziji u program uvodi rasprava o plastici: riječ je o temi koja se istodobno tiče okoliša, troškova, logistike i reputacije destinacije.

Ključna dilema: kako mjeriti napredak i izbjeći „zeleni marketing”

Jedan od najvećih izazova održivog turizma u Europi je razlika između deklaracija i prakse. Destinacije i tvrtke sve češće najavljuju klimatske planove, smanjenje otpada i zaštitu prirode, ali bez jasnih pokazatelja napredak ostaje teško provjerljiv. CSTI u svojim dokumentima naglašava potrebu za planovima i mjerljivim aktivnostima u turizmu, a u europskom kontekstu sve više inicijativa traži redovito izvještavanje i usporedivost podataka. To nije administrativna formalnost: bez mjerenja emisija, potrošnje energije i otpada teško je upravljati promjenama, a javnost sve brže prepoznaje kada se održivost koristi samo kao marketinški sloj.

Konferencija zato dobiva dodatni smisao kao mjesto na kojemu se pokušava dogovoriti „jezik” održivosti: što je realno, što je prioritet, tko plaća tranziciju i kako uključiti male poduzetnike. Cipar u toj raspravi ima specifičan interes jer je otočna ekonomija ovisna o međunarodnim trendovima, ali i dovoljno kompaktna da pilot-projekti mogu relativno brzo pokazati učinak, osobito u suradnji s lokalnim vlastima i većim hotelskim sustavima.

Nikozija kao ogledni primjer: grad koji turizmom gradi identitet izvan sezone

U regionalnom smislu Nikozija nastoji ojačati poziciju kao održivo urbano odredište, što uključuje razvoj javnog prostora, bolju povezanost s okolicom i jačanje kulturnog i kongresnog segmenta. U izjavama ciparskih dužnosnika ranije se naglašavalo da glavni grad može povezati urbani i ruralni turizam te ponuditi mrežu iskustava koja se ne oslanja na ljetni vrhunac. To je važno i za brendiranje Cipra kao destinacije koja nudi više od plaža, a za putnike znači veći izbor sadržaja u razdobljima kada je obala mirnija.

Za takvu transformaciju ključan je i „doživljaj posjetitelja”: održivost se u praksi vidi kroz dostupnost javnog prijevoza, čistoću, smanjenje buke i otpada, te kroz autentične programe koji uključuju lokalne proizvođače i kulturne institucije. Upravo zato tema konferencije – turizam sutrašnjice – u Nikoziji dobiva vrlo konkretnu dimenziju: grad želi pokazati da se održivost može pretvoriti u kvalitetniji boravak, a ne u dodatno opterećenje.

Što se može očekivati nakon konferencije

Prema dostupnim informacijama, konferencija je zamišljena kao platforma koja bi trebala potaknuti daljnje projekte i suradnje, a ne kao jednokratni događaj. U europskom kontekstu to je važna poruka: održivi turizam traži kontinuitet i koordinaciju između razina vlasti, industrije i civilnog društva. Cipar kao predsjedavajuća država u prvoj polovici 2026. ima dodatni prostor da teme održivosti i otpornosti turizma gura u europske rasprave, a Nikozija kao domaćin dobiva priliku učvrstiti reputaciju konferencijskog grada u kojem se o turizmu govori ozbiljno – kroz politike, planove i provedive mjere.

Za Cipar je ulog velik: turizam je jedan od ključnih gospodarskih sektora, a budući rast ovisit će o sposobnosti da se zaštite prirodni resursi, smanji sezonalnost i poveća kvaliteta ponude. Konferencija u Filoxeniji, s naglaskom na plastiku, more, promet i otpornost, pokazuje da se „turizam sutrašnjice” više ne može planirati bez okolišnih i društvenih računica, te da će destinacije koje prve usklade interes industrije i zajednice imati jasnu prednost.

Izvori:
  • CSTI – najava europske konferencije „European Conference on Sustainable Tourism: Celebrating 20 Years of CSTI Leadership in Sustainability (2006–2026)” s datumom i lokacijom (link)
  • CSTI – službeni program konferencije (Filoxenia Conference Centre, 27. veljače 2026.; tematske sesije i paneli) (link)
  • Vijeće EU (Consilium) – službena stranica o ciparskom predsjedanju Vijećem EU (1. siječnja – 30. lipnja 2026.) (link)
  • Secretariat of the Cyprus Presidency of the Council of the EU 2026 – potvrda da Cipar predsjeda u prvoj polovici 2026. (link)
  • UN Tourism – Global Tourism Plastics Initiative (ciljevi inicijative i okvir za smanjenje plastike u turizmu) (link)
  • CSTI – Action Plan for Climate Action in Tourism 2025 (plan i pristup klimatskoj akciji u turizmu) (link)
  • EU Tourism Platform – Cyprus 2025 Tourism Action Plan (poveznica s Nacionalnom turističkom strategijom 2035 i ciljem cjelogodišnjeg turizma) (link)
  • Cyprus Mail – izvještavanje o ciljevima razvoja cjelogodišnjeg i održivog turizma na Cipru (link)
  • Kathimerini Cyprus – Nikozija kao model održivog turizma (urbano planiranje, zelenilo i povezivanje s okolicom) (link)
Kreirano: utorak, 03. veljače, 2026.

Pronađite smještaj u blizini

Turistička redakcija

Naša Turistička redakcija nastala je iz dugogodišnje strasti prema putovanjima, otkrivanju novih mjesta i ozbiljnom novinarstvu. Iza svakog teksta stoje ljudi koji već desetljećima žive turizam – kao putnici, turistički djelatnici, vodiči, iznajmljivači, urednici i reporteri. Više od trideset godina prate se destinacije, sezonski trendovi, razvoj infrastrukture, promjene u navikama putnika i sve ono što putovanje pretvara u iskustvo, a ne samo u kartu i rezervaciju smještaja. Ta se iskustva pretaču u tekstove koji su zamišljeni kao suputnik čitatelju: iskren, informiran i uvijek na strani putnika.

U Turističkoj redakciji piše se iz perspektive onoga tko je zaista hodao kaldrmom starih gradova, vozio se lokalnim autobusima, čekao trajekt u špici sezone i tražio skriveni kafić u maloj uličici daleko od razglednica. Svaka destinacija promatra se iz više kutova – kako je doživljavaju putnici, što o njoj govore lokalni stanovnici, koje priče skrivaju muzeji i spomenici, ali i kakva je stvarna kvaliteta smještaja, plaža, prometnih veza i sadržaja. Umjesto generičkih opisa, naglasak je na konkretnim savjetima, stvarnim dojmovima i detaljima koje je teško pronaći u službenim brošurama.

Posebna pažnja posvećuje se razgovorima s ugostiteljima, domaćinima privatnog smještaja, lokalnim vodičima, djelatnicima u turizmu i ljudima koji žive od putnika, ali i s onima koji tek pokušavaju razviti manje poznate destinacije. Kroz takve razgovore nastaju priče koje ne prikazuju samo najpoznatije atrakcije, nego i ritam svakodnevice, navike, lokalnu kuhinju, običaje i male rituale koji svako mjesto čine jedinstvenim. Turistička redakcija nastoji zabilježiti taj sloj stvarnosti i prenijeti ga u tekstovima koji povezuju činjenice s emocijom.

Sadržaj se ne zaustavlja na klasičnim putopisima. Obraduju se i teme održivog turizma, putovanja izvan sezone, sigurnosti na putu, odgovornog ponašanja prema lokalnoj zajednici i prirodi, kao i praktični aspekti poput javnog prijevoza, cijena, preporuke kvartova za boravak i orijentacije na terenu. Svaki tekst prolazi kroz fazu istraživanja, provjere podataka i uređivanja, kako bi informacije bile točne, razumljive i primjenjive u stvarnim situacijama – od kratkog vikend putovanja do dužeg boravka u nekoj zemlji ili gradu.

Cilj Turističke redakcije je da čitatelj, nakon što pročita članak, ima osjećaj kao da je razgovarao s nekim tko je već bio tamo, sve isprobao i sada iskreno prenosi što vrijedi vidjeti, što zaobići i gdje se kriju oni trenuci koji putovanje pretvaraju u uspomenu. Zato se svaka nova priča gradi polako i pažljivo, s poštovanjem prema mjestu o kojem se piše i prema ljudima koji će na temelju tih riječi birati svoje sljedeće odredište.

NAPOMENA ZA NAŠE ČITATELJE
Karlobag.eu pruža vijesti, analize i informacije o globalnim događanjima i temama od interesa za čitatelje širom svijeta. Sve objavljene informacije služe isključivo u informativne svrhe.
Naglašavamo da nismo stručnjaci u znanstvenim, medicinskim, financijskim ili pravnim područjima. Stoga, prije donošenja bilo kakvih odluka temeljenih na informacijama s našeg portala, preporučujemo da se konzultirate s kvalificiranim stručnjacima.
Karlobag.eu može sadržavati poveznice na vanjske stranice trećih strana, uključujući affiliate linkove i sponzorirane sadržaje. Ako kupite proizvod ili uslugu putem ovih poveznica, možemo ostvariti proviziju. Nemamo kontrolu nad sadržajem ili politikama tih stranica te ne snosimo odgovornost za njihovu točnost, dostupnost ili bilo kakve transakcije koje obavite putem njih.
Ako objavljujemo informacije o događajima ili prodaji ulaznica, napominjemo da mi ne prodajemo ulaznice niti izravno niti preko posrednika. Naš portal isključivo informira čitatelje o događajima i mogućnostima kupnje putem vanjskih prodajnih platformi. Povezujemo čitatelje s partnerima koji nude usluge prodaje ulaznica, ali ne jamčimo njihovu dostupnost, cijene ili uvjete kupnje. Sve informacije o ulaznicama preuzete su od trećih strana i mogu biti podložne promjenama bez prethodne najave. Preporučujemo da prije bilo kakve kupnje temeljito provjerite uvjete prodaje kod odabranog partnera, budući da portal Karlobag.eu ne preuzima odgovornost za transakcije ili uvjete prodaje ulaznica.
Sve informacije na našem portalu podložne su promjenama bez prethodne najave. Korištenjem ovog portala prihvaćate da čitate sadržaj na vlastitu odgovornost.