Poljaci i dalje pune Jadran, ali mijenjaju pravila igre: kako se u 2025. promijenio način putovanja u Hrvatsku
Hrvatska je već godinama među najvažnijim ljetnim odredištima za poljske goste, no posljednje brojke i poruke iz turističkog sektora upućuju na promjenu navika. Poljska je u 2025. zadržala status jednog od ključnih inozemnih tržišta, dok se istodobno sve jasnije vidi pomak s “jednog velikog ljetnog odmora” prema fleksibilnijim, raznolikijim i kvalitetnije planiranim putovanjima.
Prema podacima sustava eVisitor, u 2025. je u Hrvatsku stiglo oko 1,24 milijuna turista iz Poljske, a ostvarili su približno 7,32 milijuna noćenja. Time je Poljska ostala četvrto najvažnije emitivno tržište za hrvatski turizam, iza Njemačke, Slovenije i Austrije. U istom razdoblju Hrvatska je ukupno zabilježila više od 21,8 milijuna turističkih dolazaka i 110,1 milijun noćenja, što nadležne institucije navode kao još jednu rekordnu godinu u nizu.
Iza rekorda: od “sunce i more” prema miksu doživljaja
Brojke same po sebi ne objašnjavaju promjenu, ali se ona vidi u strukturi interesa. Plaže i kupanje ostaju glavni motiv dolaska, no sve češće se putovanja nadograđuju sadržajem koji prije nije bio u prvom planu: obilascima povijesnih gradova, lokalnom gastronomijom, događanjima i aktivnostima na otvorenom. U turističkoj industriji takav se pomak prepoznaje kao rast “iskustvenog” putovanja – od jedrenja i izleta na otoke do biciklizma, planinarenja i kraćih urbanih odmora.
Iz predstavništva Hrvatske turističke zajednice i poljskog ureda Hrvatska turističke zajednice (CNTB) poručuju da poljski turisti sve svjesnije kombiniraju provjerene jadranske destinacije s drugačijim vrstama odmora. Direktorica predstavništva u Poljskoj Małgorzata Kowalska u izjavi za poljske medije naglasila je da se, uz klasičan odmor uz more, sve češće biraju aktivni sadržaji, gradski posjeti i putovanja izvan vrhunca sezone.
Sezona se širi: rast interesa prije i poslije srpnja i kolovoza
Srpanj i kolovoz i dalje su najjači mjeseci, ali turizam se postupno “razlijeva” na proljeće i jesen. Za mnoge putnike iz Poljske to znači niže gužve, ugodnije temperature i jednostavnije planiranje aktivnosti – od razgledavanja do outdoor ponude. Hrvatski turistički sektor taj trend povezuje s dvije paralelne promjene: fleksibilnijim radnim aranžmanima (rad na daljinu i kraći odmori) te rastom ponude događanja i sadržaja koji nisu vezani isključivo uz ljeto.
U nacionalnim podacima o 2025. ističe se i da kontinentalni dio zemlje, uključujući Zagreb, bilježi rast noćenja. Iako su jadranske regije i dalje dominantne, Zagreb i unutrašnjost sve češće ulaze u planove gostiju kao city break destinacije ili kao dodatak boravku na obali.
Gdje poljski gosti najčešće borave
Kada se promatra raspored noćenja, poljski se gosti tradicionalno koncentriraju na Jadranu, osobito u Dalmaciji i Istri. U 2025. se među najtraženijim županijama spominju Splitsko-dalmatinska i Istarska, a zatim Zadarska, Primorsko-goranska te Dubrovačko-neretvanska. U praksi to znači da, uz klasične destinacije poput Zadra, Makarske rivijere i područja oko Omiša, značajan dio interesa odlazi i prema kvarnerskim otocima te prema pelješkom i dubrovačkom području.
Ovakav raspored odražava i logistiku putovanja iz Poljske: cestovni dolazak i dalje prevladava, što pogoduje destinacijama s dobrim cestovnim vezama i velikim izborom privatnog smještaja. Istodobno, jačanje zračnih linija otvara prostor za brže vikend-odmore te za putovanja u pred i posezoni, kada se putnici lakše odlučuju na kraći boravak.
Smještaj: privatni apartmani ostaju osnova, ali raste potražnja za višom kvalitetom
Privatni smještaj i obiteljski apartmani i dalje su “okosnica” poljskih dolazaka, no sektor bilježi rast interesa za kampove i hotelski smještaj. Posebno se u industrijskim priopćenjima ističe brži rast potražnje za hotelima viših kategorija, što se uklapa u širi trend: dio gostiju više ne traži samo povoljnu cijenu, nego i viši standard, dodatne sadržaje te pouzdanu uslugu.
Taj pomak vidljiv je i u načinu planiranja: više se pažnje posvećuje lokaciji, sadržajima u blizini, dostupnosti aktivnosti i kvaliteti ponude. U turističkom sektoru to se tumači kao rast “vrijednosti za novac” – ne nužno najskuplje, nego opravdano u odnosu na očekivanja.
Tko putuje i zašto se vraća
Poljski gosti Hrvatsku često doživljavaju kao obiteljsko odredište, a nakon toga kao destinaciju za parove. Istodobno, u komunikaciji turističkog sektora često se naglašava visoka lojalnost – velik dio gostiju vraća se više puta, a preporuke obitelji i prijatelja i dalje su jedan od ključnih okidača za novo putovanje. Ulogu, naravno, imaju i društvene mreže te platforme za rezervacije, ali osobno iskustvo i “provjereno” odredište ostaju snažan faktor.
Za Hrvatsku je takva lojalnost važna iz još jednog razloga: ponovni gosti lakše se odlučuju za istraživanje novih mjesta i sadržaja. Upravo oni češće “skrenu” s uhodane rute, primjerice prema manjim otocima, zaleđu Dalmacije ili gastronomskim i vinskim izletima u Istri i na Kvarneru. Takvi obrasci potiču širenje potrošnje izvan najužeg obalnog pojasa i izvan najopterećenijih tjedana u srpnju i kolovozu.
Automobil kao dio doživljaja, ali avio-rast mijenja dinamiku
Cestovni dolazak ostaje dominantan izbor putnika iz Poljske. Za mnoge je vožnja kroz srednju Europu i Sloveniju dio odmora, a automobil pruža fleksibilnost za obilazak više lokacija. Međutim, rast broja dostupnih letova, osobito prema obalnim zračnim lukama i Zagrebu, postupno mijenja dinamiku: olakšava kraće i spontanije odlaske, smanjuje “trošak vremena” i čini izvansezonske city breakove jednostavnijima.
U kombinaciji s činjenicom da je Hrvatska u Schengenskom prostoru i koristi euro, putovanje se dodatno pojednostavnjuje u praksi – od prelaska granice do plaćanja na licu mjesta. Turističke institucije često ističu da upravo lakša logistika potiče rast kratkih boravaka i putovanja u više navrata tijekom godine.
Cijene, vrijednost i “novi realizam” u planiranju odmora
Rast potražnje ne znači da je pitanje troškova nestalo iz jednadžbe. Naprotiv, u poljskim medijima koji prenose podatke turističkih institucija često se naglašava da putnici sve pažljivije uspoređuju ponudu i računaju ukupne troškove – od cestarina i goriva do smještaja i prehrane. U praksi se zato češće bira ranija rezervacija, putovanje u pred i posezoni ili smještaj koji omogućuje veću samostalnost, primjerice apartmani s kuhinjom, dok se dio potrošnje preusmjerava na doživljaje: izlete, lokalne konobe, muzeje, festivale i aktivnosti na moru.
Za Hrvatsku, koja istodobno želi zadržati brojke i podići kvalitetu, to otvara prostor za jasnije “paketiranje” vrijednosti: bolje upravljanje gužvama, transparentnije informacije o cijenama i sadržajima, te ponudu koja nadilazi klasični obrazac ljetovanja. Upravo zato sve češće se spominje razvoj premium segmenata, ali i održivijih oblika turizma koji gostima daju razlog da se vrate – i da Hrvatsku biraju i onda kada ne traže isključivo more i plažu.
Šira slika: turizam kao gospodarska poluga i izazovi 2026.
Rekordni rezultati 2025. uklapaju se u širi kontekst hrvatskog gospodarstva u kojem turizam ostaje jedna od ključnih izvoznih djelatnosti. No sektor istodobno ulazi u 2026. s jasnim izazovima: konkurentnost cijena u regiji, pritisak na infrastrukturu u vrhuncu sezone, potreba za radnom snagom te sve izraženiji utjecaj klimatskih ekstrema na ljetnu potražnju.
U tom smislu, trendovi koji dolaze iz poljskog tržišta – širenje sezone, rast interesa za kvalitetu i diverzifikacija sadržaja – dobro se poklapaju s ciljevima koje hrvatske institucije u turizmu ističu posljednjih godina: manje oslanjanja na dva ljetna mjeseca, više ravnomjernog prometa kroz godinu i snažnije pozicioniranje kontinenta i gradova.
Za poljske putnike to praktično znači širu lepezu izbora: od klasičnog odmora uz more do kraćih tematskih putovanja, primjerice za gastronomiju, kulturna događanja ili aktivni odmor. A za Hrvatsku, osim potvrde popularnosti, to je i signal da se tržište mijenja – i da će se uspjeh sve više mjeriti ne samo brojem dolazaka, nego i kvalitetom iskustva koje gost odnosi kući.
Izvori:- Hrvatska turistička zajednica (HTZ) – službeno priopćenje o rezultatima hrvatskog turizma u 2025. prema sustavu eVisitor link
- PolskieRadio24 (PR24) – članak o rekordnom broju poljskih turista u Hrvatskoj u 2025. i podacima eVisitor link
- WP Turystyka – članak s izjavom Małgorzate Kowalske o promjenama u navikama putnika i podacima eVisitor link
- All Inclusive (Poljska) – pregled 2025. rezultata i tržišnog položaja Poljske u hrvatskom turizmu (pozivanje na eVisitor) link
- Hrvatski Državni zavod za statistiku (DZS) – metodološka napomena o preuzimanju podataka iz eVisitor sustava i mjesečne turističke statistike link
Kreirano: petak, 20. veljače, 2026.
Pronađite smještaj u blizini