Postavke privatnosti

U Hrvatskim destinacijama trenutno boravi više od 700 tisuća gostiju: pozitivni trendovi i rezultati turističkog prometa tijekom ljetne sezone

Hrvatski turizam bilježi rast od 6 posto u dolascima i 2 posto u noćenjima u prvih šest mjeseci ove godine. Jadran i kontinentalna Hrvatska ostvarili su značajan porast, dok je Zagreb zabilježio 8 posto više noćenja.

U Hrvatskim destinacijama trenutno boravi više od 700 tisuća gostiju: pozitivni trendovi i rezultati turističkog prometa tijekom ljetne sezone
Photo by: Domagoj Skledar/ arhiva (vlastita)

Hrvatski turizam ušao je u glavni ljetni dio godine s pozitivnim trendovima i rezultatima turističkog prometa. Prema podacima sustava eVisitor, od siječnja do kraja lipnja ostvareno je preko 7,2 milijuna dolazaka i 28,1 milijun noćenja. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, to predstavlja rast od 6 posto u dolascima i 2 posto u noćenjima.

Na Jadranu je ostvareno 25,8 milijuna noćenja, što je 2 posto više nego lani. Kontinentalni dio Hrvatske zabilježio je preko 1,1 milijun noćenja, što predstavlja rast od 7 posto. U Zagrebu je ostvareno 1,2 milijuna noćenja, što je porast od 8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

„Pozitivni rezultati u prvom dijelu godine potvrđuju da se Hrvatska profilira kao cjelogodišnja turistička destinacija. Gostima nudimo sve više sadržaja izvan ljetnih mjeseci. Financijski pokazatelji prate fizičke rezultate, s 24,61 posto većim prihodima od stranih turista u prvom tromjesečju u odnosu na prošlu godinu. U prvih šest mjeseci zabilježeno je i 6,5 posto više fiskaliziranih računa. Novi investicijski ciklus, uz rekordna sredstva iz europskih fondova i državnog proračuna, dodatno će podići kvalitetu ponude. Vjerujemo da će Hrvatska bilježiti još bolje rezultate tijekom cijele godine i u svim dijelovima zemlje. Zahvaljujem cijelom turističkom sektoru na dosadašnjim postignućima. Pred nama su najintenzivniji mjeseci u godini i vjerujem da ćemo nastaviti s pozitivnim trendom“, rekao je Tonči Glavina, ministar turizma i sporta.

Prvi dio turističke godine donio je najviše noćenja u Istri (8,4 milijuna), Splitsko-dalmatinskoj županiji (5 milijuna) i na Kvarneru (4,4 milijuna). Prema destinacijama, najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Rovinju, Zagrebu, Splitu, Poreču, Umagu i Zadru.

„U sportskom žargonu, hrvatski turistički sektor odradio je odlično prvo poluvrijeme. S velikim optimizmom ulazimo u nastavak turističke godine. Pred nama su vrlo intenzivni ljetni mjeseci, a trenutno u zemlji boravi preko 700 tisuća turista dnevno. Očekujemo da će ta brojka uskoro premašiti milijun gostiju dnevno, što potvrđuje visoku popunjenost smještajnih kapaciteta. Pozivam sve turističke djelatnike na nastavak predanog i kvalitetnog rada kako bismo ostavili pozitivne dojmove kod gostiju. Samo zadovoljan gost vraća se u destinaciju“, izjavio je Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice.

Tijekom prvih šest mjeseci najviše noćenja ostvarili su gosti iz Njemačke (5,7 milijuna) i domaći gosti (3,7 milijuna), a slijede tržišta Slovenije (2,7 milijuna), Austrije (2,6 milijuna), Poljske (1,8 milijuna) i UK-a (1,3 milijuna). Prema vrsti smještaja, najviše noćenja ostvareno je u hotelima (9,2 milijuna), objektima u domaćinstvu (preko 8 milijuna) i kampovima (5,5 milijuna).

Kreirano: petak, 05. srpnja, 2024.

Pronađite smještaj u blizini

Turistička redakcija

Naša Turistička redakcija nastala je iz dugogodišnje strasti prema putovanjima, otkrivanju novih mjesta i ozbiljnom novinarstvu. Iza svakog teksta stoje ljudi koji već desetljećima žive turizam – kao putnici, turistički djelatnici, vodiči, iznajmljivači, urednici i reporteri. Više od trideset godina prate se destinacije, sezonski trendovi, razvoj infrastrukture, promjene u navikama putnika i sve ono što putovanje pretvara u iskustvo, a ne samo u kartu i rezervaciju smještaja. Ta se iskustva pretaču u tekstove koji su zamišljeni kao suputnik čitatelju: iskren, informiran i uvijek na strani putnika.

U Turističkoj redakciji piše se iz perspektive onoga tko je zaista hodao kaldrmom starih gradova, vozio se lokalnim autobusima, čekao trajekt u špici sezone i tražio skriveni kafić u maloj uličici daleko od razglednica. Svaka destinacija promatra se iz više kutova – kako je doživljavaju putnici, što o njoj govore lokalni stanovnici, koje priče skrivaju muzeji i spomenici, ali i kakva je stvarna kvaliteta smještaja, plaža, prometnih veza i sadržaja. Umjesto generičkih opisa, naglasak je na konkretnim savjetima, stvarnim dojmovima i detaljima koje je teško pronaći u službenim brošurama.

Posebna pažnja posvećuje se razgovorima s ugostiteljima, domaćinima privatnog smještaja, lokalnim vodičima, djelatnicima u turizmu i ljudima koji žive od putnika, ali i s onima koji tek pokušavaju razviti manje poznate destinacije. Kroz takve razgovore nastaju priče koje ne prikazuju samo najpoznatije atrakcije, nego i ritam svakodnevice, navike, lokalnu kuhinju, običaje i male rituale koji svako mjesto čine jedinstvenim. Turistička redakcija nastoji zabilježiti taj sloj stvarnosti i prenijeti ga u tekstovima koji povezuju činjenice s emocijom.

Sadržaj se ne zaustavlja na klasičnim putopisima. Obraduju se i teme održivog turizma, putovanja izvan sezone, sigurnosti na putu, odgovornog ponašanja prema lokalnoj zajednici i prirodi, kao i praktični aspekti poput javnog prijevoza, cijena, preporuke kvartova za boravak i orijentacije na terenu. Svaki tekst prolazi kroz fazu istraživanja, provjere podataka i uređivanja, kako bi informacije bile točne, razumljive i primjenjive u stvarnim situacijama – od kratkog vikend putovanja do dužeg boravka u nekoj zemlji ili gradu.

Cilj Turističke redakcije je da čitatelj, nakon što pročita članak, ima osjećaj kao da je razgovarao s nekim tko je već bio tamo, sve isprobao i sada iskreno prenosi što vrijedi vidjeti, što zaobići i gdje se kriju oni trenuci koji putovanje pretvaraju u uspomenu. Zato se svaka nova priča gradi polako i pažljivo, s poštovanjem prema mjestu o kojem se piše i prema ljudima koji će na temelju tih riječi birati svoje sljedeće odredište.

NAPOMENA ZA NAŠE ČITATELJE
Karlobag.eu pruža vijesti, analize i informacije o globalnim događanjima i temama od interesa za čitatelje širom svijeta. Sve objavljene informacije služe isključivo u informativne svrhe.
Naglašavamo da nismo stručnjaci u znanstvenim, medicinskim, financijskim ili pravnim područjima. Stoga, prije donošenja bilo kakvih odluka temeljenih na informacijama s našeg portala, preporučujemo da se konzultirate s kvalificiranim stručnjacima.
Karlobag.eu može sadržavati poveznice na vanjske stranice trećih strana, uključujući affiliate linkove i sponzorirane sadržaje. Ako kupite proizvod ili uslugu putem ovih poveznica, možemo ostvariti proviziju. Nemamo kontrolu nad sadržajem ili politikama tih stranica te ne snosimo odgovornost za njihovu točnost, dostupnost ili bilo kakve transakcije koje obavite putem njih.
Ako objavljujemo informacije o događajima ili prodaji ulaznica, napominjemo da mi ne prodajemo ulaznice niti izravno niti preko posrednika. Naš portal isključivo informira čitatelje o događajima i mogućnostima kupnje putem vanjskih prodajnih platformi. Povezujemo čitatelje s partnerima koji nude usluge prodaje ulaznica, ali ne jamčimo njihovu dostupnost, cijene ili uvjete kupnje. Sve informacije o ulaznicama preuzete su od trećih strana i mogu biti podložne promjenama bez prethodne najave. Preporučujemo da prije bilo kakve kupnje temeljito provjerite uvjete prodaje kod odabranog partnera, budući da portal Karlobag.eu ne preuzima odgovornost za transakcije ili uvjete prodaje ulaznica.
Sve informacije na našem portalu podložne su promjenama bez prethodne najave. Korištenjem ovog portala prihvaćate da čitate sadržaj na vlastitu odgovornost.