Zadar u izboru The Guardiana: britanski list među europskim otkrićima istaknuo dalmatinski grad kao odmor “bez gužvi”
Britanski The Guardian u prosincu 2025. objavio je putopisni izbor
Our 25 favourite European travel discoveries of 2025, u kojem autori izdvajaju mjesta i iskustva koja su im obilježila godinu. Među 25 preporuka našao se i Zadar, opisan kao “Hrvatska bez gužvi” i kao destinacija koja se posebno dobro uklapa u obiteljska putovanja te u trend traženja mirnijih, sadržajnih gradova na Mediteranu. Hrvatska turistička zajednica (HTZ) 29. prosinca 2025. izdvojila je ovu preporuku i naglasila da je riječ o dodatnoj međunarodnoj potvrdi zadarskog profila: povijesnog grada uz more u kojem se sadržaji mogu doživjeti pješke, u jednom danu kombinirati kulturni i prirodni program, a pritom izbjeći dojam da ste stalno “u koloni”. U godini u kojoj se diljem Europe sve više govori o ograničenjima, prihvatnim kapacitetima i održivosti putovanja, Guardianov naglasak na opuštenijem ritmu ima težinu poruke, a ne samo putopisnog dojma. Za turističku 2026. to je i marketinški signal i društveni indikator: dio publike sve jasnije traži gradove u kojima se ljetni odmor može živjeti kao odmor, bez osjećaja da je svaki trenutak “natjecanje” s gomilom.
Kako je Guardian opisao četverodnevni boravak u Zadru
U zadarskom dijelu Guardianova teksta autorica Phoebe Smith opisuje četverodnevni bijeg na Jadran s četverogodišnjim djetetom, navodeći da je u startu bila oprezna prema destinacijama o kojima se govori u kontekstu prenapučenosti. Umjesto klasičnog “od ticketa do ticketa”, fokusira se na ono što grad nudi sam po sebi: šetnju starom jezgrom, boravak uz more i aktivnosti koje su djeci zanimljive, a odraslima ne traže stalno provjeravanje rasporeda i troškova. U tekstu se naglašava da se bez velikih izdataka može provesti cijeli dan, jer je doživljaj grada u velikoj mjeri vezan uz javni prostor i atmosferu. Posebno se ističe da su šetnje, vidici i spontano zadržavanje na rivi dio gradskog ritma, a ne izdvojeni turistički “program”. Takav opis važan je zato što putovanja s djecom često ovise o detaljima koji se ne mjere kilometrima, nego energijom: koliko je prostora za predah, koliko je sadržaja “na ruku” i koliko toga se može doživjeti bez nervoze. Guardian Zadar u tom smislu ne opisuje kao atrakciju koja se “odradi”, nego kao mjesto u kojem se dan slaže prirodno, bez forsiranja. I upravo ta jednostavnost često odlučuje hoće li se obitelj vratiti ili preporučiti destinaciju dalje.
Posebno mjesto u Guardianovu opisu zauzimaju Morske orgulje i Pozdrav Suncu, suvremene instalacije na zadarskoj rivi koje su postale prepoznatljiv znak grada. Autorica ih opisuje kao iskustva koja ne trebaju uvod: sjednete na kamene stepenice uz more, slušate kako valovi stvaraju glazbu, a potom, u sumrak, gledate kako se uz svjetlosnu igru okupljaju obitelji, šetači i znatiželjnici. Upravo taj prijelaz iz dana u večer, uz zalazak sunca, u tekstu se prepoznaje kao ključni trenutak zadarskog ugođaja, jer se grad “otvara” bez potrebe za ulaznicom ili rezervacijom. U nekim destinacijama najvrjedniji su trenuci vezani uz točnu satnicu i gužvu, a ovdje se opisuje suprotan doživljaj: najbolje je upravo kad se zadržite bez žurbe. Guardian pritom naglašava i “obiteljsku dimenziju” rivi, jer su instalacije istodobno umjetnost i igra, a takva kombinacija u turizmu s djecom često vrijedi više od još jednog formalnog obilaska. U tom je smislu Zadar predstavljen kao grad u kojem se moderni simboli ne doživljavaju kao izdvojeni spomenik, nego kao dio svakodnevice, a ne kao izolirana atrakcija.
Guardian se ne zadržava samo na gradskoj jezgri, nego ističe i izlete u okolici. U tekstu stoji da se “za svega nekoliko eura” trajektom može otići do otoka Ugljana, okupati se u mjestu Preko te se popeti do tvrđave s pogledom prema Italiji, pri čemu autorica navodi da dijelovi utvrde sežu u 6. stoljeće. Kao završni “obiteljski adut” spominje se i Park prirode Vransko jezero, gdje su se autori, prema Guardianovu opisu, okušali u kajakarenju među oko 260 vrsta ptica. Poruka koja se iščitava iz takvog itinerara jest da Zadar nije samo “lijep grad uz more”, nego i baza iz koje se u kratkom vremenu može doživjeti nekoliko potpuno različitih pejzaža i priča. U jednom vikendu imate povijesni poluotok, otočni ugođaj i rezervat ptica u zaleđu, bez potrebe da svaki dan selite prtljagu. Za putnike koji u 2026. traže sadržaj, ali ne žele odmor pretvoriti u logistički projekt, ovakav format “više doživljaja, a manje stresa” zvuči kao konkretna prednost. Upravo zato Guardianov opis nije tek sentimentalna razglednica, nego i praktična preporuka.
- Grad bez stalne žurbe – Stari grad i riva nude sadržaj koji se doživljava u šetnji, bez stalnog planiranja.
- Instalacije koje “rade” svaki dan – zvuk valova i svjetlo u sumrak postaju doživljaj sam po sebi, bez dodatnog troška.
- Brzi izleti – trajekt do Ugljana i izlet do Vranskog jezera daju osjećaj da ste u kratkom vremenu vidjeli više lica Dalmacije.
- Obiteljski fokus – Guardian naglašava aktivnosti koje su djeci zanimljive, a odraslima jednostavne i izvedive.
Zašto se putnici sve češće okreću destinacijama “izvan špice”
Uvrštavanje Zadra u ovakav izbor događa se u trenutku kada se dio Europe sve otvorenije bavi posljedicama prekomjernog turizma. Na hrvatskom Jadranu taj se razgovor najčešće veže uz Dubrovnik, koji provodi program upravljanja destinacijom
Respect the City s ciljem ravnoteže između života lokalnog stanovništva i turističkih tokova. U javno dostupnim opisima programa naglašava se da je riječ o multidisciplinarnom strateškom projektu upravljanja destinacijom, uz akcijski plan te skup kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih mjera usmjerenih na održiviji i odgovorniji turizam. Sama činjenica da se o takvim modelima govori kao o nužnosti, a ne kao o “bonus” politici, utječe i na promjenu ponašanja putnika. Dio publike sve svjesnije bira gradove u kojima doživljaj nije vezan uz najudarnije termine i najnapučenije točke. U tom smislu, “bez gužvi” nije samo marketinška fraza, nego reakcija na realan europski problem. I zato je važno kako Guardian formulira svoju preporuku: ne kao bijeg od Hrvatske, nego kao potragu za Hrvatskom koja se može doživjeti mirnije.
Guardianov tekst izravno odražava taj kontekst. Autorica navodi da je bila oprezna kako ne bi dodatno “hranila” destinacije koje se povezuju s prenapučenošću, ali da je želja za mediteranskim odmorom, uz ograničen budžet, ipak prevagnula. Zadar se u tom narativu pojavljuje kao alternativa koja nudi more i povijest, ali bez dojma da je grad pretvoren u scenografiju ili da je svaki korak unaprijed zadani “protokol”. Takva percepcija ne znači da Zadar nema posjetitelja, nego da se doživljaj često čini opuštenijim i “prohodnijim” nego u najizloženijim žarištima. U tekstu se ne idealizira grad kao mjesto bez ljudi, nego kao mjesto u kojem se gužva ne nameće kao dominantan osjećaj. Za obiteljska putovanja to je posebno važno, jer djeca ritam osjete brže od odraslih: kad je previše čekanja, malo hlada i puno nervoze, i najljepše razgledavanje postaje napor. Zadar je u Guardianovu opisu suprotnost takvom scenariju, pa zato u izboru “otkrića” ne stoji uz rame samo egzotičnim lokacijama, nego i kao primjer promjene kriterija: od “što sve moram vidjeti” prema “kako se želim osjećati dok sam tamo”. To je pomak prema kvaliteti boravka, a ne samo prema “popisu lokacija”.
Povijesna jezgra, gradske zidine i UNESCO okvir
Zadar ima prednost grada u kojem se povijest vidi na kratkoj udaljenosti: od rimskih tragova i srednjovjekovnih slojeva do mletačke obrambene arhitekture koja je odredila izgled poluotoka. Prema turističkim informacijama o UNESCO baštini, zadarske zidine, koje se u lokalnom govoru često nazivaju Muraj, uvrštene su 2017. na UNESCO-ov Popis svjetske baštine kao dio serijskog upisa
Venetian Works of Defence between the 16th and 17th Centuries: Stato da Terra – Western Stato da Mar. U istom se kontekstu navodi da su zidine dobile i službeni naziv vezan uz povijesna zadarska ustanka, a ističu se i Kopnena vrata kao jedna od najprepoznatljivijih točaka obrambenog sustava, s godinom gradnje 1543. Ovaj UNESCO okvir važan je jer smješta Zadar u širu europsku priču o mediteranskim gradovima-utvrdama, ali i zato što posjetiteljima daje dodatni sloj razumijevanja: ono što danas doživljavate kao šetnicu i vidikovac nekad je bilo pitanje obrane, logistike i strateškog položaja. Zadar se, prema tim opisima, razvijao kao snažno utvrđeni grad na poluotoku, a taj se urbanistički okvir osjeća i danas.
Za posjetitelje to znači da se gradske šetnje ne svode samo na “točke na karti”, nego na osjećaj grada-utvrde. Prolazite uz bedeme, pogled vam bježi prema luci, a zatim se u nekoliko minuta nađete na rivi i u uličicama u kojima se ritam dana mijenja s lokalnim navikama. Guardianov tekst upravo takav Zadar preferira: grad u kojem se povijesni slojevi i suvremeni život dodiruju, ali bez pretjeranog “programiranja” posjeta. U praksi, to je i jedan od razloga zbog kojih Zadar dobro funkcionira za obitelji: djeca mogu imati cilj (more, riva, svjetlo), a odrasli pritom dobivaju sadržaj (baština, zidine, atmosfera) bez osjećaja da su stalno “na turneji”. Još jedna prednost takvog grada je kompaktnost: mnoge ključne točke nalaze se na pješačkoj udaljenosti, pa se dan ne raspada na prijevoz i čekanje. Upravo taj pješački ritam zna biti presudan detalj.
Ako planirate ostati dulje od vikenda, korisno je unaprijed pogledati
ponude smještaja u Zadru, jer je stara jezgra najugodnija kad ste joj dovoljno blizu da se u nju vraćate i preko dana i navečer, bez oslanjanja na automobil. Blizina centra često znači i više slobode: lakše je otići na jutarnju kavu, vratiti se na kratki odmor, pa opet izaći u sumrak, baš u vrijeme kada Guardian opisuje da rivu preuzimaju zvuk i svjetlo. Za putnike koji žele “Hrvatsku bez gužvi” doživjeti doslovno, pješačka dostupnost smanjuje stres i otvara prostor za ono što u putopisu često presuđuje: mogućnost da se zadržite gdje vam je dobro, bez brige o logistici. U takvim gradovima i smještaj postaje dio doživljaja, a ne samo nužna stavka.
Morske orgulje i Pozdrav Suncu: umjetnost, tehnologija i održiva energija
Instalacije na rivi u Guardianovu tekstu nisu usputni detalj, nego središnji razlog preporuke. Prema službenim turističkim opisima zadarske regije, Morske orgulje su zvučni umjetnički objekt i eksperimentalni instrument koji, zahvaljujući sustavu rezonantnih komora i cijevi skrivenih ispod kamenih stepenica, stvara tonove isključivo snagom valova. U istim se opisima navodi da je sustav osmislio arhitekt Nikola Bašić, a doživljaj se opisuje kao promjenjiv i neponovljiv jer ovisi o ritmu mora, plimi i osecI te vremenskim uvjetima. U prijevodu, glazba nije snimka ni programirani show, nego događaj koji se događa “uživo”, i zato privlači ljude i kad su već sve vidjeli. Guardian ovu dimenziju naglašava kroz jednostavnost: dovoljno je sjesti, slušati i pustiti da se grad sam ispriča. U vremenu prepunom “atrakcija” koje traže vrijeme, novac i rezervacije, ovakva javna umjetnost postaje rijetko dostupna i uvjerljiva. A kada je pritom doživljaj zanimljiv i djeci, dobiva dodatnu vrijednost.
Pozdrav Suncu nalazi se u neposrednoj blizini i, prema službenim opisima, sastoji se od 300 višeslojnih staklenih ploča koje tijekom dana prikupljaju sunčevu energiju, a nakon zalaska pretvaraju rivu u svjetlosni mozaik. Guardian ovu instalaciju opisuje kroz obiteljsku perspektivu: djeca trče i plešu po svjetlećem krugu, odrasli fotografiraju, a cijela se scena odvija na otvorenom, uz more i šetnicu. U vremenu kada se održiva energija najčešće doživljava kroz politike i brojke, ovdje se pojavljuje kao javno iskustvo, i to iskustvo koje se događa bez ulaznice, bez reda i bez potrebe da netko “objašnjava” što treba osjetiti. U tom smislu, i Morske orgulje i Pozdrav Suncu postaju priča o javnom prostoru: umjetnost koja je dostupna svima i koja grad čini prepoznatljivim bez agresivnog turizma. Takve instalacije ujedno mijenjaju način na koji posjetitelji pamte destinaciju: umjesto samo fotografije crkve ili trga, u sjećanju ostaje zvuk i svjetlo. A to su dojmovi koji se dijele spontano, pa često postaju najbolja preporuka.
Za one koji u Zadar dolaze prvi put, ova dva mjesta funkcioniraju kao kompas grada. Dođete predvečer, osjetite puls šetnice i onda se lako odlučite hoćete li večer nastaviti kroz staru jezgru ili ostati uz more. Za putnike koji putovanje žele organizirati bez previše vožnje i “presjedanja”, često je presudno imati
smještaj blizu mjesta događaja, jer se tada doživljaj rivi i starog grada pretvara u prirodan nastavak dana, a ne u još jednu stavku u logističkom planu. U Guardianovu opisu Zadar je upravo takav: grad koji najbolje radi kad mu se prepustite, a to je lakše kad ste mu blizu. U praksi, to često znači više vremena za šetnju, više spontanih pauza i manje “trčanja” za programom. A za obitelj, to je često najvažniji luksuz.
Izlet trajektom na Ugljan: Preko kao brzi bijeg iz gradske vreve
Jedan od razloga zbog kojih Zadar dobro funkcionira kao baza je i dostupnost obližnjih otoka. Prema informacijama Jadrolinije, brodska linija Zadar – Preko polazi iz gradske luke, ima brojne svakodnevne polaske, a plovidba traje oko 25 minuta, što omogućuje izlet i povratak istoga dana. Takva prometna jednostavnost pretvara otok u “produžetak” gradskog putovanja, a ne u zasebnu ekspediciju. Guardian upravo to naglašava kada govori o kratkom budžetnom odmoru: otok je na dohvat, a promjena ritma dolazi gotovo bez napora. Za obitelji je to važna kombinacija, jer djeca dobivaju “avanturu broda”, a odrasli ne gube pola dana na put. U doba kada se mnogi putopisi pretvaraju u maratone, ovdje je ključ u brzini pristupa, a ne u brzini obilaska.
Preko je u Guardianovu tekstu spomenut kao mjesto za kupanje, a zatim i kao polazište za uspon do utvrde na brdu Svetog Mihovila. Prema turističkim informacijama općine Preko, ostaci srednjovjekovne tvrđave imali su važnu ulogu kroz povijest, osobito tijekom mletačke opsade Zadra 1345. i 1346. godine. Guardianov opis dodaje još jednu dimenziju, navodeći da dijelovi utvrde sežu u 6. stoljeće te ističući pogled prema Italiji, čime izlet dobiva i “priču” koja nadilazi samo kupanje i plažu. S jedne strane imate vrlo praktičan obiteljski dan, a s druge povijesni sloj koji se lako pretvara u priču: utvrda, opsada, vidik i more. Takve priče su često ono što se pamti i prenosi, jer putovanje dobiva narativ, a ne samo niz mjesta. U Guardianovu formatu “otkrića”, upravo takve kombinacije postaju argument da destinacija zaslužuje prostor na karti.
U praksi, ovakav izlet dobro “sjeda” u raspored putovanja: jutarnji polazak, nekoliko sati uz more, šetnja do vidikovca i povratak u Zadar na večernju rivu. Za one koji žele maksimalno iskoristiti vrijeme, korisno je planirati
smještaj za posjetitelje u zoni iz koje se lako stiže do luke, jer to značajno smanjuje “prazne” minute, a obiteljski dan čini ležernijim i predvidljivijim. Guardianov recept, kako se može pročitati između redaka, zapravo je jednostavan: malo grada, malo otoka i povratak u sumrak. Takav raspored putovanja ne traži velika ulaganja, ali traži dobru bazu i osjećaj da je sve blizu. Zadar se u tom smislu prezentira kao grad koji omogućuje da odmor ostane odmor, ali ne toliko miran da postane dosadan. To je ravnoteža koju mnogi putnici traže.
Vransko jezero: ornitološki rezervat, kajak i drugačija slika Dalmacije
Drugi izlet koji Guardian izdvaja vodi prema Vranskom jezeru i donosi drugačiju sliku Dalmacije: umjesto obale i otoka, u prvi plan ulazi močvarni ekosustav i promatranje ptica. Park prirode Vransko jezero u svojim službenim informacijama ističe ornitološki rezervat kao temeljni fenomen zaštite cijelog područja; riječ je o prostoru proglašenom 1983. godine, površine 8,83 km², koji se ubraja među ornitološki najvrjednija područja u Hrvatskoj. Naglašava se i da je riječ o ostatku nekada znatno većeg močvarnog područja, što ovu lokaciju smješta u priču o promjenama krajolika i očuvanju prirode. Za posjetitelje to znači da ovdje ne dolaze samo “vidjeti jezero”, nego ući u prostor u kojem je priroda glavni sadržaj. U vremenu kada se putovanja često vežu uz gužvu i beton, ovakav rezervat nudi potpuno drugačiji ritam. Guardian ga tako i predstavlja: kao miran, aktivan izlet koji se uklapa u obiteljski odmor. Posebno je važno što se u opisu ističe aktivnost koja je tiha i nenametljiva, a ipak uzbudljiva.
Koliko je područje važno za ptice pokazuju i javno dostupni podaci o biološkoj raznolikosti. Parkovi Hrvatske navode da je u području Parka prirode Vransko jezero zabilježeno 256 vrsta ptica, dok se u Guardianovu putopisnom opisu spominje brojka od oko 260. Razlika u brojkama može proizaći iz različitih metodologija i trenutka ažuriranja popisa, no zajednički zaključak je isti: riječ je o jednoj od najbogatijih lokacija za promatranje ptica na hrvatskom priobalju. Upravo zato Vransko jezero sve češće ulazi u itinerare gostiju koji žele odmor proširiti na “zelenu” komponentu. Za obitelji je to posebno zanimljivo jer djeca, osim vode, dobivaju i “potragu” za životinjama, a odrasli dobiju odmak od ljetne rutine. U Guardianovoj interpretaciji, Vransko jezero nije dodatak, nego ključan argument: pokazuje da se iz Zadra može doživjeti i priroda koja nema veze s klasičnim plažnim scenarijem. Takva raznolikost je prednost u sezoni, ali i u pred i posezoni, kada je prirodni doživljaj često još izraženiji.
Guardian kajakarenje opisuje kao način da se prirodi priđe tiho i neposredno, bez velikog utjecaja na okoliš, što se uklapa u temu održivijeg putovanja. Turističke informacije zadarske regije dodatno navode da u Parku postoje informacijski centri na više lokacija i edukativne staze u zoni posebnog ornitološkog rezervata, što olakšava posjet i onima koji nisu iskusni izletnici. U kombinaciji s otocima, Vransko jezero pokazuje koliko je zadarsko područje raznoliko u kratkom radijusu: u jednom danu možete biti na moru, a u drugom u rezervatu ptica. Za putnike koji žele “više sadržaja, manje vožnje”, to je logičan plus. U Guardianovoj priči to je i dodatna potvrda da obiteljski odmor ne mora biti monoton, niti se mora svesti samo na plažu. Može uključiti i edukaciju i prirodu, i to na način koji je djeci zanimljiv, a odraslima izvediv.
Što preporuka Guardiana znači za turističku 2026. godinu
HTZ je u svojoj objavi 29. prosinca 2025. uvrštavanje Zadra u Guardianov izbor interpretirao kao potvrdu da destinacije koje nisu na vrhu globalnih “bucket list” popisa mogu privući publiku koja traži autentično iskustvo. Poruka je jednostavna: u svijetu u kojem se sve više govori o održivosti i prihvatnim kapacitetima, prednost dobivaju gradovi koji nude sadržaj na pješačkoj udaljenosti, javni prostor koji se može koristiti bez ulaznica te izlete koji ne traže velike troškove ni kompliciranu logistiku. U Guardianovu tekstu Zadar dobiva upravo takvu ulogu, a preporuka dolazi iz perspektive putnika, ne iz promotivnog teksta, što joj daje dodatnu vjerodostojnost. Istodobno, to je i signal kako se mijenjaju očekivanja gostiju: manje su impresionirani “veličinom” atrakcije, a više kvalitetom boravka. Zadar se ovdje uklapa u europski trend “manjih velikih mjesta”: gradova koji nisu metropole, ali imaju koncentraciju sadržaja i doživljaja. U takvim gradovima turistički uspjeh sve češće ovisi o tome koliko su život i turizam kompatibilni. Guardianov opis Zadra sugerira da je taj balans u doživljaju putnika trenutno povoljan.
Za grad i regiju ovakva preporuka potencijalno znači i drukčiji tip interesa: ne samo dolaske u vrhuncu sezone, nego i jače putovanje u pred i posezoni, kada su šetnje starom jezgrom i boravak uz Morske orgulje često još dojmljiviji, jer se grad doživljava u mirnijem ritmu. Ujedno, u središte priče dolaze sadržaji koji nisu “još jedna znamenitost”, nego iskustva prostora: zvuk valova, svjetlo u sumrak, tvrđava na brdu i rezervat ptica u zaleđu. Ako se trendovi iz 2025. nastave, Zadar bi u 2026. mogao dodatno ojačati poziciju grada koji spaja baštinu i suvremenost bez osjećaja da je postao scenografija. Guardianov ton u zadarskom odlomku ne sugerira samo preporuku, nego i vrstu putovanja: sporije, jednostavnije, pristupačnije i, u idealnom slučaju, održivije. A u vremenu kada sve više ljudi želi putovati bez grižnje savjesti i bez stresa, takva kombinacija postaje vrijednost sama po sebi.
Izvori:- The Guardian – putopisni izbor “Our 25 favourite European travel discoveries of 2025” (objavljeno 13.12.2025.) link- Hrvatska turistička zajednica (HTZ) – objava “Zadar u Guardianu kao otkriće za 2026.” (29.12.2025.) link- Zadar region tourist board (zadar.hr) – službeni opis Morskih orgulja i Pozdrava Suncu, uključujući tehničke karakteristike i autorstvo link- Jadrolinija – informacije o brodskoj liniji Zadar – Preko i trajanju plovidbe link- Visit Preko – povijesni kontekst tvrđave Sv. Mihovila i opsada Zadra 1345.–1346. link- Park prirode Vransko jezero – informacije o ornitološkom rezervatu (proglašen 1983., površina 8,83 km²) link- Parkovi Hrvatske – podaci o zabilježenim vrstama ptica u Parku prirode Vransko jezero (256 vrsta) link- Dubrovnik Tourist Board – program upravljanja destinacijom “Respect the City” link- Visit Zadar (croatia.hr) – informacije o UNESCO statusu zadarskih zidina i Kopnenim vratima (2017., 1543.) link
Kreirano: ponedjeljak, 05. siječnja, 2026.
Pronađite smještaj u blizini