Otvoren europski poziv za jačanje konkurentnosti turističkih MSP-ova: naglasak na održivosti, digitalizaciji i novim rutama
Europska komisija otvorila je novi poziv za dostavu projektnih prijedloga pod nazivom
Supporting Sustainable Competitiveness in Tourism – SMP-COSME-2026-TOURSME-01, namijenjen jačanju konkurentnosti malih i srednjih poduzeća u turističkom sektoru. Riječ je o pozivu koji se uklapa u širi europski okvir zelene i digitalne tranzicije, ali i u nastojanje da se turizam u Europskoj uniji učini otpornijim na krize, tržišne poremećaje i promjene u ponašanju putnika. Prema službenim podacima, poziv je otvoren 3. ožujka 2026., a prijave se zaprimaju do 20. svibnja 2026. u 17 sati po bruxelleskom vremenu. Ukupni raspoloživi proračun iznosi 6,9 milijuna eura, a Europska komisija očekuje financiranje oko pet projekata.
Za turistički sektor ovaj je natječaj važan zato što ne promatra održivost samo kao ekološki dodatak postojećoj ponudi, nego kao sastavni dio buduće tržišne pozicije europskih turističkih poduzeća. U središtu poziva nalaze se projekti koji trebaju pomoći poduzećima da razviju održivije proizvode i usluge, primijene digitalna rješenja, poboljšaju otpornost poslovanja te ojačaju suradnju unutar destinacija i među regijama. Europska komisija pritom posebno naglašava da bi odabrani projekti trebali rezultirati potpuno funkcionalnim i samoodrživim turističkim rutama do kraja razdoblja sufinanciranja, što ovom pozivu daje vrlo konkretnu razvojnu dimenziju.
Turističke rute kao okosnica razvoja
Jedna od najvažnijih posebnosti ovog poziva jest snažan fokus na uspostavu
tematskih i/ili geografskih turističkih ruta te razvoj povezanih turističkih ekosustava. To znači da se od prijavitelja ne očekuje samo osmišljavanje pojedinačnih promotivnih aktivnosti ili izoliranih inovacija, nego stvaranje širih modela suradnje koji mogu povezati više dionika na istom području ili oko iste teme. U praksi to može uključivati kulturne, gastronomske, prirodne, industrijske, zdravstvene, ruralne ili druge specijalizirane rute koje spajaju više lokaliteta, poduzeća i organizacija u jedinstvenu cjelinu.
Prema natječajnoj dokumentaciji, takve bi rute trebale pomoći uravnoteženijem razvoju turizma. To je posebno važno u europskom kontekstu u kojem se dio destinacija već godinama suočava s pritiskom prekomjernog turizma, dok istodobno brojna ruralna, udaljena, obalna i slabije razvijena područja traže održive modele gospodarskog rasta. Upravo zato Komisija u ovom pozivu vidi prostor za projekte koji mogu rasteretiti najopterećenije destinacije, a istodobno povećati vidljivost manje poznatih područja i produžiti turističku sezonu. Takav pristup nije važan samo za turističke brojke, nego i za lokalne zajednice, jer uspješnije raspoređuje koristi turizma i smanjuje negativne učinke koncentriranog pritiska na infrastrukturu, okoliš i svakodnevni život stanovništva.
Poseban je naglasak i na tome da turističke rute ne ostanu tek marketinški koncept. Europska komisija jasno navodi da se očekuje razvoj ekosustava koji će moći funkcionirati i nakon završetka financiranja. Drugim riječima, cilj nije privremeni projekt bez nastavka, nego model koji će generirati dugoročnu suradnju, jaču tržišnu prisutnost i održive poslovne učinke za uključena mala i srednja poduzeća.
Tko se može prijaviti i kako moraju izgledati partnerstva
Poziv nije namijenjen pojedinačnim turističkim tvrtkama koje bi se same prijavile za vlastiti projekt. Prijaviti se mogu
pravne osobe javnog ili privatnog prava iz država članica Europske unije, kao i iz određenih država EGP-a i zemalja pridruženih Programu jedinstvenog tržišta ili onih koje su u postupku pridruživanja, pod uvjetima navedenima u službenoj dokumentaciji. Ključna poruka jest da se traže organizacije koje mogu poduprijeti turističke MSP-ove, okupiti relevantne aktere i voditi složenije transnacionalne projekte.
Natječaj pritom vrlo precizno propisuje sastav konzorcija. Potrebno je okupiti najmanje pet, a najviše osam neovisnih subjekata. Među njima moraju biti najmanje
tri organizacije za upravljanje destinacijom iz najmanje dvije prihvatljive zemlje te najmanje
dvije organizacije za poslovnu podršku također iz najmanje dvije prihvatljive zemlje. Takva struktura pokazuje da Komisija ne želi projekte zatvorene unutar jedne administrativne ili promotivne logike, nego partnerstva koja spajaju destinacijsko upravljanje, razvoj poduzetništva, prijenos znanja i međunarodnu suradnju.
U izvornom opisu poziva među prihvatljivim dionicima navode se i klasteri, istraživačke institucije, poslovne potporne organizacije te druge organizacije koje mogu pomoći turističkim MSP-ovima u razvoju konkurentnijeg poslovanja. To ujedno znači da uspješna prijava neće ovisiti samo o dobroj ideji, nego i o sposobnosti okupljanja partnera koji zajedno mogu pokriti razvoj proizvoda, digitalna rješenja, edukaciju, upravljanje destinacijom i potporu poduzećima na terenu.
Koliko je novca na raspolaganju i što se financira
Procijenjeni ukupni proračun poziva iznosi
6,9 milijuna eura, uz mogućnost povećanja do 20 posto ako bude dostupno dodatno financiranje. Komisija navodi da očekuje financiranje oko pet projekata, a preporučeni iznos traženog granta po projektu kreće se između
1,2 i 1,4 milijuna eura. To ne znači da drugi iznosi automatski nisu mogući, ali daje jasan signal o opsegu projekata kakve Bruxelles želi vidjeti: dovoljno velike da mogu izgraditi konkretan međunarodni model suradnje, ali i dovoljno fokusirane da donesu mjerljive rezultate.
Posebno je važno razumjeti model financiranja. Prema natječajnom dokumentu, troškovi financijske potpore trećim stranama, odnosno MSP-ovima koji će biti obuhvaćeni projektnim shemama potpore, mogu se financirati u stopi od 100 posto, dok se ostale kategorije troškova financiraju u stopi od 90 posto. Drugim riječima, konzorciji moraju računati na potrebu vlastitog sufinanciranja za dio provedbenih aktivnosti, dok je izravna potpora poduzećima izdašnije pokrivena pravilima poziva. Komisija navodi i da je najveći iznos potpore po pojedinom trećem korisniku, odnosno MSP-u,
15.000 eura.
U pozivu je predviđena i shema
financial support to third parties, što znači da odabrani konzorciji neće samo provoditi vlastite projektne aktivnosti nego će putem transparentnog poziva dodjeljivati financijsku potporu turističkim MSP-ovima. Broj MSP-ova koji moraju biti obuhvaćeni tom shemom kreće se između
10 i 30. To je važan element jer pokazuje da Europska komisija želi da učinak poziva ne ostane na razini institucionalnih partnera, nego da se konkretno prelije na poduzeća koja posluju na tržištu i koja trebaju ulagati u nove usluge, iskustva, proizvode i poslovne modele.
Digitalizacija, održivost i otpornost više nisu odvojene teme
Iako se u javnosti često odvojeno govori o zelenoj tranziciji, digitalizaciji i jačanju vještina, ovaj poziv ih praktično spaja u jednu razvojnu logiku. Službena dokumentacija navodi da bi projekti trebali pridonijeti većem usvajanju održivosti, digitalizacije i inovacija, uključujući zelenije prakse, nove tehnologije, rješenja temeljena na podacima i kružne pristupe. To znači da se turistička konkurentnost u europskim politikama sve manje mjeri samo rastom broja dolazaka, a sve više kvalitetom poslovnih modela, učinkovitim upravljanjem resursima i sposobnošću prilagodbe promjenama.
Europska komisija dodatno naglašava otpornost turističkih MSP-ova, odnosno njihovu sposobnost da odgovore na gospodarske, okolišne i društvene izazove. To nije slučajno. Europski turizam posljednjih je godina prošao kroz pandemijske poremećaje, energetske i inflacijske pritiske, promjene u ponašanju putnika, pojačane zahtjeve održivosti te sve veći značaj digitalnih platformi i podataka. U tom kontekstu, poziv SMP-COSME-2026-TOURSME-01 nije zamišljen kao klasična subvencija za promociju, nego kao alat za dubinsku prilagodbu sektora.
U tom smislu važan je i širi politički okvir. Europska komisija još je 2022. objavila
Transition Pathway for Tourism, strateški okvir nastao u suradnji s industrijom, javnim vlastima, socijalnim partnerima i drugim dionicima, s ciljem ubrzanja zelene i digitalne tranzicije te povećanja otpornosti turističkog ekosustava. Na službenim stranicama Komisije navodi se da taj put obuhvaća zelenu tranziciju, digitalnu tranziciju, otpornost i razvoj vještina, a upravo se te iste sastavnice vrlo jasno preslikavaju i u aktualni poziv za projekte.
Što ovaj natječaj znači za Hrvatsku i slične turističke zemlje
Za zemlje snažno oslonjene na turizam, poput Hrvatske, ovakav poziv može imati višestruko značenje. S jedne strane, otvara prostor za međunarodna partnerstva u kojima domaće organizacije za upravljanje destinacijom, razvojne agencije, klasteri ili istraživačke institucije mogu postati dio širih europskih projekata. S druge strane, poziv potiče upravo one promjene o kojima se u hrvatskom turizmu već godinama govori: veći iskorak prema cjelogodišnjoj ponudi, jače uključivanje unutrašnjosti, razvoj specijaliziranih niša, veća dodana vrijednost po gostu, pametnije korištenje digitalnih alata i smanjenje oslanjanja na masovni sezonski model.
Tematske i geografske rute pritom mogu biti osobito zanimljive za sredine koje žele povezati kulturnu baštinu, eno-gastro ponudu, aktivni odmor, prirodne lokalitete i lokalne proizvođače u jedinstven proizvod. Takvi modeli mogu pomoći destinacijama koje još nisu dovoljno vidljive na međunarodnom tržištu, ali i razvijenijim područjima koja žele proširiti ponudu izvan vršnih ljetnih mjeseci. Važno je i to što Komisija u tekstu poziva izričito spominje uravnoteženiji razvoj turizma i potporu manje posjećenim područjima, što daje dodatnu težinu projektima koji ne idu samo za rastom prometa, nego i za ravnomjernijim teritorijalnim razvojem.
Ipak, valja imati na umu da ovaj poziv nije jednostavan ni administrativno ni sadržajno. Traži međunarodni konzorcij, jasnu metodologiju rada s MSP-ovima, razrađenu financijsku shemu za treće strane, održiv model turističke rute i sposobnost dokazivanja učinka. To znači da će konkurentne prijave vjerojatno dolaziti od partnerstava koja već imaju iskustvo u europskim projektima, transnacionalnoj suradnji i razvoju turističkih proizvoda. Za organizacije koje tek ulaze u takve procese, najvažniji izazov mogao bi biti pronalazak pravih partnera i dovoljno rano oblikovanje konzorcija.
Rokovi, procedura i što prijavitelji trebaju imati na umu
Prema objavljenim informacijama, riječ je o jednostupanjskom postupku prijave. Poziv je otvoren 3. ožujka 2026., a krajnji rok za predaju projektnih prijedloga je
20. svibnja 2026. u 17 sati. Evaluacija je predviđena tijekom lipnja i srpnja 2026. godine. Projekti bi, prema natječajnim pravilima, u pravilu trebali trajati između
30 i 48 mjeseci, što potvrđuje da Komisija očekuje višegodišnje, razvojno ozbiljne intervencije, a ne kratkoročne kampanje.
Važna je i odredba prema kojoj prijavitelji i povezani subjekti mogu sudjelovati samo u jednoj prijavi u okviru istog poziva. Drugim riječima, organizacije ne mogu paralelno biti dio više konzorcija i čekati koji će proći. Ta odredba dodatno pojačava važnost ranog dogovora među partnerima i pažljivog odabira projektne niše. Komisija ujedno upozorava da prijave moraju biti financijski uravnotežene i da prijavitelji moraju imati dovoljno resursa za uspješnu provedbu projekta.
Za zainteresirane organizacije to u praksi znači da priprema prijave ne bi trebala početi od tehničkog obrasca, nego od strateških pitanja. Koju rutu ili povezani turistički ekosustav žele razviti. Koji problem time rješavaju. Kako će u projekt uključiti MSP-ove i po kojim kriterijima će im dodjeljivati potporu. Na koji će način osigurati da rezultati ostanu održivi nakon završetka financiranja. Upravo će odgovori na ta pitanja vjerojatno razlikovati rutinske projektne prijedloge od onih koji doista odgovaraju na ciljeve europske turističke politike.
Poziv koji otkriva smjer europske turističke politike
Osim same financijske prilike, novi poziv otkriva i širi smjer u kojem se kreće europska politika prema turizmu. U Programu jedinstvenog tržišta turizam se ne promatra samo kao sektor potrošnje i prometa, nego kao gospodarski ekosustav koji mora biti inovativniji, održiviji, tehnološki spremniji i bolje povezan s lokalnim razvojem. To potvrđuje i službeni opis Programa jedinstvenog tržišta, za koji Europska komisija navodi da raspolaže s ukupno 4,2 milijarde eura za razdoblje 2021. – 2027. te da među njegovim ciljevima posebno mjesto imaju jačanje jedinstvenog tržišta i konkurentnosti poduzeća, osobito MSP-ova.
Upravo zato poziv SMP-COSME-2026-TOURSME-01 nadilazi uski okvir jednog sektorskog natječaja. On pokazuje da se od europskog turizma očekuje više od pukog oporavka i povratka na stare obrasce. Od njega se traži razvoj modela koji bolje raspoređuju turističke tokove, otvaraju prostor novim poslovnim nišama, koriste podatke i digitalne alate, smanjuju okolišni pritisak i stvaraju otpornije lokalne ekosustave. Za organizacije koje se bave razvojem turizma to je istodobno i prilika i test sposobnosti da europske prioritete pretvore u konkretne, mjerljive i tržišno održive projekte.
Izvori:- European Innovation Council and SMEs Executive Agency – službena stranica poziva s datumom otvaranja, rokom prijave i osnovnim opisom poziva (link)- European Commission / Funding & Tenders – službeni natječajni dokument s uvjetima prihvatljivosti, sastavom konzorcija, proračunom, pravilima financiranja i očekivanim učincima (link)- European Commission – pregled Programa jedinstvenog tržišta s ukupnim proračunom i ciljevima programa za razdoblje 2021. – 2027. (link)- European Commission / Mobility and Transport – objašnjenje relevantnosti Programa jedinstvenog tržišta za turizam (link)- European Commission / Mobility and Transport – službeni pregled tranzicije turizma u EU, s naglaskom na zelenu i digitalnu tranziciju, otpornost i vještine (link)- European Commission / EU Tourism Platform – izvješće o napretku provedbe Transition Pathway for Tourism do 2024. godine (link)
Kreirano: srijeda, 25. ožujka, 2026.
Pronađite smještaj u blizini