Europska unija želi rasteretiti turističke gužve: fokus se seli s najopterećenijih odredišta na manje poznate regije
Europski parlament otvorio je novu fazu rasprave o budućnosti turizma u Europi, s jasnom porukom da se rast sektora više ne može promatrati samo kroz broj dolazaka i noćenja. Odbor za promet i turizam usvojio je 18. ožujka 2026. prijedloge koji zagovaraju drukčije upravljanje turističkim tokovima, jačanje prometne povezanosti prema manje razvijenim odredištima, stroži pristup kratkoročnom najmu i veće uključivanje lokalnih zajednica u oblikovanje turističke politike. Riječ je o neobvezujućoj rezoluciji koja tek treba dobiti potvrdu Europskog parlamenta u cjelini, dok Europska komisija svoju najavljenu strategiju održivog turizma planira objaviti tijekom drugog tromjesečja 2026. godine.
Takav pristup dolazi u trenutku kada europski turizam ponovno bilježi rekordne rezultate. Prema podacima Eurostata, 2024. je bila najbolja turistička godina u povijesti Europske unije, s više od tri milijarde noćenja u turističkim smještajnim objektima. Istodobno, europske institucije upozoravaju da snažan rast nije ravnomjerno raspoređen, ni prostorno ni društveno. Dok dio gradova i obalnih zona trpi pritisak prevelikog broja posjetitelja, brojna ruralna, planinska i slabije promovirana područja i dalje ostaju izvan glavnih tokova turističke potražnje, iako imaju prostor za razvoj i dodatni prihod.
Od rasta pod svaku cijenu prema upravljanju turističkim pritiskom
Politička srž novih prijedloga može se sažeti u jednostavnoj ideji: cilj više nije samo privući još više gostiju, nego bolje rasporediti postojeću potražnju. U dokumentu koji je usvojio parlamentarni odbor navodi se procjena da 80 posto putnika posjećuje samo 10 posto svjetskih destinacija. U europskom kontekstu to znači da se najveći pritisak i dalje koncentrira na nekoliko velikih urbanih centara, najpoznatije obalne zone i najeksponiranije kulturne lokacije, dok širok krug drugih regija ostaje turistički podzastupljen.
Zastupnici zato traže da se posjetitelje snažnije usmjerava prema manje poznatim, novim ili udaljenijim destinacijama, uključujući unutrašnjost, planinska područja i regije koje nisu dio klasičnih ljetnih ruta. Kao potencijalne alate navode razvoj eno-gastronomskog turizma, cikloturizma, kulturne baštine, lokalnih manifestacija i takozvanih regenerativnih turističkih iskustava. Ideja nije samo rasteretiti najopterećenija mjesta tijekom vrhunca sezone, nego i produljiti turističku aktivnost izvan nekoliko udarnih mjeseci te veći dio prihoda rasporediti na širi teritorij.
Takva promjena posebno je važna za sredine koje posljednjih godina osjećaju posljedice prekomjernog turizma. U nizu europskih gradova rasprava o turizmu više se ne vodi samo kroz prizmu prihoda od ugostiteljstva i smještaja, nego i kroz pitanje stanovanja, kvalitete života stanovnika, pritiska na javnu infrastrukturu, otpada, buke i gubitka lokalnog identiteta. Europski parlament u svojim novijim dokumentima upravo zato sve češće koristi izraz „pametno upravljanje turizmom“, čime se naglašava potreba da destinacije ne budu samo promovirane, nego i upravljane.
Prometne veze kao ključ za otvaranje manje vidljivih odredišta
Jedan od najkonkretnijih elemenata nove europske linije odnosi se na promet. Zastupnici smatraju da održiviji turizam nije moguć bez boljih zračnih, pomorskih i kopnenih veza prema regijama koje danas nisu dovoljno dostupne. U tom smislu od Europske komisije traže poseban mehanizam potpore kojim bi se ojačala pristupačnost takvim odredištima u budućoj strategiji održivog turizma.
Naglasak nije samo na velikim infrastrukturnim projektima. U prijedlozima se spominju i konkretnije mjere poput jačanja prekograničnih noćnih vlakova, bržeg uvođenja integriranog sustava karata koji bi obuhvatio željeznički, zračni i pomorski promet te ciljane potpore za leasing električnih vozila i razvoj punionica. Poruka europskih institucija pritom je jasna: putovanje prema manje razvijenim ili manje poznatim destinacijama mora biti dostupno, razumljivo i logistički jednostavno ako se doista želi promijeniti karta europske turističke potražnje.
Ovaj dio prijedloga uklapa se u širi okvir koji Europska komisija razvija još od tranzicijskog puta za turizam objavljenog 2022. godine. U tom dokumentu naglasak je stavljen na zelenu i digitalnu tranziciju, otpornost sektora te razvoj vještina radne snage. Aktualna parlamentarna inicijativa sada te ciljeve pokušava prevesti u konkretniji politički smjer: manje oslanjanja na preopterećene „hotspot“ zone, a više ulaganja u povezanost, dostupnost i ravnomjerniji regionalni razvoj.
Kratkoročni najam ostaje jedno od najosjetljivijih pitanja
Možda najosjetljiviji dio cijele rasprave odnosi se na kratkoročni najam. Europski parlament pozdravlja nova europska pravila o prikupljanju i razmjeni podataka o kratkoročnom smještaju, koja se počinju primjenjivati 20. svibnja 2026., ali istodobno smatra da to nije dovoljno za rješavanje problema koje je eksplozija platformskog najma otvorila u mnogim gradovima i turističkim regijama. Novi regulatorni okvir trebao bi, prema važećim pravilima, omogućiti transparentnije podatke, lakšu identifikaciju iznajmljivača i bolju provedbu lokalnih propisa.
No parlamentarni odbor poručuje da je potreban i dodatni europski okvir koji bi jasnije definirao standarde pružanja usluge, razgraničio kategorije domaćina te državama članicama i lokalnim vlastima omogućio snažnije alate, uključujući ograničavanje broja noćenja, sustave odobrenja ili zoniranje. Ta poruka nije slučajna. Europske institucije posljednjih godina sve otvorenije povezuju nekontrolirani rast kratkoročnog najma s rastom cijena stanovanja, smanjenjem dugoročnog najma za lokalno stanovništvo i postupnim potiskivanjem rezidenata iz najtraženijih četvrti.
Podaci koje je objavio Europski parlament dodatno pojačavaju taj kontekst. U kolovozu 2024. u kratkoročnom smještaju rezerviranom preko četiri vodeće internetske platforme ostvareno je 152,2 milijuna noćenja u Europskoj uniji, dok ih je u kolovozu 2019. bilo 96,9 milijuna. Taj rast pokazuje koliko se tržište promijenilo u relativno kratkom razdoblju. Istodobno, sve veći broj gradova u Europi pokušava vlastitim pravilima ograničiti negativne učinke takvog modela, ali bez kvalitetnih i usporedivih podataka lokalne mjere često ostaju teško provedive.
Lokalne zajednice, kulturna baština i pitanje tko zapravo ima korist
U središtu nove europske argumentacije nalazi se i pitanje koristi koju turizam ostavlja lokalnoj zajednici. Parlamentarni odbor izričito upozorava da kratkoročni gospodarski dobitak ne smije dolaziti po cijenu gubitka autentičnosti, narušavanja društvene strukture naselja ili potiskivanja stanovnika iz gradskih jezgri. Zbog toga se u prijedlozima spominje i mogućnost da ekološke ili turističke pristojbe, koje su neke europske sredine već uvele, budu izvor financiranja projekata korisnih za lokalno stanovništvo i okoliš.
Važan dio rasprave odnosi se i na kulturu. Zastupnici smatraju da kulturna baština ne smije biti svedena na kulisu za masovni promet posjetitelja, nego mora ostati temelj kvalitete europskog turizma. U tom kontekstu ističe se uloga profesionalnih kulturnih radnika, lokalnih organizacija i volontera kao čuvara baštine. Parlament zato od Komisije traži smjernice koje bi poticale kulturno volontiranje i olakšale uključivanje građana u očuvanje lokalnih vrijednosti.
Takav naglasak ima i šire značenje. Kada europske institucije govore o preusmjeravanju turizma prema manje poznatim odredištima, ne misli se samo na geografsko premještanje turista s jedne točke na drugu. Riječ je i o promjeni modela, odnosno o pokušaju da turistička ponuda bude više ukorijenjena u lokalnom identitetu, lokalnim proizvodima, kulturnom sadržaju i manjim poduzetnicima, umjesto da se dominantno oslanja na standardizirane obrasce masovne potrošnje.
Turizam kao veliko gospodarstvo, ali i kao javnopolitički problem
Europski parlament i Europska komisija ne skrivaju da je riječ o sektoru od iznimne gospodarske važnosti. Prema navodima Parlamenta, turizam u Europskoj uniji povezan je s približno 12,3 milijuna radnih mjesta i doprinosi s oko 10,5 posto bruto domaćeg proizvoda Unije. Upravo zato europske institucije ne zagovaraju smanjivanje turizma kao takvog, nego njegovu drukčiju organizaciju. Cilj je zadržati gospodarsku snagu sektora, ali istodobno ublažiti njegove najizraženije negativne posljedice.
To je politički osjetljivo jer je turizam u velikoj mjeri i dalje u nadležnosti država članica i lokalnih vlasti. Europska unija ne može jednostrano propisati jedinstven model za sve gradove, obalne destinacije ili ruralne regije. Ipak, može stvarati regulatorni okvir, poticati razmjenu podataka, usmjeravati financijske instrumente i oblikovati zajedničke prioritete. Upravo se na toj razini sada i vodi bitka za novu europsku strategiju: hoće li ostati na deklarativnoj razini ili će postati operativan alat za stvarne promjene na terenu.
Dodatni politički signal stigao je i iz ranijih izjava europskog povjerenika za promet i turizam Apostolosa Tzitzikostasa, koji je početkom 2025. poručio da regije često više ulažu u promociju nego u upravljanje turističkim tokovima. Ta ocjena sažima problem koji europske institucije sada pokušavaju adresirati. Promocija sama po sebi više nije dovoljna, osobito ondje gdje broj posjetitelja već nadilazi kapacitete prostora, infrastrukture i stanovanja.
Što slijedi i može li se europski pristup doista promijeniti
U ovom trenutku još nije riječ o konačnoj europskoj strategiji, nego o jasnom političkom pritisku prema Komisiji da takvu strategiju oblikuje ambicioznije. Odbor za promet i turizam svoje je prijedloge usvojio s 33 glasa za, četiri protiv i četiri suzdržana, a sljedeći korak trebala bi biti potvrda u Europskom parlamentu na plenarnoj razini. Sama strategija Komisije, prema službenom planu rada za 2026., trebala bi biti neobvezujuća, ali usmjerena na ravnotežu između gospodarskih, društvenih i okolišnih učinaka turizma.
Hoće li to biti dovoljno, ovisit će ponajprije o tome hoće li države članice i lokalne vlasti dobiti alate koji su im dosad nedostajali: pouzdanije podatke o platformskom smještaju, financijsku i prometnu podršku za razvoj manje vidljivih regija, kao i politički prostor da ograniče modele koji podižu prihod, ali narušavaju svakodnevni život stanovnika. Za europski turizam to je važan test zrelosti. Nakon desetljeća u kojima je uspjeh gotovo automatski značio još više dolazaka, Bruxelles sada sve otvorenije poručuje da će budućnost sektora ovisiti o tome koliko će Europa biti sposobna uskladiti interese putnika, gospodarstva i zajednica koje te putnike primaju.
Izvori:- - Europski parlament – priopćenje o prijedlozima Odbora za promet i turizam za pametnije upravljanje turizmom, rasterećenje preopterećenih destinacija, prometnu povezanost i regulaciju kratkoročnog najma (link)
- - Europski parlament, Legislative Train – najava da Europska komisija u drugom tromjesečju 2026. planira objaviti neobvezujuću strategiju održivog turizma (link)
- - Europska komisija – pregled tranzicijskog puta za turizam, s naglaskom na zelenu i digitalnu tranziciju, otpornost sektora i razvoj vještina (link)
- - EUR-Lex – Uredba (EU) 2024/1028 o prikupljanju i razmjeni podataka povezanih s uslugama kratkoročnog najma smještaja (link)
- - Europski parlament – pregled novih pravila za veću transparentnost kratkoročnog najma i podaci o rastu noćenja preko digitalnih platformi (link)
- - Eurostat – objava da je 2024. bila rekordna turistička godina u Europskoj uniji s više od tri milijarde noćenja (link)
- - Europski parlament, EPRS – analiza o ulozi turizma u prometnoj politici, problemu overtourisma i potrebi boljeg upravljanja turističkim tokovima (link)
- - Europska komisija – EDEN inicijativa za promicanje manje poznatih i održivih europskih destinacija (link)
Kreirano: utorak, 31. ožujka, 2026.
Pronađite smještaj u blizini