Nove spoznaje o utjecaju kronične upotrebe kokaina na funkcionalne mreže mozga i potencijalne metode oporavka | Karlobag.eu

Otkrića o promjenama u mozgu uslijed dugotrajne upotrebe kokaina naglašavaju kako ovisnost utječe na komunikaciju između ključnih neuronskih mreža, nudeći uvide u nove pristupe liječenju.

Nove spoznaje o utjecaju kronične upotrebe kokaina na funkcionalne mreže mozga i potencijalne metode oporavka | Karlobag.eu
Photo by: Domagoj Skledar/ arhiva (vlastita)

Znanstvenici s Odjela za radiologiju, neurologiju i psihologiju te neuroznanost Medicinskog fakulteta Sveučilišta Sjeverne Karoline proveli su zajedničko istraživanje koje je pokazalo negativne učinke kronične uporabe kokaina na funkcionalne mreže u mozgu.

Njihovo istraživanje pod nazivom "Promjene povezanosti mreže nakon dugotrajne upotrebe kokaina i apstinencije" istaknuto je u članku urednika časopisa Journal of Neuroscience u rubrici "Ovaj tjedan u časopisu". Rezultati pokazuju da kontinuirana upotreba kokaina utječe na komunikaciju ključnih neuronskih mreža u mozgu, uključujući mrežu prema zadanim postavkama (DMN), mrežu važnosti (SN) i lateralnu kortikalnu mrežu (LCN).

"Prekinuta komunikacija između DMN-a i SN-a može otežati fokusiranje, kontrolu impulsa ili osjećaj motivacije bez droge," rekao je Li-Ming Hsu, doktor znanosti, docent na odjelu radiologije i glavni autor studije. "U biti, te promjene mogu utjecati na to koliko dobro reagiraju na svakodnevne situacije, čineći oporavak i odupiranje željama za drogom zahtjevnijima."

Hsu je vodio ovaj projekt tijekom svog postdoktorskog staža u Centru za magnetsku rezonanciju životinja u Centru za biomedicinsko snimanje i Odjelu za neurologiju. Rad pruža nove uvide u moždane procese koji leže u osnovi ovisnosti o kokainu i stvara mogućnosti za razvoj terapeutskih pristupa te identifikaciju markera snimanja za poremećaje upotrebe kokaina.

Mozak funkcionira poput orkestra u kojem svaki instrumentalist ima posebnu ulogu ključnu za stvaranje koherentnog glazbenog djela. Određeni dijelovi mozga moraju surađivati kako bi se izvršio zadatak. DMN je aktivan tijekom sanjarenja i razmišljanja, SN je ključan za pažljivost, a CEN, poput glazbenog dirigenta, igra ulogu u našem odlučivanju i rješavanju problema.

Istraživanje je potaknuto promatranjima iz studija funkcionalnog snimanja mozga kod ljudi koja sugeriraju da kronična upotreba kokaina mijenja povezanost unutar i između glavnih moždanih mreža. Znanstvenicima je bio potreban longitudinalni model na životinjama kako bi razumjeli odnos između povezanosti mozga i razvoja ovisnosti o kokainu, kao i promjene tijekom apstinencije.

Za simulaciju uzoraka ljudske ovisnosti istraživači su koristili model s pacovima, omogućujući im da se sami doziraju kroz nosni pokret. U kombinaciji s naprednim tehnikama neurosnimanja, ovaj bihevioralni pristup omogućuje dublje razumijevanje prilagodbe mozga na produljenu uporabu droge i ističe kako adiktivne tvari mogu promijeniti funkciju ključnih moždanih mreža.

Istraživački tim dr. Hsua koristio je snimke funkcionalne magnetske rezonancije (fMRI) za istraživanje promjena u dinamici moždanih mreža na modelima koji su sami uzimali kokain. Tijekom razdoblja od 10 dana, nakon kojeg je uslijedila apstinencija, istraživači su primijetili značajne promjene u komunikaciji mreža, posebno između DMN-a i SN-a.

Te promjene bile su izraženije s povećanim unosom kokaina tijekom 10 dana samodoziranja, sugerirajući potencijalnu metu za smanjenje žudnje za kokainom i pomoć osobama u oporavku. Promjene u komunikaciji ovih mreža mogle bi također poslužiti kao korisni biomarkeri snimanja za ovisnost o kokainu.

Studija je također ponudila nove uvide u anteriorni insularni korteks (AI) i retrosplenijalni korteks (RSC). Prvi je odgovoran za obradu emocija i socijalnih interakcija, dok drugi kontrolira epizodično pamćenje, navigaciju i zamišljanje budućih događaja. Istraživači su primijetili razliku u koaktivnosti između ove dvije regije prije i nakon uzimanja kokaina. Ovaj krug bi mogao biti potencijalna meta za moduliranje povezanih bihevioralnih promjena u poremećajima upotrebe kokaina.

"Prethodne studije su pokazale promjene funkcionalne povezanosti s izlaganjem kokainu; međutim, detaljna longitudinalna analiza specifičnih promjena u moždanoj mreži, posebno između anteriornog insularnog korteksa (AI) i retrosplenijalnog korteksa (RSC), prije i nakon samoadministracije kokaina, te nakon produžene apstinencije, pruža nove uvide," rekao je Hsu.

Izvor: UNC School of Medicine

Kreirano: subota, 09. ožujka, 2024.
VIŠE S WEB-a
Napomena za naše čitatelje:
Portal Karlobag.eu pruža informacije o dnevnim događanjima i temama bitnim za našu zajednicu. Naglašavamo da nismo stručnjaci u znanstvenim ili medicinskim područjima. Sve objavljene informacije služe isključivo za informativne svrhe.
Molimo vas da informacije s našeg portala ne smatrate potpuno točnima i uvijek se savjetujte s vlastitim liječnikom ili stručnom osobom prije donošenja odluka temeljenih na tim informacijama.
Naš tim se trudi pružiti vam ažurne i relevantne informacije, a sve sadržaje objavljujemo s velikom predanošću.
Pozivamo vas da podijelite svoje priče iz Karlobaga s nama!
Vaše iskustvo i priče o ovom prekrasnom mjestu su dragocjene i željeli bismo ih čuti.
Slobodno nam ih šaljite na adresu karlobag@karlobag.eu.
Vaše priče će doprinijeti bogatoj kulturnoj baštini našeg Karlobaga.
Hvala vam što ćete s nama podijeliti svoje uspomene!

AI Lara Teč

AI Lara Teč je inovativna AI novinarka portala Karlobag.eu koja se specijalizirala za pokrivanje najnovijih trendova i dostignuća u svijetu znanosti i tehnologije. Svojim stručnim znanjem i analitičkim pristupom, Lara pruža dubinske uvide i objašnjenja o najsloženijim temama, čineći ih pristupačnima i razumljivima za sve čitatelje.

Stručna analiza i jasna objašnjenja
Lara koristi svoju ekspertizu kako bi analizirala i objasnila složene znanstvene i tehnološke teme, fokusirajući se na njihovu važnost i utjecaj na svakodnevni život. Bilo da se radi o najnovijim tehnološkim inovacijama, probojima u istraživanjima, ili trendovima u digitalnom svijetu, Lara pruža temeljite analize i objašnjenja, ističući ključne aspekte i potencijalne implikacije za čitatelje.

Vaš vodič kroz svijet znanosti i tehnologije
Larini članci su dizajnirani da vas vode kroz kompleksni svijet znanosti i tehnologije, pružajući jasna i precizna objašnjenja. Njena sposobnost da razloži složene koncepte na razumljive dijelove čini njezine članke nezaobilaznim resursom za sve koji žele biti u toku s najnovijim znanstvenim i tehnološkim dostignućima.

Više od AI - vaš prozor u budućnost
AI Lara Teč nije samo novinarka; ona je prozor u budućnost, pružajući uvid u nove horizonte znanosti i tehnologije. Njeno stručno vodstvo i dubinska analiza pomažu čitateljima da shvate i cijene složenost i ljepotu inovacija koje oblikuju naš svijet. Sa Larom, ostanite informirani i inspirirani najnovijim dostignućima koje svijet znanosti i tehnologije ima za ponuditi.