Zamislite prizor kao iz apokaliptičnog filma: horizontom se valja kolosalni, prijeteći zid prašine i pijeska, visok stotinama, pa i tisućama metara. Nebo tamni usred dana, pretvarajući sunčevu svjetlost u sablasni narančasti ili smeđi sumrak. Zvuk koji ga prati je huk vjetra koji nosi sve pred sobom. Ovo nije scenarij za hollywoodski blockbuster, već stvarni i sve češći meteorološki fenomen poznat pod imenom habub. Iako su nekada bili vezani isključivo za daleke pustinje, ovi moćni olujni sustavi postaju globalna pojava čije razumijevanje postaje ključno za sigurnost i zdravlje ljudi diljem svijeta.

Riječ "habub" potječe iz arapskog jezika (هَبوب‎, habūb), gdje doslovno znači "puhanje" ili "nošenje", što savršeno opisuje njegovu prirodu. No, habub nije tek obična pješčana oluja. To je specifična, iznimno intenzivna oluja prašine koja je izravno povezana s grmljavinskim nevremenom. Radi se o dramatičnoj manifestaciji snage prirode, gdje se spajaju procesi koji se odvijaju visoko u atmosferi s uvjetima na suhom i prašnjavom tlu, stvarajući jednu od vizualno najimpresivnijih i najopasnijih vremenskih pojava.

Kako nastaje zastrašujući zid prašine?

Mehanizam formiranja habuba složen je i fascinantan, a sve započinje s naizgled običnom grmljavinskom olujom. Ključni element je snažno silazno strujanje zraka unutar olujnog oblaka, poznato kao "downburst" ili mikroudar. Kada se grmljavinska oluja razvije, kišne kapi ili tuča počinju padati kroz oblak. U suhim i vrućim područjima gdje se habubi najčešće javljaju, te oborine često ispare prije nego što uopće stignu do tla. Taj proces isparavanja, poznat kao "virga", troši toplinsku energiju iz okolnog zraka, čineći ga hladnijim i gušćim od zraka oko njega.

Taj ohlađeni, gušći zrak postaje teži i počinje se ubrzano obrušavati prema tlu brzinom koja može premašiti i 100 kilometara na sat. Kada ova zračna "bomba" udari o tlo, nema kamo otići nego se širiti horizontalno u svim smjerovima, slično kao što se voda širi kada se izlije iz kante. Taj val hladnog zraka koji se širi po tlu naziva se fronta udara vjetra ili "gust front".

Upravo je ta fronta motorni pogon habuba. Dok juri preko suhe, prašnjave ili pjeskovite podloge, poput pustinja, isušenih poljoprivrednih zemljišta ili gradilišta, silina vjetra podiže ogromne količine sitnih čestica prašine, pijeska i zemlje. Te čestice bivaju usisane u turbulentni, napredujući zid zraka, stvarajući gustu, neprozirnu zavjesu koja se kotrlja krajolikom. Habub je, dakle, vizualizacija fronte udara vjetra grmljavinske oluje, obojena prašinom s tla. Prednja strana habuba je izrazito turbulentna, što mu daje karakterističan, prijeteći izgled vala koji se lomi.

Karakteristike divovske oluje

Habubi su fenomeni monumentalnih razmjera. Njihova visina može varirati od nekoliko stotina metara do impresivnih 2 do 3 kilometra, čineći da se i najviše zgrade doimaju patuljasto. Širina fronte može se protezati desecima, a ponekad i preko 150 kilometara. Brzina kojom se kreću također je značajna; prosječna brzina habuba je između 35 i 60 km/h, no zabilježeni su i ekstremni slučajevi gdje su vjetrovi dosezali brzine veće od 100 km/h.

Jedna od najopasnijih karakteristika je brzina njihovog dolaska. U samo nekoliko minuta, vedro i sunčano nebo može se pretvoriti u mračnu, prašnjavu apokalipsu. Vidljivost se unutar zida prašine može smanjiti na gotovo nulu, stvarajući iznimno opasne uvjete, posebice u prometu. Trajanje samog prolaska fronte habuba obično je relativno kratko, od 15 do 60 minuta, no posljedice u vidu prašine koja ostaje lebdjeti u zraku mogu potrajati satima, pa čak i danima.

Globalna žarišta: Gdje se habubi najčešće pojavljuju?

Iako su prvi put opisani i imenovani u Sudanu, habubi su globalni fenomen koji se javlja u svim sušnim i polusušnim regijama svijeta. Najpoznatija područja su:

• Sjeverna Afrika i Bliski istok: Pustinja Sahara, posebice područje Sudana, te Arapski poluotok, Kuvajt i Irak, smatraju se klasičnim staništima habuba. Ovdje su oni redovita pojava tijekom ljetnih mjeseci.


• Sjeverna Amerika: Jugozapad Sjedinjenih Američkih Država, poglavito savezna država Arizona s gradovima poput Phoenixa i Tucsona, postala je poznata po svojim spektakularnim ljetnim habubima tijekom sezone monsuna. Javljaju se i u dijelovima Novog Meksika, Teksasa i Kalifornije.


• Australija: Prostrana i suha unutrašnjost Australije, poznata kao "Outback", također je podložna stvaranju snažnih habuba, često povezanih s prolaskom hladnih fronti koje potiču grmljavinske oluje.


• Središnja Azija: Pustinje poput Gobi i druga sušna područja u ovom dijelu svijeta također su mjesta gdje se mogu formirati ove moćne oluje.

Zabrinjavajući trend je da se, zbog klimatskih promjena, širenja pustinja i dugotrajnih suša, područja pogodna za nastanak habuba šire. To znači da bi se s ovim fenomenom u budućnosti mogli susretati i stanovnici regija gdje su oni do sada bili rijetkost.

Opasnosti koje vrebaju iz zida prašine

Iza impresivne vizualne pojave habuba krije se niz ozbiljnih opasnosti za ljude, imovinu i okoliš. Smanjena vidljivost samo je najočitija od njih.

Zdravstveni rizici

Najveća prijetnja koju habub predstavlja je kvaliteta zraka. Zid prašine nosi ogromnu koncentraciju čestica PM10 i PM2.5, koje su dovoljno sitne da prodru duboko u pluća. Udisanje takvog zraka može uzrokovati trenutne probleme poput iritacije očiju, nosa i grla, kašlja i otežanog disanja. Za osobe s postojećim respiratornim bolestima, poput astme ili kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB), izloženost habubu može biti izuzetno opasna i izazvati teške napadaje.

Osim samih mineralnih čestica, vjetar može podići i nositi razne alergene (pelud, spore plijesni), pesticide, teške metale, bakterije i viruse. U nekim područjima, poput američkog jugozapada, habubi su poznati po širenju spora gljivice Coccidioides immitis, uzročnika takozvane "doline groznice", ozbiljne plućne infekcije.

Prometna katastrofa u nastajanju

Za vozače, nalet habuba predstavlja jedan od najgorih mogućih scenarija. Vidljivost se može smanjiti s nekoliko kilometara na nulu u svega nekoliko sekundi, što vozačima ne ostavlja vremena za reakciju. Ovo često dovodi do tragičnih lančanih sudara s desecima vozila. Prašina na kolniku također može smanjiti prianjanje guma. Jednako su ugroženi i zračni promet, gdje habubi prisiljavaju zračne luke na zatvaranje, te pomorski promet u obalnim područjima.

Šteta na imovini i infrastrukturi

Snažni vjetrovi na čelu habuba mogu uzrokovati značajnu štetu. Mogu čupati drveće, rušiti električne stupove i dalekovode, uzrokujući masovne nestanke struje. Leteći objekti mogu oštetiti krovove i prozore. Fina prašina prodire u sve, uzrokujući kvarove na osjetljivoj elektroničkoj opremi, začepljujući filtere klima uređaja i motora vozila. Abrazivna priroda pijeska može oštetiti boju na automobilima i fasadama zgrada.

Kako se zaštititi tijekom habuba?

S obzirom na brzinu kojom habub nastupa, ključna je pravovremena priprema i ispravna reakcija. Meteorološke službe u pogođenim područjima izdaju upozorenja na pješčane oluje, koja treba shvatiti krajnje ozbiljno.

Ako ste u automobilu:

• Ne pokušavajte proći kroz oluju! To je najčešća i najsmrtonosnija pogreška.


• Čim primijetite približavanje zida prašine, sigurno se sklonite s ceste. Sklonite se što je dalje moguće od prometnih traka.


• Ugasite motor i obavezno ugasite sva svjetla, uključujući pozicijska i stop-svjetla. Drugi vozači u panici mogu pokušati pratiti vaša svjetla i sudariti se s vašim zaustavljenim vozilom.


• Podignite ručnu kočnicu i držite nogu s papučice kočnice kako biste osigurali da stop-svjetla nisu upaljena.


• Ostanite u vozilu s vezanim sigurnosnim pojasom i čekajte da oluja prođe. Zatvorite prozore i uključite unutarnju cirkulaciju zraka.

Ako ste na otvorenom:

• Odmah potražite čvrst zaklon u zgradi ili vozilu.


• Ako nema zaklona, udaljite se od drveća i električnih stupova koji bi mogli pasti.


• Pokrijte nos i usta krpom ili maskom kako biste filtrirali prašinu. Zaštitite oči naočalama.


• Pokušajte se skloniti uz neki čvrst objekt i sagnite se kako biste se zaštitili od letećih predmeta.

Ako ste kod kuće:

• Uđite unutra i zatvorite sve prozore i vrata.


• Ugasite klima uređaje i ventilacijske sustave koji uvlače vanjski zrak kako biste spriječili ulazak prašine u kuću.


• Odmaknite se od prozora koji bi mogli biti oštećeni udarima vjetra ili letećim objektima.