Sušna sezona koja je postala poplavna: Córdoba pod vodom početkom veljače 2026.
Sjever kolumbijskog departmana Córdoba u pravilu ulazi u veljaču s očekivanjem stabilnijeg vremena. U tom dijelu zemlje, na karipskom rubu Kolumbije, veljača se uobičajeno ubraja među najsušnije mjesece godine: poljoprivrednici pripremaju parcele za sjetvu, a stočari sele grla prema isušujućim poplavnim ravnicama i pašnjacima uz rijeke. Ove godine taj je ritam naglo prekinut. Nakon već vlažnog siječnja, prvi dani veljače 2026. donijeli su neuobičajeno obilne oborine koje su podignule vodostaje, probile korita i pretvorile polja, pašnjake i sela u jedinstvenu vodenu površinu.
Poplave u Córdobi nisu bile kratkotrajan incident od “dva dana kiše”. Prema satelitskim snimkama i terenskim izvještajima, voda se zadržavala tjednima, a u pojedinim zonama poplavni val prelazio je iz općine u općinu prateći riječnu mrežu, kanale i močvarna područja. U središtu priče našla se rijeka Sinú, ključna za navodnjavanje i gospodarski život regije, ali i za razumijevanje zašto se poplava u sušnoj sezoni može razviti brže nego što lokalni sustavi zaštite mogu izdržati.
Što pokazuju sateliti: Sinú, Lorica i poplavljena polja
NASA-in Earth Observatory objavio je 26. veljače 2026. analizu događaja temeljenu na podacima Landsata 9, satelita koji u suradnji NASA-e i američkog USGS-a kontinuirano snima kopnene površine. Operativni snimač OLI (Operational Land Imager) zabilježio je 9. veljače 2026. lažno-kolornu snimku (kombinacija kanala 7-5-4) na kojoj se tamne poplavne vode jasno izdvajaju od vegetacije i tla. U odnosu na snimku od 23. siječnja, kada je većina zemljišta uz Sinú izgledala suho, na prikazu iz veljače voda prekriva velike dijelove oranica i pašnjaka te ulazi u naseljena područja, osobito zapadno od riječnog toka. Istočno od rijeke, kompleks močvara i vlažnih staništa bilježi neuobičajeno visoke razine vode, što upućuje na prelijevanje i zadržavanje vode u prirodnim depresijama.
Na snimkama je vidljiva i Lorica, grad s približno 90 tisuća stanovnika, koji se nalazi u zoni u kojoj se riječna dinamika i urbanizacija često susreću na najosjetljivijoj točki: gdje se oborinske vode, riječni vodostaj i lokalna odvodnja “susretnu” u kratkom vremenu. Satelitski prikaz zato nije samo dramatična slika; to je tehnički dokaz rasprostranjenosti poplave, koristan za procjenu zahvaćenih površina, planiranje pomoći i potvrdu terenskih dojava iz udaljenih ruralnih područja koja su često odsječena.
Meteorološki okidač: hladna fronta s Kariba i dani ekstremne kiše
Prema NASA-inom pregledu događaja, oborine su se pojačale 1. i 2. veljače kada je neuobičajena hladna fronta nad Karibima krenula prema jugu i “pogurala” vlagom zasićen zrak u smjeru sjeverne Kolumbije i Anda. Takva konfiguracija povećava dotok vlage i potiče razvoj intenzivnih konvektivnih sustava, a orografija Anda dodatno pojačava uzlazno strujanje i oborinske procese. U pojedinim zonama Córdobe zabilježene su višednevne obilne kiše, uz procjene da je lokalno padalo više od 4 do 7 centimetara kiše na dan. NASA-in sustav IMERG, koji spaja mjerenja više satelita u okviru misije Global Precipitation Measurement, procijenio je da je u okolici Lorice 1. veljače – na dan najjačih oborina – intenzitet oborina dosezao oko 1,7 centimetara na sat.
Analitičari s platforme ClimaMeter, koja provodi brzu znanstvenu procjenu ekstremnih događaja, opisuju razdoblje od 1. do 3. veljače kao epizodu “iznimnih meteoroloških uvjeta” u više karipskih departmana Kolumbije, uključujući Córdobu. Njihova procjena upućuje na pojačan prijenos vlage s Karipskog mora i neuobičajeno postojanu konfiguraciju koja je poticala dugotrajnije oborine. Istodobno naglašavaju da prirodna varijabilnost sama po sebi teško objašnjava uočeni porast količina oborina te da je vjerojatno riječ o događaju koji se odvijao u toplijoj i vlažnijoj atmosferi, što može povećati “učinkovitost” padalina pod sličnim sinoptičkim uvjetima. Takve atribucije zahtijevaju oprez u interpretaciji, ali u ovom slučaju znanstvenici izričito ističu signal jačanja oborina u suvremenom klimatskom razdoblju u usporedbi s povijesnim analogijama.
Razmjeri krize: brojke se mijenjaju, ali trend je jasan
U prvim danima veljače, kada su mnoge općine tek ulazile u izvanredno stanje, kolumbijska Nacionalna jedinica za upravljanje rizikom od katastrofa (UNGRD) javno je govorila o humanitarnoj operaciji usmjerenoj na najmanje 13 tisuća obitelji u 17 općina, uz naglasak na štete na kućanstvima, usjevima, stočarstvu i lokalnoj infrastrukturi. Kako su se vodostaji nastavili zadržavati, brojke su se brzo revidirale. Guverner Córdobe Erasmo Zuleta, prema izvješćima više medija, 9. veljače govori o više od 120 tisuća pogođenih ljudi, a u kratkom vremenu procjena raste na oko 140 tisuća, uz tvrdnju da je pogođeno 24 od 30 općina i približno 80 posto teritorija departmana.
Paralelno s terenskim procjenama, UNGRD je krenuo u sustavno mapiranje poplavljenih površina koristeći međunarodne usluge promatranja Zemlje. Prema službenim objavama, UNGRD je aktivirao mehanizam International Charter: Space and Major Disasters te europski Copernicus sustav kartiranja hitnih situacija. Na temelju satelitskih proizvoda različitih rezolucija, s presjekom na 9. veljače, procijenjeno je da je u karipskoj regiji ukupno pogođeno oko 236.442 hektara, dok je u samoj Córdobi identificirano približno 113.641 hektar zahvaćen poplavom. U istom razdoblju, direktor UNGRD-a Carlos Carrillo u intervjuima navodi da je u Córdobi riječ o kriznom događaju izvan tipičnih scenarija: spominje više od 150 tisuća hektara pogođenih područja, od čega je oko 40 tisuća hektara “pod vodom”, uz podatak da su oborine u zoni akumulacije hidroelektrane Urrá dosezale vrijednosti koje su višestruko premašile uobičajene mjesečne prosjeke.
Takve razlike u brojkama ne znače da je netko “pogriješio”, nego da se procjene rade u različitim trenucima i na različitim osnovama: jedne se odnose na stanovništvo i obitelji pogođene gubitkom kuća, imovine ili prihoda, a druge na površine pod vodom ili na poljoprivrednu štetu. No zajednički nazivnik je jasan: poplava se razvila na razini koja u sušnoj sezoni inače nije očekivana, a njezin ekonomski udar pogađa upravo one sektore na kojima Córdoba počiva – stočarstvo i poljoprivredu.
Poljoprivreda i stočarstvo na udaru: od pašnjaka do skloništa
Córdoba se u kolumbijskom kontekstu često opisuje kao regija “hrane i stoke”, s mozaikom manjih poljoprivrednih gospodarstava, većih rančeva i prateće logistike koja povezuje ruralna područja s urbanim središtima poput Monteríe i Lorice. Kad voda uđe na polja u trenutku pripreme tla i preseli se na pašnjake, šteta nije samo neposredna. Poplavljeni usjevi u praksi znače izgubljene investicije u sjeme, gnojivo i rad, ali i kašnjenje u sljedećem ciklusu sjetve, jer se tlo mora osušiti, a ponekad i sanirati. Na stočarskoj strani, poplava prisiljava vlasnike da sele grla na viša područja; gdje to nije moguće, povećava se rizik uginuća, bolesti i gubitka hrane za životinje.
U službenim objavama UNGRD-a pojavljuje se i dimenzija koja često ostane u sjeni: dobrobit i zaštita životinja. UNGRD je 17. veljače izvijestio o dolasku 14 tona hrane i veterinarskih potrepština za kućne, proizvodne i divlje životinje, uz preliminarnu procjenu da je poplavom pogođeno više od 6 tisuća životinja. Pomoć je, prema navodima, dopremljena u sabirni centar u Monteríi i trebala je biti raspodijeljena prema prioritetima koje prijavljuju općine. Takvi detalji dodatno pokazuju koliko je kriza višeslojna: obitelji koje su izgubile dom često istodobno pokušavaju spasiti i jedini izvor prihoda – stoku, perad ili opremu – a institucionalni odgovor mora pokriti i humanitarnu i ekonomsku komponentu.
Urrá, nasipi i stara rasprava o upravljanju vodom
Poplave uz Sinú otvorile su i politički osjetljivu temu: ulogu hidroenergetskih i vodnih sustava u regiji. U javnosti se posebno spominje hidroelektrana Urrá, čiji je akumulacijski sustav uzvodno od pogođenih područja. UNGRD u jednoj od ranih objava o “atipičnoj hladnoj fronti” navodi da je razina akumulacije Urrá I prešla povijesne vrijednosti i dosegla oko 102 posto kapaciteta, što je dodatno pojačalo pritisak na operativne odluke o ispuštanju vode i planovima kontingencije. Istodobno, direktor UNGRD-a u medijskim istupima upozorava da se u trenutku krize treba fokusirati na spašavanje i zbrinjavanje ljudi, a ne na političke rasprave o povijesti velikih infrastrukturnih projekata.
S druge strane, iz lokalnih i nacionalnih političkih krugova stizale su poruke da se, uz ekstremne oborine, mora otvoriti pitanje kako su planirani i održavani zaštitni nasipi, kanali, “jarillones” i drugi zahvati koji mijenjaju prirodnu dinamiku rijeka i močvara. U praksi, takvi zahvati mogu štititi jednu zonu, a pojačati rizik u drugoj, osobito kada vodeni val nadmaši projektne scenarije. U Córdobi se time vraća dugotrajno pitanje prevencije: koliko se ulagalo u regulaciju, odvodnju i očuvanje prirodnih retencijskih područja, a koliko se oslanjalo na ad hoc mjere kad voda već uđe u kuće. Kolumbijska Defensoría del Pueblo u svojoj objavi iz Monteríe sredinom veljače naglašava da se upravljanje rizikom mora tretirati kao razvojna strategija i pitanje zaštite prava, jer su najsiromašnije zajednice često prisiljene živjeti u zonama koje su prirodno izložene poplavama.
Izvanredne mjere države: dekretom do bržih odluka
Kako su štete rasle, kriza je dobila i institucionalni okvir na razini države. Predsjedništvo Kolumbije objavilo je Dekret 0150 od 11. veljače 2026., kojim se proglašava stanje izvanrednosti – ekonomske, socijalne i ekološke – na razdoblje od 30 dana u osam departmana: Córdoba, Antioquia, La Guajira, Sucre, Bolívar, Cesar, Magdalena i Chocó. Takav režim omogućuje izvršnoj vlasti donošenje izvanrednih mjera i preraspodjelu resursa brže nego u redovitom zakonodavnom postupku, uz naknadne kontrole predviđene kolumbijskim ustavnim okvirom. U kasnijim priopćenjima, Predsjedništvo navodi da se mjere vežu uz sanaciju posljedica i ubrzanje pomoći, s naglaskom na koordinaciju sektora koji su pogođeni – od infrastrukture do poljoprivrede.
Za stanovnike Córdobe ovakve odluke imaju smisla samo ako se “prevedu” u opipljive intervencije: sigurna privremena skloništa, obnovu lokalnih cesta i mostova, opskrbu pitkom vodom, zdravstvenu zaštitu i realan plan povratka gospodarstva. Dodatni je izazov što se, prema procjenama meteoroloških službi i upozorenjima iz institucija, rizik ne iscrpljuje u prvoj polovici veljače: čak i kad se oborine privremeno smanje, voda se povlači sporo, a nova kiša pada na već zasićena i poplavljena područja.
Što slijedi: poplava kao test otpornosti, a ne samo hitne pomoći
NASA-ine analize ističu da je 25. veljače, prema snimkama satelita Terra, poplava i dalje bila rasprostranjena, što potvrđuje koliko je događaj bio dugotrajan. U takvim okolnostima, oporavak se ne mjeri samo danima, nego mjesecima: potrebno je obnoviti poljoprivrednu proizvodnju, vratiti stoku i osigurati da se kuće i škole mogu koristiti bez zdravstvenih rizika povezanih s vlagom i zagađenom vodom. Istodobno, iskustvo “sušne poplave” u veljači 2026. otvara širu raspravu o prilagodbi na ekstremne događaje. Ako se epizode neuobičajeno obilnih kiša nastave pojavljivati u razdobljima koja su tradicionalno suha, tada će i planiranje proizvodnje, i dizajn zaštite od poplava, i sustavi ranog upozorenja morati biti prilagođeni novoj stvarnosti.
Sateliti su u ovoj krizi pokazali svoju praktičnu vrijednost: od Landsata 9 koji vizualno dokumentira širenje vode uz Sinú, do međunarodnih sustava koji pomažu UNGRD-u u kartiranju poplavne “mrlje” i usmjeravanju terenskih timova. No, na kraju, ključ ostaje na tlu – u tome hoće li se hitna pomoć pretvoriti u obnovu, a obnova u preventivnu politiku koja smanjuje rizik prije nego što sljedeća “atipična” fronta ponovno pretvori sušnu sezonu u katastrofu.
Izvori:- NASA Earth Observatory – satelitske snimke Landsat 9 (OLI) i opis događaja ( poveznica )- UNGRD – satelitsko mapiranje poplavljenih površina (236.442 ha u karipskoj regiji; 113.641 ha u Córdobi) ( poveznica )- UNGRD – pregled odgovora na atipični hladni front i podatci o incidentima te razinama akumulacije Urrá I ( poveznica )- UNGRD – logistika pomoći za životinje pogođene poplavama u Córdobi ( poveznica )- Predsjedništvo Kolumbije – Dekret 0150 od 11. veljače 2026. o proglašenju izvanrednog stanja u osam departmana (PDF) ( poveznica )- Predsjedništvo Kolumbije – mjere Vlade povezane s Dekretom 150/2026 ( poveznica )- EL PAÍS (América Colombia) – izvještaji o broju pogođenih i političkim reakcijama u Córdobi ( poveznica ; poveznica )- Caracol Radio – početno izvješće o raspodjeli pomoći i popisu pogođenih općina ( poveznica )- ClimaMeter – znanstvena procjena događaja 1.–3. veljače 2026. i analiza doprinosa klimatskih promjena ( poveznica )- Defensoría del Pueblo (Kolumbija) – upozorenje na potrebu jačanja upravljanja rizikom i zaštite prava ( poveznica )
Kreirano: petak, 27. veljače, 2026.
Pronađite smještaj u blizini