Svemirski teleskop Nancy Grace Roman, NASA-in sljedeći veliki astrofizički div, službeno je zakoračio u svoju finalnu fazu postojanja na Zemlji. U povijesnom trenutku za modernu astronomiju, koji se odvio 25. studenog 2025., NASA-ini inženjeri i tehničari uspješno su spojili "srce i tijelo" ovog moćnog opservatorija, integrirajući njegove unutarnje i vanjske segmente u masivnu, jedinstvenu cjelinu. Ovaj ključni korak, obavljen u sterilnim uvjetima najveće čiste sobe u NASA-inom centru Goddard Space Flight Center u Greenbeltu (Maryland), označava da je teleskop sada fizički kompletan i spreman za rigorozna finalna testiranja prije lansiranja.

Ovaj tehnološki podvig ne predstavlja samo završetak jedne faze izgradnje, već otvara vrata eri "nedokučivih znanstvenih otkrića", kako najavljuju vodeći znanstvenici misije. Dok se svijet priprema za lansiranje koje je planirano najranije za jesen 2026. godine, a najkasnije do svibnja 2027., uzbuđenje u znanstvenoj zajednici raste. Rimski teleskop (Roman Space Telescope) nije samo nasljednik Hubblea ili partner Jamesa Webba; on je stroj dizajniran za rješavanje najvećih misterija kozmosa – od prirode tamne energije do potrage za svjetovima sličnim Zemlji.

Definirajući trenutak za NASA-u i globalnu znanost

Spajanje komponenata teleskopa, koje se odvijalo pod budnim okom stručnjaka, predstavlja kulminaciju godina dizajna, inženjeringa i proizvodnje. Amit Kshatriya, pomoćni administrator NASA-e, istaknuo je važnost ovog događaja, naglašavajući kako dovršetak Rimskog opservatorija dovodi agenciju do "definirajućeg trenutka". Transformativna znanost, kako navodi, ovisi o discipliniranom inženjeringu, a tim je isporučio upravo to – dio po dio, test po test.

Sada, kada je teleskop fizički ujedinjen, fokus se pomiče na preciznu egzekuciju završnih testova. Ovi testovi su kritični kako bi se osiguralo da osjetljivi instrumenti mogu izdržati silovite vibracije i akustični udar lansiranja na raketi Falcon Heavy tvrtke SpaceX, kao i ekstremne termalne uvjete koji vladaju u dubokom svemiru, milijun milja daleko od Zemlje. Uspjeh ove misije nije samo uspjeh NASA-e, već i globalne znanstvene zajednice koja s nestrpljenjem iščekuje "poplavu podataka" koju će Roman isporučiti.

Širi pogled na svemir: Revolucija u prikupljanju podataka

Ono što Nancy Grace Roman teleskop čini jedinstvenim u usporedbi s njegovim prethodnicima jest njegova sposobnost snimanja ogromnih područja neba u nevjerojatnoj rezoluciji. Dok je svemirski teleskop Hubble poznat po svojim detaljnim prikazima specifičnih objekata, njegovo vidno polje je relativno usko – poput gledanja svemira kroz slamku. Roman, s druge strane, donosi panoramski pogled.

Opremljen naprednim instrumentima, Roman će imati vidno polje koje je čak 100 puta veće od Hubbleovog infracrvenog instrumenta, a pritom će zadržati istu razinu oštrine i detalja. To znači da će jedna slika s Romana pokriti područje neba veće od prividne veličine punog Mjeseca. Ova sposobnost omogućit će astronomima da u jednom kadru uhvate milijune zvijezda i galaksija, drastično ubrzavajući proces mapiranja svemira. Procjenjuje se da će misija prikupiti oko 20.000 terabajta (20 petabajta) podataka tijekom svoje petogodišnje primarne misije, što je količina informacija stotinama puta veća od one koju je prikupio Hubble tijekom desetljeća rada.

Julie McEnery, viša znanstvenica projekta Roman u NASA-inom centru Goddard, izjavila je kako smo "na rubu nesagledivih znanstvenih otkrića". Očekuje se da će teleskop otkriti više od 100.000 udaljenih svjetova, stotine milijuna zvijezda i milijarde galaksija. Brzina kojom će se nove informacije slijevati nakon lansiranja bit će bez presedana u povijesti astronomije.

Dva oka diva: WFI i Koronograf

Sposobnosti teleskopa počivaju na dva ključna instrumenta: Instrumentu širokog polja (Wide Field Instrument - WFI) i Instrumentu koronografa (Coronagraph Instrument).

1. Instrument širokog polja (WFI)

WFI je prava zvijezda ove misije. Radi se o gigantskoj kameri od 288 megapiksela koja je dizajnirana da snima svemir u bliskom infracrvenom dijelu spektra. Infracrvena svjetlost, koja ima valnu duljinu dužu od one koju ljudsko oko može vidjeti, ključna je za prodiranje kroz guste oblake prašine koji često skrivaju centre galaksija i regije u kojima se rađaju nove zvijezde. Kombinirajući oštar infracrveni vid s panoramskim pregledom, WFI će omogućiti istraživanje tema koje bi drugim teleskopima oduzele stotine godina.

2. Koronograf: Lovac na skrivene svjetove

Drugi instrument, Koronograf, predstavlja tehnološki demonstrator koji bi mogao promijeniti način na koji tražimo život u svemiru. Njegova primarna funkcija je blokiranje blještavila udaljenih zvijezda kako bi se mogli vidjeti blijedi planeti koji kruže oko njih. Zamislite da pokušavate vidjeti svica koji leti pored snažnog reflektora na udaljenosti od nekoliko kilometara – to je izazov s kojim se suočavaju astronomi pri izravnom snimanju egzoplaneta.

Koronograf na Romanu koristit će sustav složenih maski i deformabilnih zrcala koja se prilagođavaju u stvarnom vremenu kako bi poništila svjetlost zvijezde. Cilj je fotografirati svjetove i diskove prašine oko obližnjih zvijezda u vidljivom svjetlu. Iako je primarno riječ o testiranju tehnologije za buduće misije (poput planiranog Habitable Worlds Observatory), očekuje se da će Koronograf uspjeti snimiti divovske planete slične Jupiteru, ali one koji su stariji, hladniji i bliži svojim zvijezdama od onih koje smo do sada uspjeli izravno snimiti.

Misija: Odgonetanje tamne strane svemira

Jedan od primarnih znanstvenih ciljeva misije Nancy Grace Roman je rješavanje misterija tamne energije i tamne tvari – dvije nepoznanice koje čine oko 95% sadržaja svemira, a o kojima znamo zastrašujuće malo.

Nicky Fox, suradnica administratora za Znanstvenu misiju u sjedištu NASA-e, naglasila je kako se unutar naših života pojavio veliki misterij: zašto se širenje svemira ubrzava? Postoji nešto fundamentalno u samoj strukturi prostora i vremena što nam izmiče, a Roman je izgrađen upravo zato da otkrije što je to. Teleskop će provoditi tri ključna pregleda (surveys) koji će činiti 75% njegove primarne misije, stvarajući "trifektu" istraživanja.

Pregled širokog područja na visokim geografskim širinama

Ovaj pregled kombinirat će snimanje i spektroskopiju kako bi mapirao više od milijardu galaksija raspršenih kroz prostor i vrijeme. Znanstvenici će pratiti evoluciju svemira kako bi istražili tamnu tvar – nevidljivu supstancu koja se može detektirati samo putem gravitacijskog utjecaja na vidljivu materiju. Preciznim mjerenjem oblika udaljenih galaksija, astronomi će moći vidjeti kako gravitacija tamne tvari savija svjetlost na putu do nas, stvarajući trodimenzionalnu kartu raspodjele mase u svemiru.

Vremenski pregled na visokim geografskim širinama

Ovaj segment misije promatrat će istu regiju kozmosa više puta tijekom vremena. Spajanjem ovih promatranja stvorit će se "filmovi" svemira koji će znanstvenicima omogućiti proučavanje kako se nebeski objekti mijenjaju tijekom dana, mjeseci ili godina. Glavni cilj je lov na supernove tipa Ia – eksplodirajuće zvijezde koje služe kao "standardne svijeće" za mjerenje kozmičkih udaljenosti. Ovi podaci pomoći će u preciznijem definiranju svojstava tamne energije, misterioznog tlaka koji gura svemir u ubrzano širenje.

Pregled galaktičkog ispupčenja (Galactic Bulge)

Gledajući prema unutra, prema srcu naše galaksije Mliječni put, Roman će provesti jedan od najdubljih pregleda ikada. Astronomi će pratiti stotine milijuna zvijezda tražeći signale gravitacijskih mikroleća (microlensing). Ovaj fenomen nastaje kada gravitacija nekog objekta (poput planeta ili crne rupe) prođe ispred udaljene zvijezde, nakratko pojačavajući njezinu svjetlost.

Ova metoda je revolucionarna jer omogućuje otkrivanje planeta koji su previše tamni ili previše udaljeni od svojih zvijezda da bi se otkrili drugim metodama. Roman bi mogao pronaći planete u nastanjivoj zoni, pa čak i "planete lutalice" – svjetove koji su izbačeni iz svojih sustava i sada slobodno lutaju galaksijom, nevezani za nijednu zvijezdu. Također, očekuje se otkriće izoliranih crnih rupa, ostataka mrtvih zvijezda koji nevidljivo plove kroz našu galaksiju.

Demokratizacija znanosti: Podaci dostupni svima

Jedna od najvažnijih značajki misije Nancy Grace Roman nije tehničke, već političke prirode. NASA se obvezala na politiku "Zlatnog standarda" u znanosti, što znači da će svi podaci prikupljeni teleskopom biti javno dostupni odmah nakon obrade, bez razdoblja ekskluzivnog korištenja za znanstvene timove koji su razvili instrumente.

Ovaj pristup osigurava da znanstvenici diljem svijeta, od velikih instituta do manjih sveučilišta, pa čak i amateri astronomi, mogu pristupiti podacima i raditi na otkrićima istovremeno. Budući da će svako promatranje Romana sadržavati bogatstvo informacija primjenjivih na različita polja astrofizike, ovakav pristup maksimizira znanstveni povrat misije. Dominic Benford, znanstvenik programa Roman, istaknuo je da je sam volumen podataka "zapanjujući" i ključan za niz uzbudljivih istraživanja.

Nasljeđe "Majke Hubblea"

Teleskop s ponosom nosi ime dr. Nancy Grace Roman, NASA-ine prve glavne astronomkinje, koja je često nazivana "Majkom Hubblea". Dr. Roman je bila vizionarka koja je desetljećima zagovarala ideju postavljanja teleskopa u svemir, iznad zamućujućeg utjecaja Zemljine atmosfere. Njezina upornost i vodstvo utrli su put ne samo za Hubble, već i za sve moderne svemirske opservatorije.

Jackie Townsend, zamjenica voditelja projekta Roman, naglasila je kako će misija stjecati ogromne količine astronomskih slika koje će omogućiti revolucionarna otkrića desetljećima, čime se direktno odaje počast nasljeđu dr. Roman u promicanju znanstvenih alata za širu zajednicu. Vjeruje se da bi dr. Roman bila izuzetno ponosna na teleskop koji nosi njezino ime i oduševljena misterijima koje će on otkriti.

Put prema lansirnoj rampi

Iako je službeni datum lansiranja postavljen do svibnja 2027. godine, timovi rade ubrzanim tempom s ciljem lansiranja već u jesen 2026. godine. Nakon što završi trenutna faza finalnog testiranja u Goddardu, teleskop će biti prebačen u NASA-in Svemirski centar Kennedy na Floridi.

Tamo će biti ukrcan na raketu Falcon Heavy tvrtke SpaceX, jednu od najmoćnijih raketa današnjice, koja će ga poslati na njegovo konačno odredište – Lagrangeovu točku 2 (L2). Ova točka, udaljena milijun milja (oko 1,5 milijuna kilometara) od Zemlje, gravitacijski je stabilna lokacija koja omogućuje teleskopu da ostane u fiksnoj poziciji relativno u odnosu na Zemlju i Sunce, pružajući mu neometan pogled na duboki svemir i stabilne termalne uvjete.

Dok čekamo ljeto 2026. i početak priprema za lansiranje, integracija teleskopa 25. studenog ostaje ključna prekretnica. Sastavljen, testiran i spreman za izazove, svemirski teleskop Nancy Grace Roman stoji kao svjedočanstvo ljudske znatiželje i inženjerske izvrsnosti, spreman baciti novo svjetlo na najtamnije kutke našeg svemira.