SMILE kreće prema Europskoj svemirskoj luci: ESA i Kina pred lansiranjem misije koja će „snimiti” Zemljin magnetski štit
Svemirska letjelica SMILE, zajednički projekt Europske svemirske agencije (ESA) i Kineske akademije znanosti (CAS), napustila je Nizozemsku i uputila se prema Francuskoj Gvajani, gdje je očekuju završne pripreme prije lansiranja. Nakon što je u proteklih godinu dana u ESA-inu tehničkom središtu ESTEC u Noordwijku spojena iz dva glavna dijela te prošla opsežan ciklus integracije i testiranja, letjelica je sada u fazi logističkog „posljednjeg kilometra” – putovanja morem do Kouroua, doma Europske svemirske luke.
Planirani lansirni prozor određen je od 8. travnja do 7. svibnja 2026., a SMILE bi u svemir trebala ponijeti raketa Vega-C. U slučaju da vremenski uvjeti ili raspored lansirne rampe nametnu promjene, o točnom datumu unutar prozora odlučivat će se u završnici kampanje. No ključna poruka koju u ESA-i komuniciraju posljednjih mjeseci jest da je letjelica prošla kvalifikacijske provjere i spremna je za fazu koja se u svemirskom žargonu naziva „launch campaign” – završna integracija, punjenje gorivom, provjere sustava i spajanje s raketom.
Od ESTEC-a do Amsterdama: početak putovanja 11. veljače
SMILE je 11. veljače u ranim jutarnjim satima krenula kamionom iz ESTEC-a prema luci u Amsterdamu. Ondje je letjelica, zajedno s pripadajućom opremom, ukrcana na teretni brod Colibri kompanije Maritime Nantaise. Riječ je o plovilu koje je već imalo važnu ulogu u svemirskoj logistici – 2021. prevozilo je James Webb Space Telescope prema Francuskoj Gvajani, u kampanji koja je pod budnim okom NASA-inih i ESA-inih timova tražila uvjete nalik „pokretnoj čistoj sobi”.
Kasno istog dana brod je isplovio na putovanje preko Atlantika prema luci Pariacabo u Kourouu. Na brodu se nalazi ukupno 12 kontejnera s letjelicom i pratećom opremom, kao i četvero članova tima SMILE-a – dvoje iz Europe i dvoje iz Kine – zaduženih za nadzor transporta, sigurnosne procedure i očuvanje uvjeta u kojima se svemirska oprema smije prevoziti.
Raspored plovidbe uključuje i kratko zaustavljanje u Saint-Nazaireu u Francuskoj, gdje je brod trebao preuzeti gornji stupanj rakete Vega-C. Simbolika je očita: letjelica i dio lansirnog sustava putuju zajedno prema mjestu gdje će se spojiti u jedinstven „sustav misije”.
Zašto se svemirska letjelica prevozi kao visokovrijedna medicinska oprema
Svemirske letjelice nisu „samo” komadi metala i elektronike. Čak i sitna kontaminacija – vlaga, prašina, tragovi isparavanja materijala – može utjecati na osjetljive optičke elemente ili detektore. Zato se tijekom plovidbe SMILE-in kontejner redovito ispire dušikom, čime se iz okoline uklanjaju kisik, vodena para i drugi potencijalni onečišćivači. Paralelno se stalno prate parametri poput temperature, tlaka i vlažnosti, a pri najavi lošijeg vremena oprema se dodatno učvršćuje.
U ESA-i naglašavaju da je ovakav transport logistički posao u kojem sudjeluju deseci ljudi – od vozača i brodske posade do stručnjaka za osiguranje, pravne procedure i planiranje ruta. Voditelj projekta u ESA-i David Agnolon opisao je proces kao lanac u kojem „svaki mali korak” ima težinu, jer u svemirskim kampanjama nema prostora za improvizaciju.
Što je SMILE i zašto je ova misija drugačija
SMILE je kratica za Solar wind Magnetosphere Ionosphere Link Explorer – misiju koja želi prikazati cjelovitu sliku načina na koji Zemljin magnetski štit reagira na Sunčev vjetar, odnosno tok nabijenih čestica i energije koji neprestano stiže od Sunca. Dosadašnje misije koje su proučavale magnetsko okruženje Zemlje uglavnom su bile „detaljne”: mjerile su lokalne procese na određenim mjestima, u određenim trenucima. SMILE želi napraviti iskorak: kombinacijom širokokutnog snimanja u mekom rendgenskom području i ultraljubičastog snimanja polarnih svjetlosti pružiti globalni pogled na interakciju Sunce–Zemlja.
U praksi to znači da bi SMILE trebala moći „vidjeti” granicu magnetosfere na strani okrenutoj prema Suncu te istodobno pratiti kako se energija i čestice preusmjeravaju prema polovima, gdje nastaju auroralne zavjese. Cilj je pratiti promjene tijekom duljeg vremenskog razdoblja, a ne samo u kratkim prozorima tijekom prolaska satelita.
Četiri instrumenta i jedna velika ideja: globalna slika svemirskog vremena
Prema službenim podacima, SMILE nosi četiri znanstvena instrumenta:
- SXI – kamera za meko rendgensko zračenje (Soft X-ray Imager), namijenjena snimanju rendgenskih emisija koje nastaju u procesu poznatom kao solar wind charge exchange, kada se čestice Sunčeva vjetra sudaraju s neutralnim atomima u gornjim slojevima Zemljine atmosfere.
- UVI – ultraljubičasti snimač aurore (Ultraviolet aurora imager), koji će pratiti sjevernu i južnu polarnu svjetlost i time indirektno mjeriti dinamiku magnetosfere.
- MAG – magnetometar, instrument koji mjeri magnetsko polje i njegove promjene te pomaže povezati „sliku” s fizičkim procesima.
- LIA – analizator lakih iona (Light ion analyser), koji mjeri čestice u okolišu letjelice i dopunjuje podatke o uvjetima u svemiru oko Zemlje.
Kombinacija „remote sensing” instrumenata (SXI i UVI) i „in situ” mjerenja (MAG i LIA) trebala bi omogućiti ono što istraživači dugo traže: da istodobno vide gdje se proces događa i kakvi su fizikalni uvjeti u trenutku kada se događa. U ESA-i ističu da je riječ o nadogradnji nasljeđa misija poput Cluster-a, koje su desetljećima gradile znanstvenu bazu o magnetosferi, ali nisu mogle pružiti kontinuiranu globalnu sliku.
Od spektakularnih aurora do rizika za tehnologiju
Svemirsko vrijeme u javnosti najčešće postane tema kada na društvenim mrežama završe fotografije polarne svjetlosti iz neuobičajeno južnih geografskih širina. U svibnju 2024. zabilježena je geomagnetska oluja razine G5, najjača u više od dva desetljeća, a aurora se mogla vidjeti na brojnim lokacijama koje su inače izvan uobičajenog pojasa pojavljivanja. Takvi događaji, osim vizualnog dojma, nose i praktične posljedice: mogu utjecati na satelitske sustave, radijsku komunikaciju, navigacijske signale i, u ekstremnim slučajevima, stabilnost elektroenergetskih mreža.
Upravo zato ESA i CAS SMILE predstavljaju kao misiju čija znanstvena vrijednost ima i širu društvenu dimenziju. Bolje razumijevanje toga kako Sunčev vjetar „pritisne” magnetosferu, kada i zašto dolazi do naglih promjena na noćnoj strani Zemlje te kako ranije prepoznati potencijalno opasne geomagnetske oluje, može pomoći u razvoju preciznijih modela i upozorenja.
Europska svemirska luka Kourou: logističko čvorište i politička poruka
Dolazak SMILE-a u Francusku Gvajanu ujedno je podsjetnik na ulogu Europske svemirske luke u Kourouu, smještene na francuskom teritoriju u Južnoj Americi, oko 500 kilometara sjeverno od ekvatora. Blizina ekvatora omogućuje lansiranjima dodatnu prednost zbog brzine Zemljine rotacije, a lokacija uz otvoreno more smanjuje rizik u slučaju pada ostataka rakete.
Za europsku svemirsku politiku, svaki uspješan lansirni niz s Vega-C-om nosi dodatnu težinu: riječ je o nosaču koji popunjava segment između manjih komercijalnih raketa i teških sustava poput Ariane 6, te je dio strategije neovisnog pristupa svemiru. Vega-C je projekt koji ESA vodi u suradnji s talijanskom kompanijom Avio kao glavnim izvođačem, a prema službenim specifikacijama sposoban je ponijeti oko 2300 kilograma tereta u orbitu, ovisno o ciljanom orbitalnom profilu.
Vega-C i „spoj” s misijom: zašto je lansirni prozor mjesec dana
Lansirni prozor od 8. travnja do 7. svibnja 2026. nije neuobičajen za misije koje ciljaju složene orbite i zahtijevaju precizno usklađivanje s uvjetima u svemiru i na Zemlji. SMILE je zamišljena za visoko eliptičnu orbitu, iz koje može dugo promatrati ključna područja magnetosfere i aurore. Takve orbite često traže specifične geometrije u odnosu na Sunce i Zemlju, a istodobno se moraju uklopiti u raspored lansirne infrastrukture koja u Kourouu opslužuje više tipova raketa i više kampanja.
U završnoj fazi, nakon iskrcaja u Pariacabou, slijedi niz aktivnosti: raspakiravanje u kontroliranim uvjetima, ponovne električne i funkcionalne provjere, punjenje gorivom te spajanje s gornjim stupnjem rakete. U tim fazama obično se uključuje širi tim iz Europe i Kine, jer se provode postupci koji zahtijevaju prisutnost stručnjaka za pojedine podsustave i instrumente.
Zajednička misija Europe i Kine: znanost kao prostor suradnje
SMILE se često ističe i zbog političke dimenzije: riječ je o misiji u kojoj su ESA i CAS zajednički odabrali, dizajnirali, izgradili, testirali te će i upravljati letjelicom u orbiti. ESA je preuzela odgovornost za modul tereta s instrumentima, dio instrumenata i lansirni sustav, dok CAS osigurava platformu letjelice, preostale instrumente i operativni segment misije.
Za znanstvenu zajednicu, važan je i koncept „kontinuiranog promatranja”: prema ESA-inim planovima, SMILE bi trebala slati podatke kroz mrežu zemaljskih postaja, uključujući i postaju O’Higgins na Antarktici te kinesku postaju Sanya. Takva distribucija komunikacijskih kapaciteta omogućuje dulje kontakte s letjelicom u fazama orbite kada je ona vidljiva s pojedinih lokacija, što je ključno za preuzimanje velikih količina znanstvenih podataka.
Što slijedi do lansiranja
Ako se plovidba odvije prema planu, brod s letjelicom trebao bi pristati u Francuskoj Gvajani do kraja veljače 2026., nakon čega kreće završna kampanja u Europskoj svemirskoj luci. Iako je veliki dio tehničkog rizika „zatvoren” u fazi testiranja u ESTEC-u, posljednje tjedne prije lansiranja u pravilu obilježava strogo planiran raspored: svaki zahvat ima proceduru, svaki rezultat se evidentira, a svaka promjena mora proći kroz formalne odluke.
Za SMILE, uspjeh lansiranja bio bi ulaznica u trogodišnju nominalnu znanstvenu misiju. U tom razdoblju očekuje se da će letjelica pružiti dosad neviđene podatke o granici magnetosfere, dinamici aurore i uvjetima koji prethode geomagnetskim olujama. U vremenu kada ovisnost o satelitima raste – od komunikacija i navigacije do meteorologije i sigurnosnih sustava – takvo razumijevanje nije samo pitanje znanstvene znatiželje, nego i pitanje otpornosti tehnološkog društva.
Izvori:- Europska svemirska agencija (ESA) – potvrda lansirnog prozora 8. travnja – 7. svibnja 2026. i status misije ( link )- Europska svemirska agencija (ESA) – službeni factsheet s instrumentima (SXI, UVI, MAG, LIA) i opisom ciljeva ( link )- Europska svemirska agencija (ESA) – Europe’s Spaceport: lokacija i uloga svemirske luke u Kourouu ( link )- Europska svemirska agencija (ESA) – Vega-C: osnovne značajke i nosivost rakete ( link )- NASA Science – pregled geomagnetske oluje G5 u svibnju 2024. i širi kontekst svemirskog vremena ( link )- NASA – opis oceanskog transporta svemirske opreme i putovanja teleskopa James Webb (MN Colibri) ( link )- ESA – završetak misije Cluster i kontekst nasljeđa istraživanja Zemljinog magnetskog okruženja ( link )
Kreirano: petak, 20. veljače, 2026.
Pronađite smještaj u blizini