Jučer, danas i sutra: sigurnost, energija i digitalna pravila u Europi i svijetu koja mijenjaju tvoj dan

U protekla 24 sata svijet je ponovno pokazao koliko se brzo “velika politika” i “veliki sustavi” preliju u male, privatne odluke: hoćeš li putovati, koliko ćeš platiti energiju i prijevoz, kome vjerovati kad traži donacije, te koliko će ti se “digitalna pravila igre” promijeniti bez da si išta posebno tražio.

Jučer, 15. veljače 2026., dominantna tema bila je sigurnost u širem smislu: od ratova i krhkih primirja, preko europske obrane i sankcija, do stabilnosti institucija i opskrbnih lanaca. Sve to zvuči daleko dok se ne pretvori u skuplje osiguranje, strože kontrole putovanja, nestabilnije cijene ili rizike za privatnost i novac.

Danas, 16. veljače 2026., za običnog čovjeka ključ je u praktičnom čitanju signala: gdje su rizici (putovanja, energija, tržišta, humanitarne krize), gdje su “tihi” pomaci (propisi, digitalne usluge, sankcije), i što je razumno pratiti bez panike.

Sutra, 17. veljače 2026., fokus se prebacuje na najavljene sastanke i odluke koje mogu pomaknuti raspoloženje tržišta, intenzitet političkih poruka i tempo regulacije. Ne moraš znati sve detalje, ali možeš znati što bi ti moglo promijeniti dan: tečajeve, cijene, dostupnost usluga, sigurnosne preporuke i pravila plaćanja.

Najveći rizici u ovoj trodnevnoj slici su jasni: produbljivanje geopolitičkih napetosti uz realne posljedice za cijene energije i prijevoz, te rast regulatornih “zatega” u digitalnom prostoru (kripto, sankcije, sigurnost podataka). Najveće mogućnosti su također konkretne: ako se dio političkih najava pretvori u stabilizaciju i obnovu, mogu se otvoriti novi poslovi i logistički koridori; ako Europa uskladi obrambenu i industrijsku politiku, to može značiti više investicija i sigurnije lance opskrbe u idućim mjesecima.

Jučer: što se dogodilo i zašto bi te to trebalo zanimati

Europska sigurnost nakon Münchena: više “europske autonomije”, manje oslanjanja na rutinu

U nedjelju, 15. veljače 2026., završio je sigurnosni skup u Münchenu na kojem su europski lideri raspravljali o tome koliko Europa može i mora sama nositi teret obrane, posebno dok se rat u Ukrajini nastavlja, a transatlantski odnosi prolaze kroz napetije faze. Prema The Guardianu, poruke s konferencije išle su prema jačanju europskih kapaciteta i ozbiljnijem planiranju dugoročnih sigurnosnih jamstava, uz pokušaj da se očuva suradnja sa SAD-om, ali uz manje iluzija.
Za običnog čovjeka ovo je važno jer “sigurnost” vrlo brzo postaje stavka u proračunu: više javne potrošnje na obranu često znači promjene prioriteta, pritisak na industriju, nabavu i tehnologiju, te posljedično nova radna mjesta u nekim sektorima i stezanje u drugima. Dugoročno, jačanje europskih obrambenih kapaciteta može stabilizirati istočni rub kontinenta, ali kratkoročno može donijeti više političkih trenja i informacijske buke.
Ako živiš ili radiš u sektorima povezanima s industrijom, logistikom, IT sigurnošću ili energetikom, ovo je signal da će javni natječaji, standardi i sigurnosni zahtjevi rasti. Ako često putuješ, računaj na više sigurnosnih procedura i povremena zagušenja prometnih čvorišta kad se napetosti pojačaju. (Izvor, Detalji)

Razgovori o europskom nuklearnom odvraćanju: tema koja mijenja “okvir” rasprave

Prema Financial Timesu, njemački kancelar Friedrich Merz otvorio je razgovore s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom o jačanju europskog nuklearnog odvraćanja i usklađivanju sigurnosnih doktrina, u kontekstu straha od slabijeg američkog oslonca i nastavka ruskog rata u Ukrajini. Važno je primijetiti: sama činjenica da se ovakve teme otvaraju javno pomiče granice onoga što će sutra postati “normalno” u političkom govoru.
Za običnog čovjeka posljedica nije “sutra nuklearno”, nego sutra više novca za obranu i tehnologije, veći politički pritisak na jedinstvo EU-a i potencijalno jača industrijska politika. To se može preliti u cijene (javna potrošnja, zaduživanje), u investicije (obrambena industrija, kibernetička sigurnost), te u društvenu klimu (više polarizacije, više propagande).
Praktično: filtriraj informacije. Kad se ovakve teme pojave, raste količina dezinformacija i panike. Osloni se na potvrđene izvore i službene objave, a “viralna tumačenja” preskoči. (Izvor)

Gaza: humanitarne institucije pod pritiskom, primirje krhko, a obnova politički uvjetovana

Jučer se nastavila slika krhke stabilnosti u Gazi: prema AP-u, došlo je do javnog spora između bolnice Nasser i organizacije Liječnici bez granica (MSF) nakon što je MSF suspendirao veći dio rada zbog prisutnosti naoružanih osoba, dok je bolnica tvrdila da je riječ o civilnoj policiji koja pokušava održati red. U paraleli, prema AP-u i drugim izvještajima, u Washingtonu se najavljuje sastanak novoformiranog “Board of Peace” uz obećanja o financiranju obnove, no bez potpune jasnoće tko točno daje novac i pod kojim uvjetima.
Za običnog čovjeka ovo se prevodi ovako: humanitarna kriza znači više migracijskog pritiska, više sigurnosnih napetosti i veći rizik od poremećaja putovanja zrakom i morem u širem području. Također, kad se obnova veže uz političke i sigurnosne uvjete, proces traje dulje, a cijena raste. To posredno utječe na cijene energije i transporta, te na političke rasprave u državama koje financiraju pomoć.
Ako doniraš, doniraj pametno: biraj organizacije s jasnim izvještajima, transparentnim troškovima i provjerljivim kanalima uplate. Ne nasjedaj na “hitne” pozive bez identiteta i računa, posebno na društvenim mrežama. (Izvor, Detalji)

Ciklon u Madagaskaru: klimatski rizik koji se prelijeva u cijene i dostupnost

Prema AP-u, tropski ciklon Gezani pogodio je Madagaskar i uzrokovao velik broj stradalih, razaranja infrastrukture i raseljavanje tisuća ljudi, uz upozorenja da bi se sustav mogao ponovno pojačati. Takve vijesti često ostanu “svjetska rubrika”, ali imaju vrlo realne posljedice.
Kad velika luka i infrastruktura stanu, poremete se lokalne i regionalne isporuke hrane, tekstila i sirovina. To može pojačati cijene određenih roba i povećati rizik za lance opskrbe, posebno ako se vremenski ekstremi ponavljaju. Ujedno raste pritisak na međunarodnu pomoć i osiguravatelje, a to se kasnije vraća kroz cijene polica i troškove prijevoza.
Praktično: ako radiš u nabavi ili logistici, računaj na kašnjenja i veću cijenu transporta na rutama koje ovise o Indijskom oceanu i istočnoj Africi. Ako putuješ u regiju, prati službene preporuke i osiguranje putovanja koje pokriva prirodne katastrofe. (Izvor)

Tajland: novo preslagivanje vlasti i lekcija o političkom riziku

Prema AP-u, tajlandska konzervativna stranka Bhumjaithai približila se formiranju nove koalicijske vlade nakon što je Pheu Thai pristao ući u koaliciju. U pozadini su i tisuće prigovora na izborne nepravilnosti te političke napetosti.
Za običnog čovjeka ovo je bitno i izvan Tajlanda jer politička stabilnost u velikim turističkim i proizvodnim zemljama utječe na cijene, letove, osiguranje i investicijsku klimu. Tajland je važan i za turizam i za dio regionalnih proizvodnih lanaca, pa svaka nestabilnost povećava neizvjesnost i troškove.
Ako planiraš put, provjeri stanje na terenu prije kupnje nepovratnih karata, uzmi fleksibilnije opcije i prati službena upozorenja. Ako posluješ s dobavljačima iz regije, osiguraj alternativne rokove i dobavne pravce. (Izvor)

EU i kripto-sankcije: digitalni novac sve manje “izvan radara”

Prema Financial Timesu, Europska komisija razmatra široku zabranu kripto-transakcija povezanih s Rusijom u sklopu novog paketa sankcija, s ciljem zatvaranja rupa zaobilaženja kroz digitalne kanale. To je dio šireg trenda: kripto i fintech ulaze u fazu u kojoj se od “brzine” prelazi na “pravila”.
Za običnog čovjeka posljedice su vrlo praktične: više provjera identiteta, više blokada transakcija koje “mirišu” na sankcionirane tokove, i veći rizik da će ti platforma zamrznuti isplatu dok ne dostaviš dodatne dokumente. Čak i ako nemaš veze s Rusijom, sustavi često rade “široko” kako bi smanjili regulatorni rizik.
Praktično: ako koristiš kripto-usluge, pripremi se da će provjere biti strože. Ne drži sredstva koja ti trebaju za život na platformi bez jasne korisničke podrške i transparentnih pravila povlačenja. (Izvor)

Ruska nafta pod pritiskom: sankcije, “sjena flota” i cijena na benzinskoj postaji

Prema Wall Street Journalu, ruska naftna industrija trpi pritisak kombinacije sankcija, zapljena brodova i nižih cijena, uz izvještaje o velikim količinama nafte koje ostaju “na moru” bez kupaca ili uz velike popuste. Čak i kad se radi o jednoj zemlji, nafta je globalna roba: turbulencija na jednoj strani često podigne troškove na drugoj.
Za običnog čovjeka to se najčešće vidi kroz varijacije cijena goriva i skuplji transport, a onda i kroz cijene hrane i robe. Kad logistika postane skuplja i riskantnija, netko taj rizik plati: prijevoznik, trgovac ili kupac.
Praktično: ako si poduzetnik, ne zaključuj dugoročne ugovore na pretpostavci “stabilne” cijene transporta. Ako si vozač, prati trendove cijena i razmisli o planiranju putovanja i potrošnje, jer volatilnost može biti brza i bez jasnog upozorenja. (Izvor)

“Tihi” signali iz tehnologije: AI utrka ide prema regulaciji i tržišnim potresima

U tehnološkom prostoru jučer su se gomilali signali da je AI utrka ušla u fazu u kojoj se ne natječu samo modeli, nego i tržišni udjeli, pravila korištenja i reputacijski rizici. Prema Ars Technici, u industriji se i dalje preispituju ranije najavljeni megadogovori i očekivanja oko ulaganja u AI infrastrukturu, uz pozivanja na izvještavanje Reutersa.
Za običnog čovjeka ovo znači: AI će biti sve prisutniji, ali i sve “reguliraniji”, što može donijeti bolju zaštitu korisnika, ali i više ograničenja. Također, kad tržište oscilira zbog AI “hypea” ili razočaranja, to se prelijeva u mirovinske fondove, štednju i cijene tehnoloških usluga koje plaćaš kroz pretplate i uređaje.
Praktično: čuvaj privatnost. Ne dijeli osjetljive podatke s alatima čija pravila obrade podataka nisu jasna. I računaj da će se cijene pretplata i poslovnih softvera mijenjati kako se tržište konsolidira. (Izvor)

Danas: što to znači za tvoj dan

Tržišta i banke u “prazničnom modu”: manja likvidnost, veći šum

Prema Financial Timesu, ovaj tjedan obilježavaju praznici u različitim dijelovima svijeta (uključujući američki praznik sredinom veljače), što zatvara dio financijskih tržišta i mijenja ritam objava i trgovanja. Kad su tržišta djelomično zatvorena ili “tanja”, cijene mogu više skakati na manji broj naloga, a bankarske obrade mogu kasniti zbog smanjenih timova.
To se ne mora vidjeti kao dramatična vijest, ali za svakodnevicu znači da međunarodni transferi, devizne konverzije i kartične autorizacije ponekad imaju više kašnjenja ili strožih provjera. Ako si poduzetnik, možeš osjetiti razliku u naplati i tečajnim razlikama.

• Praktična posljedica: međunarodna plaćanja i tečajevi mogu biti “nervozniji” nego inače.
• Na što paziti: rokove dospijeća i provizije kod konverzije, posebno ako plaćaš u stranoj valuti.
• Što se može napraviti odmah: važna plaćanja odradi ranije i zadrži potvrde transakcija.

(Izvor)

Putovanja i sigurnost: manji incidenti stvaraju veće gužve

Sigurnosne napetosti i humanitarne krize često ne znače “zatvaranje svijeta”, nego fragmentaciju: više provjera, više izvanrednih ruta, više osiguranja i više gužvi. Jučerašnje rasprave o sigurnosti u Europi i kontinuirana nestabilnost na Bliskom istoku u praksi znače da su avio-kompanije i osiguravatelji oprezniji, a putnici češće nailaze na promjene.
Danas je razumno očekivati da će se dio putnika “prelijevati” na alternativne rute i da će se preporuke mijenjati brzo, posebno ako dođe do novih incidenata.

• Praktična posljedica: više kašnjenja i preusmjeravanja, osobito na međunarodnim čvorištima.
• Na što paziti: uvjete otkazivanja i pokriće osiguranja (ratni rizici i nemiri često su posebna stavka).
• Što se može napraviti odmah: provjeri pravila prijevoznika i registriraj se za službene obavijesti o letu.

Donacije i humanitarne kampanje: rastu prevare kad raste potreba

Kako se pojačavaju krizne vijesti (Gaza, Madagaskar i druge hitne situacije), raste i broj ad hoc kampanja. To je normalno, ali je i idealan teren za prevare. AP-ovi izvještaji o napetostima oko rada bolnica i sigurnosti osoblja u Gazi podsjećaju da “dobra namjera” nije dovoljna ako kanal nije provjeren.
Danas je najvažnije imati jednostavno pravilo: donirati manje, ali sigurnije, umjesto brzo i neprovjereno.

• Praktična posljedica: veći broj lažnih profila i “hitnih” poziva za uplatu.
• Na što paziti: anonimne račune, pritisak na hitnu uplatu i nedostatak izvještaja o trošenju.
• Što se može napraviti odmah: doniraj preko službenih stranica organizacija i spremi potvrdu uplate.

(Izvor, Detalji)

Kripto i digitalna plaćanja: očekuj više provjera i više “blokada po pravilima”

Ako koristiš kripto ili radiš s međunarodnim uplatama preko platformi, današnji “mirni” dan je dobar za pripremu dokumentacije. Prema Financial Timesu, EU razmatra strože poteze koji bi mogli značiti širu zabranu kripto-transakcija povezanih s Rusijom, što u praksi tjera platforme na agresivnije filtre.
To se često primijeni globalno: platforme radije blokiraju sumnjivo nego da riskiraju kazne. Posljedica može biti da te traže dodatne dokumente čak i kad nisi ništa “sumnjivo” radio.

• Praktična posljedica: sporije isplate i češći zahtjevi za dodatnom identifikacijom.
• Na što paziti: platforme bez jasne podrške i bez transparentnih pravila zamrzavanja sredstava.
• Što se može napraviti odmah: ažuriraj KYC podatke, zadrži evidenciju transakcija i ne drži “životni novac” na burzi.

(Izvor)

Gorivo i troškovi prijevoza: volatilnost se hrani neizvjesnošću

Kad sankcije, zapljene brodova i “sjenovite” logističke mreže postanu dio svakodnevice, cijene energenata više ovise o riziku nego o čistoj ponudi i potražnji. Wall Street Journal piše o pritiscima na rusku naftu i posljedicama za tokove izvoza, a takve promjene često naprave valove u cijenama transporta i osiguranja.
Danas to znači da je razumno očekivati kratke skokove cijena i razlike među regijama, čak i bez jedne “velike” vijesti.

• Praktična posljedica: oscilacije cijena goriva i skuplji prijevoz robe.
• Na što paziti: ugovore s fiksnim cijenama prijevoza bez zaštitnih klauzula.
• Što se može napraviti odmah: ako planiraš veća putovanja ili isporuke, rasporedi ih i ostavi “buffer” u budžetu.

(Izvor)

Vrijeme i ekstremi: ne treba ti katastrofa da bi dan bio skuplji

Cikloni, oluje i ekstremi ne utječu samo na one koji su direktno pogođeni. Kad se dogode veliki poremećaji, rastu cijene pojedinih roba, a osiguravatelji i prijevoznici pooštravaju uvjete. AP-ovo izvještavanje o ciklonu u Madagaskaru podsjetnik je da se rizik vraća kroz poskupljenja i kašnjenja.
Danas je razumno razmišljati o vlastitim “mini-planovima”: što ako kasni isporuka, što ako poskupi prijevoz, što ako putovanje postane neizvjesno.

• Praktična posljedica: kašnjenja u lancima opskrbe i skuplje osiguranje.
• Na što paziti: kupnju bez fleksibilnih rokova i bez opcije povrata.
• Što se može napraviti odmah: za važne nabave planiraj ranije i koristi pouzdane dobavljače.

(Izvor)

Sutra: što može promijeniti situaciju

• U Ženevi su najavljena UN-ova okupljanja i briefinzi koji mogu usmjeriti međunarodne prioritete pomoći. (Službeni dokument)
• Također u Ženevi najavljen je briefing NGO-a uz temu prava starijih osoba, važan za buduće politike skrbi. (Službeni dokument)
• U idućim danima očekuju se objave inflacije i zapošljavanja u više država, što može pomaknuti tečajeve i rate kredita. (Izvor)
• Odluke i signali iz središnjih banaka ovaj tjedan mogu utjecati na kamate, štednju i cijene zaduživanja kućanstava. (Službeni dokument)
• Tržišta se vraćaju punijem ritmu nakon prazničnih zatvaranja, pa se volatilnost može pojačati “odjednom”. (Izvor)
• Svaka nova eskalacija u Gazi može promijeniti preporuke putovanja i tempo humanitarnih operacija na terenu. (Izvor)
• Razgovori o europskoj obrani mogli bi se pretvoriti u konkretne najave ulaganja, što utječe na industriju i javne proračune. (Izvor)
• EU rasprave o kripto-sankcijama mogu dovesti do bržih promjena pravila na platformama, uključujući blokade i provjere. (Izvor)
• Izvješća o naftnim tokovima i sankcijama mogu pomaknuti očekivanja cijena goriva i transporta u idućim tjednima. (Izvor)
• Ako se ciklonski sustavi u Mozambičkom kanalu ponovno pojačaju, moguće su nove evakuacije i poremećaji isporuka. (Izvor)
• Tehnološki sektor nastavlja s “AI korekcijama”; vijesti o ulaganjima i ograničenjima mogu utjecati na cijene usluga i uređaja. (Izvor)
• U idućim danima očekuju se važna korporativna izvješća i objave, što može utjecati na fondove i štednju kroz tržišne pomake. (Izvor)

U kratkim crtama

• Ako danas radiš međunarodna plaćanja, računaj na praznična kašnjenja i “tanju” likvidnost tržišta.
• Ako putuješ, provjeri uvjete otkazivanja i osiguranje, jer sigurnosne napetosti donose brze promjene ruta.
• Ako doniraš za krizna područja, doniraj samo preko provjerenih kanala s transparentnim izvještavanjem.
• Ako koristiš kripto, pripremi dokumentaciju i ne drži sredstva koja ti trebaju za život na jednoj platformi.
• Ako ti budžet ovisi o gorivu i transportu, ostavi financijski “buffer” jer volatilnost može doći bez upozorenja.
• Ako pratiš vijesti, filtriraj: kod tema obrane i “velikih planova” raste dezinformacijski šum.
• Ako vodiš posao u nabavi, diversificiraj dobavljače i rokove zbog klimatskih poremećaja i logističkih rizika.
• Ako ulažeš ili imaš fondove, očekuj brze pomake oko središnjih banaka, sankcija i AI-sektora.