Postavke privatnosti

XXX. Dani Antuna Šoljana u Rovinju-Rovigno: program 24. i 25. travnja na više lokacija, kolokvij i koncert

Saznaj što donose XXX. Dani Antuna Šoljana u Rovinju-Rovigno: dječju radionicu u gradskoj knjižnici, srednjoškolski filmski rad te književno-znanstveni kolokvij o pitanju 'kraja književnosti'. Večeri donose razgovor s Borisom Senkerom i koncert u kazalištu.

XXX. Dani Antuna Šoljana u Rovinju-Rovigno: program 24. i 25. travnja na više lokacija, kolokvij i koncert
Photo by: Domagoj Skledar - illustration/ arhiva (vlastita)

XXX. Dani Antuna Šoljana u Rovinju-Rovigno: dvodnevna manifestacija posvećena književnosti, njezinim promjenama i publici svih generacija

Rovinj-Rovigno će u petak, 24. travnja 2026., i subotu, 25. travnja 2026., biti domaćin XXX. Dana Antuna Šoljana, književne i kulturološke manifestacije koja u gradu već desetljećima okuplja autore, znanstvenike, kazališne i glazbene umjetnike te publiku koja književnost ne doživljava kao zatvoreni krug, nego kao živu javnu temu. Program se odvija na više lokacija u gradu – u Gradskoj knjižnici “Matija Vlačić Ilirik”, u Knjižnici srednje škole Zvane Črnje, u MMC-u te u Kazalištu “Antonio Gandusio” – i donosi sadržaje od dječjeg igrokaza i radionice, preko predstavljanja rada rovinjskih srednjoškolaca, do književno-znanstvenog kolokvija i večernjeg koncerta. Organizatori su Pučko otvoreno učilište Grada Rovinja-Rovigno i Društvo hrvatskih književnika, uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Istarske županije te Grada Rovinja-Rovigno. Za posjetitelje koji dolaze iz drugih sredina, praktično je na vrijeme provjeriti smještaj u Rovinju za vrijeme manifestacije, jer se program raspoređuje kroz cijeli dan i na više mjesta.

Manifestacija nosi ime Antuna Šoljana, jednog od najvažnijih hrvatskih književnika druge polovice 20. stoljeća, a ovogodišnja programska okosnica dodatno naglašava pitanje koje se posljednjih godina sve glasnije postavlja i u akademskim krugovima i u kulturnoj javnosti: što znači “kraj književnosti” u vremenu ubrzanih medijskih i društvenih promjena. Tema kolokvija, “Kraj književnosti – aspekti promjena”, okuplja niz izlaganja koja se kreću od temeljnih pitanja smisla i svrhe književnosti do analize njezina mjesta na društvenim mrežama te odnosa poezije i suvremenih tehnologija. Upravo ta širina – od djece i škole do znanstvenog i umjetničkog dijaloga – jedna je od prepoznatljivih vrijednosti Dana Antuna Šoljana, koji u praksi pokazuju da književnost nije izoliran “žanr za upućene”, nego prostor razgovora o društvu, jeziku i kulturi.

Rovinj kao pozornica književnosti: više lokacija, jedna tema, različite publike

U dvodnevnom rasporedu, lokacije nisu tek logistika nego dio koncepta. Gradska knjižnica i školska knjižnica upućuju na čitateljsku bazu koja se gradi od najranije dobi i nastavlja kroz obrazovanje, dok MMC i kazalište otvaraju prostor izvedbenim i glazbenim formama. Takva raspodjela sadržaja posebno je važna u gradu koji već ima snažan kulturni identitet i publiku naviknutu na festivalsku dinamiku, ali i u kojemu se gostima program mora “čitati” kroz rutu grada. Zato je planiranje dolaska korisno povezati i s praktičnim detaljima – primjerice, provjerom smještaja blizu mjesta događanja, kako bi se bez žurbe stiglo na jutarnje programe i večernja događanja.

Za organizatore je pritom važno da manifestacija bude otvorena i prema lokalnoj zajednici i prema gostima, a program je tako složen da se u istom danu može pratiti više tipova sadržaja: obrazovni, umjetnički i znanstveni. Time Dani Antuna Šoljana dobivaju oblik gradskog kulturnog “mozaika”, u kojem publika ne mora birati između strogo odvojenih svjetova, nego može prelaziti iz knjižnice u MMC, iz rasprave u izvedbu, iz predavanja u koncert.

Program u petak, 24. travnja 2026.: od dječje radionice do kazališnog razgovora

Petak započinje u 11:00 sati u Gradskoj knjižnici “Matija Vlačić Ilirik” igrokazom i radionicom za djecu osnovnih škola. Program je oslonjen na Šoljanovu priču “Papuančeve papuče” iz knjige “Ovo i druga mora”, čime se manifestacija izravno veže uz autorovo književno nasljeđe, ali u formatu pristupačnom najmlađima. Takav ulaz u manifestaciju nije protokolarna gesta, nego jasna poruka o kontinuitetu čitanja: književna tradicija ne prenosi se samo kroz akademske interpretacije, nego i kroz iskustvo priče, igre i kreativnog rada.

U 12:00 sati program se seli u Knjižnicu srednje škole Zvane Črnje, gdje je predviđeno predstavljanje završnog rada filmske radionice rovinjskih srednjoškolaca na temu “Kraj književnosti”. Time se s dječje publike prelazi na adolescentsku i srednjoškolsku perspektivu, koja temu često doživljava osobno i generacijski: kroz promjene načina čitanja, dominaciju videa i kratkih formata te rastuću ulogu digitalnih platformi. Voditelji radionice su Eric Ušić, Michele Bulešić, Marino Morosin i Teo Morosin, a sama činjenica da srednjoškolci temu manifestacije interpretiraju filmskim jezikom dodatno potvrđuje da “kraj književnosti” nije nužno nestanak, nego preoblikovanje medija i navika.

Večernji program u 19:00 sati u MMC-u donosi “Kazalište Borisa Senkera”, odnosno razgovor s Borisom Senkerom. S autorom razgovaraju Tomislav Brlek, Lada Čale Feldman i Ivica Matičević, dok songove izvodi Petra Blašković. Ovakav format spaja teorijski i scenski aspekt, jer Senkerovo djelovanje nije ograničeno na jedan žanr ni jednu ulogu – razgovor s njim istodobno je književni i kazališni događaj. Za publiku koja dolazi iz drugih gradova, petak je dan u kojem program počinje rano, a završava u večernjim satima, pa je racionalno unaprijed provjeriti ponude smještaja u Rovinju za posjetitelje koji žele ostati i za subotnji kolokvij i koncert.

Subota, 25. travnja 2026.: protokol sjećanja i središnji kolokvij o “kraju književnosti”

Subotnje jutro započinje u 9:30 sati polaganjem vijenca na kući Antuna Šoljana, čime se manifestacija vraća svom polazištu: sjećanju na autora i na vezu između mjesta i književnog identiteta. Takav čin u kulturnim manifestacijama ima dvostruku funkciju. S jedne strane naglašava poštovanje prema autoru i tradiciji, a s druge daje simbolički okvir raspravama koje slijede – jer se i najapstraktnija pitanja o smislu književnosti uvijek vraćaju na konkretne autore, djela i čitateljske zajednice.

U 10:00 sati u MMC-u počinje književno-znanstveni kolokvij “Kraj književnosti – aspekti promjena”, s Ivicom Matičevićem u ulozi voditelja i s uvodnim slovom koje također drži Matičević. Popis izlaganja pokazuje ambiciju da se tema rasvijetli iz više kutova: Antun Pavešković govori o pitanju “Čemu književnost?”, Tomislav Brlek postavlja problem svrhe književnosti, a Jasmina Vojvodić razmatra “kraj književnosti u samoj književnosti”. Tvrtko Vuković bavi se “sablesti filološkog zadatka” i problemom povratka filologiji, dok Tea Rogić Musa otvara pitanje povijesnog pisanja o književnosti kao svjedočenja “tihoga umiranja”. Dubravka Crnojević Carić tematizira način na koji književnost “stanuje” na društvenim mrežama, a Lada Žigo Španić kroz naslov “Demokratizacija ukusa je neukus” ulazi u raspravu o promjeni kriterija i kulturnih hijerarhija.

Kolokvij uključuje i izlaganja koja povezuju domaću i europsku književnu perspektivu: Slaven Jurić tematizira Ujevićev “Sumrak poezije” u širem kontekstu, Sven Kezele govori o Josipu Severu i kraju modernizma, a Jakob Filić otvara pitanje proizvodnje i potrošnje poezije “između društvenih mreža i umjetne inteligencije”. Pavle Bonča donosi motiv istarskih “anabaza i anabioza”, Tihomir Glowatzky se oslanja na provokativnu ideju da “otpisani žive dulje”, a Magdalena Dyras daje prikaz stanja poljske književnosti danas kroz pisce, nagrade i čitatelje. Zajednički nazivnik nije jedinstven zaključak – jer ga u ovakvim raspravama često ni nema – nego mapiranje promjena: od čitateljskih navika i medija do institucija i jezika kritike. Za one koji planiraju pratiti kolokvij od početka do kraja, osobito ako dolaze izvan Istre, smisleno je organizirati dolazak uz smještaj blizu MMC-a i središta Rovinja, kako bi se izbjegla nepotrebna logistika između jutarnjeg i večernjeg programa.

Predstavljanje izdanja Male knjižnice DHK: eseji, kanon i urednički rad

Subotnji program uključuje i predstavljanje knjiga u izdanju Male knjižnice Društva hrvatskih književnika. Predstavljaju se “Književnici i kazalištarci” Borisa Senkera (zbirka eseja, 2025.) te “Rukopis svijeta. Izabrane pjesme” S. S. Kranjčevića (priredio Tomislav Brlek, 2025.). O knjigama govore Boris Senker, Tomislav Brlek, Antun Pavešković i Ivica Matičević. Ovaj segment manifestacije naglašava i izdavački aspekt književnog života: književnost nije samo događaj na pozornici ili tema rasprave, nego i kontinuirani rad na tekstu, izboru, priređivanju i interpretaciji. U tom smislu, predstavljanje izdanja Male knjižnice DHK uklapa se u širu temu promjena, jer podsjeća da se “kanon” i književna memorija uvijek iznova oblikuju kroz uredničke odluke, znanstvene pristupe i čitateljske interese.

Večernji vrhunac u kazalištu: koncert Ernsta Reijsegera i Marija Fortea

U 20:00 sati u Kazalištu “Antonio Gandusio” održava se koncert “Ernst Reijseger & Mario Forte”, u kojem nastupaju Ernst Reijseger na violončelu i Mario Forte na violini. Prema najavljenim informacijama u javnim objavama o događaju, riječ je o programu u sklopu XXX. Dana Antuna Šoljana, a koncert je predstavljen kao gostovanje međunarodno prepoznatljivih glazbenika te kao jedan od atraktivnijih večernjih sadržaja manifestacije. Dio medijskih najava navodi da je ulaz na koncert besplatan uz obaveznu rezervaciju putem sustava organizatora, što je važna informacija za publiku koja planira dolazak, osobito u gradu u kojem se u travnju povećava broj gostiju. Oni koji namjeravaju ostati do večernjeg termina, ili spojiti koncert s praćenjem kolokvija, trebali bi pravodobno planirati i praktične detalje, uključujući smještaj za posjetitelje blizu kazališta, kako bi se događaj doživio bez vremenskog pritiska.

Za manifestaciju je značajno što se program završava upravo koncertom: time se književna tema prevodi u drugi umjetnički jezik, a publika dobiva priliku da “kraj književnosti” ne bude shvaćen kao zatvaranje, nego kao otvaranje prema interdisciplinarnosti. U praksi, takav završetak često potvrđuje da kulturna scena najviše dobiva kada se književnost, znanost i glazba ne tretiraju kao odvojeni sektori, nego kao oblici javne komunikacije koji se međusobno nadopunjuju.

Organizacija, kontakt i pokrovitelji

XXX. Dani Antuna Šoljana održavaju se 24. i 25. travnja 2026. na više gradskih lokacija u Rovinju-Rovigno. Organizatori su Pučko otvoreno učilište Grada Rovinja-Rovigno i Društvo hrvatskih književnika. Kontakt organizatora naveden je putem telefona +385 (0)52 830 300 i e-pošte info@pour.hr, a dodatne informacije i rezervacije, prema javnim najavama događaja, dostupne su na službenim stranicama organizatora. Pokrovitelji su Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Istarska županija, Grad Rovinj-Rovigno i Društvo hrvatskih književnika, što manifestaciji daje institucionalni okvir i potvrđuje njezinu kulturnu relevantnost u širem kontekstu.

Izvori:
- Pučko otvoreno učilište Grada Rovinja-Rovigno (POUR) – službena najava i program XXX. Dana Antuna Šoljana ( link )
- Društvo hrvatskih književnika (DHK) – stranica o manifestaciji Dani Antuna Šoljana ( link )
- Rovinj Tourism (službeni turistički portal) – kalendar događanja i opis manifestacije ( link )
- Glas Istre – najava koncerta Ernsta Reijsegera i Marija Fortea u sklopu XXX. Dana Antuna Šoljana ( link )
- IstraIN – dodatne informacije o koncertnom programu i projektu “Fata Morgana” ( link )
Kreirano: subota, 18. travnja, 2026.

Pronađite smještaj u blizini

Turistička redakcija

Naša Turistička redakcija nastala je iz dugogodišnje strasti prema putovanjima, otkrivanju novih mjesta i ozbiljnom novinarstvu. Iza svakog teksta stoje ljudi koji već desetljećima žive turizam – kao putnici, turistički djelatnici, vodiči, iznajmljivači, urednici i reporteri. Više od trideset godina prate se destinacije, sezonski trendovi, razvoj infrastrukture, promjene u navikama putnika i sve ono što putovanje pretvara u iskustvo, a ne samo u kartu i rezervaciju smještaja. Ta se iskustva pretaču u tekstove koji su zamišljeni kao suputnik čitatelju: iskren, informiran i uvijek na strani putnika.

U Turističkoj redakciji piše se iz perspektive onoga tko je zaista hodao kaldrmom starih gradova, vozio se lokalnim autobusima, čekao trajekt u špici sezone i tražio skriveni kafić u maloj uličici daleko od razglednica. Svaka destinacija promatra se iz više kutova – kako je doživljavaju putnici, što o njoj govore lokalni stanovnici, koje priče skrivaju muzeji i spomenici, ali i kakva je stvarna kvaliteta smještaja, plaža, prometnih veza i sadržaja. Umjesto generičkih opisa, naglasak je na konkretnim savjetima, stvarnim dojmovima i detaljima koje je teško pronaći u službenim brošurama.

Posebna pažnja posvećuje se razgovorima s ugostiteljima, domaćinima privatnog smještaja, lokalnim vodičima, djelatnicima u turizmu i ljudima koji žive od putnika, ali i s onima koji tek pokušavaju razviti manje poznate destinacije. Kroz takve razgovore nastaju priče koje ne prikazuju samo najpoznatije atrakcije, nego i ritam svakodnevice, navike, lokalnu kuhinju, običaje i male rituale koji svako mjesto čine jedinstvenim. Turistička redakcija nastoji zabilježiti taj sloj stvarnosti i prenijeti ga u tekstovima koji povezuju činjenice s emocijom.

Sadržaj se ne zaustavlja na klasičnim putopisima. Obraduju se i teme održivog turizma, putovanja izvan sezone, sigurnosti na putu, odgovornog ponašanja prema lokalnoj zajednici i prirodi, kao i praktični aspekti poput javnog prijevoza, cijena, preporuke kvartova za boravak i orijentacije na terenu. Svaki tekst prolazi kroz fazu istraživanja, provjere podataka i uređivanja, kako bi informacije bile točne, razumljive i primjenjive u stvarnim situacijama – od kratkog vikend putovanja do dužeg boravka u nekoj zemlji ili gradu.

Cilj Turističke redakcije je da čitatelj, nakon što pročita članak, ima osjećaj kao da je razgovarao s nekim tko je već bio tamo, sve isprobao i sada iskreno prenosi što vrijedi vidjeti, što zaobići i gdje se kriju oni trenuci koji putovanje pretvaraju u uspomenu. Zato se svaka nova priča gradi polako i pažljivo, s poštovanjem prema mjestu o kojem se piše i prema ljudima koji će na temelju tih riječi birati svoje sljedeće odredište.

NAPOMENA ZA NAŠE ČITATELJE
Karlobag.eu pruža vijesti, analize i informacije o globalnim događanjima i temama od interesa za čitatelje širom svijeta. Sve objavljene informacije služe isključivo u informativne svrhe.
Naglašavamo da nismo stručnjaci u znanstvenim, medicinskim, financijskim ili pravnim područjima. Stoga, prije donošenja bilo kakvih odluka temeljenih na informacijama s našeg portala, preporučujemo da se konzultirate s kvalificiranim stručnjacima.
Karlobag.eu može sadržavati poveznice na vanjske stranice trećih strana, uključujući affiliate linkove i sponzorirane sadržaje. Ako kupite proizvod ili uslugu putem ovih poveznica, možemo ostvariti proviziju. Nemamo kontrolu nad sadržajem ili politikama tih stranica te ne snosimo odgovornost za njihovu točnost, dostupnost ili bilo kakve transakcije koje obavite putem njih.
Ako objavljujemo informacije o događajima ili prodaji ulaznica, napominjemo da mi ne prodajemo ulaznice niti izravno niti preko posrednika. Naš portal isključivo informira čitatelje o događajima i mogućnostima kupnje putem vanjskih prodajnih platformi. Povezujemo čitatelje s partnerima koji nude usluge prodaje ulaznica, ali ne jamčimo njihovu dostupnost, cijene ili uvjete kupnje. Sve informacije o ulaznicama preuzete su od trećih strana i mogu biti podložne promjenama bez prethodne najave. Preporučujemo da prije bilo kakve kupnje temeljito provjerite uvjete prodaje kod odabranog partnera, budući da portal Karlobag.eu ne preuzima odgovornost za transakcije ili uvjete prodaje ulaznica.
Sve informacije na našem portalu podložne su promjenama bez prethodne najave. Korištenjem ovog portala prihvaćate da čitate sadržaj na vlastitu odgovornost.