Četvrtina još vaga, ali većina planira odmor u zemlji: 74 posto građana bira ljetovanje u Hrvatskoj, a prosječni trošak raste na 1.404 eura
Ljetovanje u Hrvatskoj i ove godine ostaje prvi izbor za veliku većinu domaćih građana, i to unatoč pritisku na kućne budžete, rastu cijena i općoj gospodarskoj neizvjesnosti. Najnovije istraživanje MasterIndex pokazuje da 74 posto ispitanika planira provesti ljetni odmor unutar zemlje, što je na razini prošlogodišnjeg rezultata i potvrđuje da domaća obala, otoci i kontinentalne destinacije zadržavaju snažnu privlačnost i u sezoni 2026. Istodobno, raste i planirana potrošnja: prosječni iznos koji građani namjeravaju izdvojiti za ljetovanje dosegnuo je 1.404 eura, odnosno 158 eura više nego godinu ranije. Riječ je o podatku koji upućuje na dvije paralelne pojave: s jedne strane, troškovi odmora i dalje rastu, a s druge strane, građani očito ne žele potpuno odustati od godišnjeg predaha, nego su spremni prilagoditi prioritete kako bi si osigurali kvalitetniji boravak.
Podaci se temelje na istraživanju koje je za Mastercard u ožujku 2026. provela agencija Improve na uzorku od 1.009 korisnika bankarskih usluga u Hrvatskoj u dobi od 18 do 55 godina. U širem kontekstu, rezultati dolaze u trenutku kada je inflacija i dalje važan čimbenik u svakodnevnim odlukama građana. Državni zavod za statistiku objavio je da su potrošačke cijene u Hrvatskoj u ožujku 2026. prema prvoj procjeni bile više nego godinu prije, dok je Eurostat za eurozonu u istom razdoblju evidentirao ubrzanje inflacije. Upravo zato podatak da građani i dalje planiraju ljetovanje u Hrvatskoj ima dodatnu težinu: odmor nije nestao s liste prioriteta, ali je sve jasnije da se pažljivije odmjeravaju trajanje, vrsta smještaja i dnevna potrošnja.
Dulji odmor, ali i osjetno veći budžet
Jedan od najuočljivijih nalaza istraživanja jest rast prosječnog trajanja odmora. Ovogodišnji ljetni odmor u prosjeku traje 10,5 dana, što je gotovo dan više nego prošle godine. Iako i dalje prevladavaju kraća putovanja, jer 53 posto građana planira boravak do sedam dana, očito je da značajan dio ispitanika ipak pokušava osigurati dulji predah. Oko trećine planira odmor od osam do 14 dana, što potvrđuje da se ljetovanje i dalje doživljava kao glavni godišnji odmor, a ne tek kao kratki izlet ili vikend-bijeg.
Rast ukupne planirane potrošnje prati i rast prosječne dnevne potrošnje. Građani ove godine očekuju da će trošiti prosječno 117 eura po osobi dnevno, što je 12 eura više nego lani. Pritom gotovo dvije trećine ispitanika planira trošiti više od 50 eura dnevno, a više od trećine iznad 100 eura. Takvi pokazatelji sugeriraju da se trošak odmora više ne odnosi samo na osnovni smještaj i prijevoz, nego sve više uključuje cjelokupno iskustvo putovanja: hranu, izlete, dodatne sadržaje, aktivnosti na destinaciji i veću razinu komfora. U praksi to znači da će dio građana, umjesto štedljivog i strogo ograničenog odmora, radije izdvojiti više za sadržajniji boravak, osobito ako procijene da time dobivaju kvalitetu i osjećaj stvarnog odmaka od svakodnevice.
Najveći dnevni budžet planiraju oni koji putuju s partnerom, u prosjeku 152 eura, te oni koji ljetuju s prijateljima, 143 eura dnevno. Kod obiteljskih putovanja potrošnja je niža, što je logično s obzirom na veći broj članova i potrebu racionalnijeg raspoređivanja troškova. Ipak, ni obiteljski odmor nije izuzet od općeg trenda rasta cijena. Kod takvih putovanja osobito se pažljivo gleda omjer cijene i kvalitete, blizina plaže, dostupnost sadržaja za djecu i mogućnost da se dio troškova drži pod kontrolom. Upravo zato će mnogi građani i ove godine detaljno uspoređivati
ponude smještaja na Jadranu, tražeći ravnotežu između prihvatljive cijene i uvjeta boravka.
Privatni smještaj i dalje prvi izbor, ali raste interes za hotele i višu kategoriju
Struktura odabira smještaja pokazuje da privatni smještaj ostaje dominantan oblik ljetovanja. Gotovo polovica ispitanika, njih 49 posto, planira boravak u apartmanima, sobama ili kućama u privatnom aranžmanu. Dodatnih 35 posto oslanja se na vlastitu nekretninu ili boravak kod rodbine i prijatelja, što i dalje predstavlja važan obrazac domaćeg turizma. Takav izbor obično je povezan s duljim boravcima i nižom ukupnom potrošnjom, jer se dio ključnih troškova smanjuje ili potpuno izbjegava.
Istodobno, petina građana planira ljetovanje u hotelu, a upravo su gosti u hotelskom smještaju oni s najvećom planiranom ukupnom potrošnjom, koja u prosjeku doseže 1.911 eura. To nije iznenađenje jer hotelski boravak najčešće uključuje skuplji smještaj, dodatne usluge i veću vjerojatnost trošenja na restorane, wellness, izlete i druge sadržaje. Još je važniji podatak da 37 posto građana bira smještaj više kategorije, što je osjetan rast u odnosu na prethodne dvije godine. U usporedbi s prošlom godinom to je povećanje od šest postotnih bodova, a u odnosu na 2024. rast iznosi osam bodova.
Takav pomak pokazuje da dio domaćih gostiju, kad već putuje, želi viši standard i bolji ukupni doživljaj. To ne znači da je luksuz postao pravilo, jer većina ispitanika i dalje bira smještaj srednjeg standarda, ali jasno je da kvaliteta sve više utječe na konačnu odluku. U praksi to može značiti uređeniji apartman, bolju lokaciju, više privatnosti, dodatne sadržaje ili višu uslužnu razinu. Za iznajmljivače i turistički sektor to je važan signal da domaći gost, unatoč osjetljivosti na cijenu, sve manje prihvaća ponudu koja ne prati očekivanja u pogledu komfora, čistoće, opremljenosti i općeg dojma. Zato će i ovog ljeta mnogi pažljivo pregledavati
smještaj za posjetitelje na obali, osobito kada je riječ o objektima boljeg standarda i povoljnijem položaju.
Financijski pritisak nije nestao, ali je nešto slabiji nego lani
Premda većina ispitanika planira putovati, istraživanje pokazuje da novac i dalje ostaje glavna prepreka onima koji od ljetovanja odustaju. Među građanima koji ne planiraju godišnji odmor, 38 posto navodi financijske razloge, bilo zbog nesigurnosti bilo zbog nemogućnosti da pokriju troškove. Gotovo jednak udio, 36 posto, ističe da već živi na moru, pa im klasično ljetovanje nije potrebno na isti način kao stanovnicima kontinenta.
Podatak da je samo 46 posto građana potpuno sigurno da će realizirati ljetovanje dodatno pokazuje da odluka o odmoru nije do kraja zaključena. S druge strane, 15 posto potpuno je sigurno da neće putovati. Taj prostor neodlučnosti upućuje na to da će dio građana konačnu odluku donositi kasnije, vjerojatno nakon što procijeni troškove života, raspoloživi budžet, cijene smještaja i ukupne uvjete na tržištu. U takvim okolnostima nije teško očekivati da će dio rezervacija i ove godine nastajati relativno kasno, kada se jasno utvrdi koliko novca kućanstvo može izdvojiti bez ozbiljnijeg udara na druge obveze.
Inflacija i dalje ostaje najveća briga vezana uz putovanja i navodi je 42 posto ispitanika, ali je zabrinutost ipak niža nego prošle godine, za 11 postotnih bodova. To sugerira da su se građani djelomično prilagodili višim cijenama ili barem razvili jasniju sliku o tome koliko odmor realno košta. Istodobno raste zabrinutost zbog geopolitičke situacije, koju ističe 25 posto ispitanika, čak 13 postotnih bodova više nego lani. To pokazuje da odluka o putovanju više nije određena samo osobnim budžetom, nego i širim osjećajem sigurnosti i stabilnosti. U vremenu u kojem globalna kretanja utječu na energente, cijene, promet i opće raspoloženje potrošača, ljetovanje postaje i financijska i psihološka odluka.
Što građani traže od destinacije
Kada biraju gdje će ljetovati, građani prije svega traže odmor u izvornom smislu riječi. Mogućnost opuštanja i predaha važna je za 61 posto ispitanika, gotovo jednako kao i dobar omjer cijene i kvalitete, koji je bitan za 60 posto njih. Cijena smještaja zasebno je važna za 58 posto ispitanika, što potvrđuje da se odluka o putovanju donosi pažljivo i uz precizno vaganje troškova.
Ipak, ljetovanje više nije svedeno samo na more i krevet. Značajan dio građana traži sadržaj, aktivnosti i doživljaj. Mlađi ispitanici i oni koji biraju kvalitetniji smještaj više cijene mogućnost aktivnog odmora, uključujući sport, rekreaciju i avanturističke sadržaje. Stariji ispitanici, s druge strane, naglašavaju mir, manju gužvu i racionalniji troškovni okvir. Dobra gastronomska ponuda važna je za četvrtinu ispitanika, a noćni život za 13 posto njih. To znači da destinacije koje uspijevaju spojiti mir, kvalitetan smještaj, dobru hranu i dodatne sadržaje imaju veću šansu privući goste koji žele više od pukog boravka uz obalu.
Za domaći turizam to je važna poruka. Hrvatska već godinama ne ovisi samo o prirodnim prednostima, nego i o sposobnosti da ponudi uređen, raznolik i uvjerljiv proizvod. Dobar apartman ili hotel više nisu dovoljni sami po sebi ako oko njih nema sadržaja, prometne dostupnosti, gastronomije i osjećaja da gost za svoj novac dobiva cjelovito iskustvo. Upravo zato i potraga za
ponudama smještaja u Hrvatskoj sve češće uključuje i pitanja o lokaciji, blizini sadržaja, kvaliteti usluge i ukupnom dojmu destinacije.
Putovanja ostaju jedan od prioriteta u 2026.
Možda i najvažniji zaključak istraživanja jest da putovanja, unatoč svemu, ostaju visoko na listi prioriteta građana. Čak 93 posto ispitanika planira barem jedno putovanje tijekom 2026. godine. Najčešće se i dalje bira Hrvatska, koju za neku vrstu putovanja navodi 76 posto ispitanika, dok 28 posto planira putovati unutar Europe, a 26 posto u susjedne zemlje. To potvrđuje da građani ne odustaju od mobilnosti, odmora i promjene okruženja, nego ih nastoje uklopiti u realne financijske mogućnosti.
U tom je smislu ljetovanje u Hrvatskoj i dalje poseban slučaj. Ono za veliki broj građana nije samo turistička odluka, nego i dio životnog ritma, obiteljske tradicije i načina na koji se obilježava ljeto. Unatoč rastu cijena, domaće destinacije imaju prednost blizine, poznatog jezika, jednostavnije organizacije i većeg osjećaja sigurnosti. To posebno dolazi do izražaja u razdoblju kada se globalna neizvjesnost prelijeva i na navike potrošača.
Gea Kariž, direktorica Mastercarda u Hrvatskoj, u izjavi uz rezultate istraživanja istaknula je da građani, unatoč financijskim pritiscima, ne odustaju od putovanja, nego sve više biraju kvalitetu i cjelovit doživljaj, od smještaja do sadržaja na destinaciji. U tom je kontekstu podsjetila i na programe usmjerene na razvoj turističke ponude, uključujući Uplift te inicijativu Uplift – prijatelj hrvatske kuhinje, čiji je cilj dugoročno povezivanje edukacije, identiteta i turizma. Ta se poruka uklapa u širi trend koji pokazuju i drugi javno dostupni podaci: domaći gost više nije samo gost koji traži najnižu cijenu, nego sve češće očekuje uređenu i autentičnu ponudu za novac koji izdvaja.
Za turistički sektor to je važna vijest uoči glavnog dijela sezone. Stabilan interes za ljetovanje u Hrvatskoj znači da domaće tržište ostaje snažan oslonac, ali rast očekivanja u pogledu kvalitete upozorava da će konkurentnost sve više ovisiti o razini usluge, jasnoći ponude i sposobnosti da se opravda cijena. Za građane, pak, ovogodišnji rezultati pokazuju da je ljetni odmor i dalje važan cilj, čak i kada zahtijeva ozbiljnije planiranje i veći trošak nego prije samo godinu dana.
Izvori:- Mastercard, priopćenje i arhiva MasterIndex objava – kontekst ranijih nalaza o ljetovanju u Hrvatskoj i kretanju potrošnje domaćih građana (link)- Državni zavod za statistiku – službeni statistički portal i objave o potrošačkim cijenama te općim gospodarskim pokazateljima u Hrvatskoj (link)- Eurostat – službena objava o procjeni inflacije u eurozoni za ožujak 2026., korištena za širi europski kontekst kretanja cijena (link)- Uplift – prijatelj hrvatske kuhinje, službena stranica inicijative – opis projekta i potvrda institucionalne podrške Ministarstva turizma i sporta te Hrvatske gospodarske komore (link)- Uplift, službeni opis projekta – dodatni podaci o ciljevima inicijative povezane s razvojem turističke i gastronomske ponude (link)
Kreirano: četvrtak, 16. travnja, 2026.
Pronađite smještaj u blizini