Babičini kolači 2026. u Pregradi: zagorske slastice, naslijeđeni recepti i dan u znaku tradicije
Osamnaesto izdanje manifestacije
Babičini kolači održat će se u subotu,
11. travnja 2026., u
Sportskoj dvorani Srednje škole Pregrada, na adresi Stjepana Škreblina 2, s početkom u
15 sati. Riječ je o jednoj od najprepoznatljivijih manifestacija Krapinsko-zagorske županije, događaju koji godinama uspijeva spojiti gastronomiju, obiteljsko nasljeđe, identitet kraja i javnu proslavu lokalne tradicije. Ovogodišnje izdanje posebno je i zato što se održava u Pregradi, gradu iz kojeg dolazi prošlogodišnja pobjednica
Slavica Krklec, koja je publiku i ocjenjivače osvojila kolačem
Vučiteljičin salenjak. Time je Pregrada dobila domaćinstvo manifestacije koja je odavno prerasla lokalni okvir i postala važan simbol očuvanja zagorske kulinarske baštine.
Manifestaciju organiziraju
Krapinsko-zagorska županija i
Turistička zajednica Krapinsko-zagorske županije u suradnji s
Gradom Pregradom, a njezina je temeljna ideja ostala ista od samih početaka: sačuvati recepte koji se u obiteljima prenose generacijama, istaknuti vrijednost ženskog rada i znanja u kuhinji te pokazati da tradicija nije muzejski predmet, nego živa praksa koja se i dalje njeguje. Upravo zato Babičini kolači nisu tek natjecanje u pripremi slastica, nego i javna potvrda da stari recepti, lokalni sastojci i ručno umijeće i danas imaju snažno mjesto u suvremenom identitetu Hrvatskog zagorja. Posjetiteljima koji dolaze iz drugih krajeva to je ujedno i dobra prilika da unaprijed provjere
smještaj u Pregradi te ostanu u gradu i tijekom ostatka vikenda ispunjenog gradskim programima.
Više od natjecanja: susret gastronomije, obiteljske memorije i javne baštine
Babičini kolači već godinama imaju posebno mjesto među manifestacijama kontinentalne Hrvatske jer u središte stavljaju ono što se u turističkim i gastronomskim programima često zanemaruje: kuhinju doma, obiteljski stol i recept kao oblik naslijeđa. U ovom slučaju, riječ je o slasticama koje su zagorske bake naslijedile od svojih majki, baka i prabaka, a koje se i dalje pripremaju prema starim pravilima, često bez preciznih mjera, ali s mnogo iskustva i osjećaja. Upravo takva praksa čini razliku između obične kulinarske prezentacije i manifestacije koja nosi snažnu kulturnu poruku. U vremenu u kojem prehrambene navike postaju sve brže, jednostavnije i uniformiranije, Babičini kolači vraćaju pozornost na regionalnu raznolikost, sezonalnost, kućnu izradu i simboličnu vrijednost hrane.
Za Pregradu, grad koji i inače snažno njeguje vlastiti identitet kroz kulturne, povijesne i društvene programe, domaćinstvo takve manifestacije znači i dodatnu vidljivost. Dolazak natjecateljica iz raznih dijelova županije, posjetitelja, članova žirija i ljubitelja tradicijske gastronomije pretvara subotu 11. travnja u dan kada se grad predstavlja ne samo kao mjesto događaja, nego i kao destinacija. Zbog toga se očekuje pojačan interes za
smještaj za posjetitelje u Pregradi, osobito među onima koji žele spojiti posjet manifestaciji s obilaskom gradskih znamenitosti, muzeja i sadržaja vezanih uz obilježavanje Dana grada.
Tko se natječe i po kojim kriterijima se bira pobjednica
Prema najavi manifestacije i dostupnim informacijama o ovogodišnjem programu, za pobjedničku lentu natjecat će se
33 babice iz različitih dijelova Krapinsko-zagorske županije. Sama brojka pokazuje koliko je interes za sudjelovanje i dalje snažan, ali i koliko je manifestacija duboko ukorijenjena u lokalnim zajednicama. Sudionice ne dolaze samo pokazati kolač, nego predstaviti dio obiteljske i zavičajne priče, pa se na stolovima često nađu recepti koji se desetljećima prenose usmeno, uz male kućne prilagodbe, ali bez odricanja od osnovne izvorne logike jela.
Pobjednica se bira prema više kriterija, a oni nadilaze puku slastičarsku izvedbu. Ocjenjuju se
autohtonost recepture i sastojaka,
okus,
izgled kolača i
domišljatost u prezentaciji. To znači da nije dovoljno pripremiti ukusnu slasticu; važna je i vjernost tradiciji, odnos prema lokalnim namirnicama te način na koji natjecateljica predstavlja svoj kolač i njegovu priču. Takav pristup čini ovo natjecanje posebnom vrstom javnog vrednovanja gastronomskog nasljeđa. U središtu nisu samo tehnika i estetika, nego i pitanje koliko je pojedina slastica autentičan odraz zagorske kuhinje i obiteljskog kontinuiteta.
Upravo zbog toga Babičini kolači iz godine u godinu privlače publiku koja ne dolazi samo kušati slastice, nego i promatrati razlike među receptima, načinima posluživanja, nazivima kolača i obiteljskim pričama koje ih prate. Neke slastice vezane su uz blagdane, druge uz svadbe, obiteljska okupljanja, berbe ili crkvene proslave, a mnoge u sebi nose i lokalne jezične osobitosti. Takva raznolikost pridonosi tomu da manifestacija nije jednokratni sajamski događaj, nego i svojevrsna terenska karta zagorske tradicije. Tko u Pregradu dolazi iz udaljenijih dijelova Hrvatske, mogao bi unaprijed potražiti
smještaj blizu mjesta događaja kako bi bez žurbe pratio cijeli program.
Stručni žiri i važnost ocjene iz više perspektiva
Ovogodišnje natjecanje pratit će ocjenjivačka komisija sastavljena od ljudi koji dolaze iz svijeta gastronomije i tradicijske kulinarske prakse. Prema najavi, članovi stručnog žirija su
Branko Čukelj, dopredsjednik Hrvatskog kuharskog saveza i predsjednik ovogodišnje ocjenjivačke komisije,
Štefica Gulija, vlasnica slastičarnice i obrta za kolače “Tri užitka” iz Bedekovčine, te
Dražen Đurišević, promotor Podravkine kuhinje. Takav sastav žirija pokazuje da se slastice ne promatraju samo kao folklorni eksponati, nego kao ozbiljan gastronomski proizvod koji se može vrednovati kroz stručne kriterije okusa, teksture, izrade i cjelokupnog dojma.
Važno je i to što se u ovakvom natjecanju spajaju različita iskustva: profesionalno kuharsko znanje, slastičarska praksa i široko poznavanje domaće kuhinje. Time se postiže ravnoteža između očuvanja izvorne recepture i razumijevanja kako pojedina slastica funkcionira kao konkretan kulinarski proizvod. U tom smislu, Babičini kolači nisu zatvoreni u nostalgiju, nego se tradicija vrednuje ozbiljno i javno, pred publikom koja očekuje kvalitetu. Upravo ta kombinacija emocije, stručnosti i lokalnog ponosa jedna je od glavnih snaga manifestacije.
Priznanje „Izvorno zagorsko“: kada odjeća, stol i atmosfera postaju dio priče
Osim za jedno od tri glavna pobjednička mjesta, natjecateljice se bore i za posebno priznanje za vizualni dojam pod nazivom
„Izvorno zagorsko“. U toj kategoriji ocjenjuje se opći dojam, odnosno koliko su se sudionice svojim nastupom, odjećom i uređenjem izlagačkog prostora uspjele približiti tradicijskom zagorskom duhu. Taj dio natjecanja posebno je zanimljiv jer jasno pokazuje da se baština ne prenosi samo kroz recept, nego i kroz način predstavljanja, odnos prema običajima, detaljima i atmosferi koju natjecateljice stvaraju oko svoga kolača.
Prema dostupnim informacijama, u ovom će dijelu žiriranja sudjelovati
Senka Jurina, folkloristica iz Zaboka, kao predsjednica žirija za vizualni dojam, zatim
Anita Paun-Gadža, voditeljica Muzeja „Staro selo“ Kumrovec, te
Vlatka Filipčić Maligec, voditeljica Muzeja seljačkih buna. Takav sastav dodatno naglašava da je riječ o manifestaciji na sjecištu gastronomije, tradicijske kulture i javne interpretacije baštine. Na stolovima se zato ne promatra samo kolač, nego i stolnjak, posuđe, način izlaganja, odabir narodnih elemenata i ukupna uvjerljivost prikaza starinskog zagorskog ambijenta.
Za publiku upravo taj segment često bude jedan od najatraktivnijih. Posjetitelji ne prate samo tko će pobijediti, nego uživaju u detaljima koji prizivaju starinu: u nazivima kolača, starinskim tanjurima, ručnim radovima, nošnjama i dekoracijama koje podsjećaju na zagorske kuće, blagdanske stolove i obiteljske običaje. Time manifestacija dobiva i važnu edukativnu dimenziju, osobito za mlađe generacije koje tradicionalne obrasce najčešće upoznaju tek posredno.
Vučiteljičin salenjak i simbolika domaćinstva u gradu prošlogodišnje pobjednice
Posebnu težinu ovogodišnjem izdanju daje činjenica da se održava upravo u gradu iz kojeg dolazi prošlogodišnja pobjednica. Slavica Krklec prošle je godine pobijedila s kolačem
Vučiteljičin salenjak, slasticom čiji naziv već sam po sebi priziva lokalni govor, obiteljsku priču i recepturu koja je opstala zahvaljujući kućnoj praksi, a ne standardiziranoj kuharici. Takvi nazivi i recepti važni su jer u sebi nose tragove svakodnevice, regionalnog jezika i društvene povijesti jednoga kraja. U tome i jest bit Babičinih kolača: pobjednički kolač nije samo najuspjelija slastica tog dana, nego i glasnik šire priče o zagorskom identitetu.
Domaćinstvo u Pregradi zato ima i simboličnu dimenziju. Ono potvrđuje staro pravilo manifestacije da sljedeće izdanje ide u sredinu iz koje dolazi pobjednica, čime se priznanje ne zaustavlja na pojedinačnoj nagradi, nego postaje i priznanje lokalnoj zajednici iz koje je pobjednička tradicija stigla. To stvara dodatnu motivaciju među natjecateljicama, ali i dodatno uključuje gradove i općine diljem Zagorja. Za Pregradu je to prilika da se predstavi kao mjesto koje njeguje kulturni i gastronomski kontinuitet, ali i kao grad koji može privući posjetitelje kroz autentičan sadržaj. Mnogima bi upravo zato mogao biti zanimljiv višednevni boravak i istraživanje ponude poput
ponuda smještaja u Pregradi i okolici.
Knjiga recepata kao trajni zapis i vrijedan dokument lokalne gastronomije
Jedna od vrijednosti manifestacije jest i činjenica da nakon natjecanja tradicionalno izlazi
knjiga recepata svih natjecateljica. Taj je podatak važniji nego što se na prvi pogled čini. U vremenu u kojem se mnogi recepti prenose usmeno, prepisuju u obiteljskim bilježnicama ili ostaju sačuvani samo unutar jedne kuće, svako sustavno bilježenje takvog naslijeđa ima dokumentarnu vrijednost. Knjiga recepata ne služi samo kao uspomena na jednu manifestaciju, nego i kao arhiv lokalne gastronomije, izvor za buduća istraživanja, ali i poticaj mlađim naraštajima da stare slastice pokušaju pripremiti i u vlastitom domu.
Takve publikacije pritom ne čuvaju samo popis sastojaka i postupaka. One čuvaju nazive kolača, jezične posebnosti, lokalne varijante, različite omjere i male kućne tajne koje razlikuju jedno mjesto od drugoga, pa čak i jednu obitelj od druge. U slučaju Babičinih kolača, recept je često i kratka obiteljska biografija, trag vremena u kojem su se slastice pripremale za blagdane, crkvene svetkovine, svadbe ili radove u polju. Upravo zato ova manifestacija ima vrijednost koja daleko nadilazi jednodnevni događaj.
Pregrada toga vikenda nudi i dodatne kulturne sadržaje
Ovogodišnji program ne završava u sportskoj dvorani. U subotu,
11. travnja 2026., povodom održavanja 18. izdanja Babičinih kolača,
Muzej grada Pregrade bit će otvoren za posjet od
13 do 17 sati. Time se gostima i posjetiteljima nudi dodatni sadržaj prije i tijekom manifestacijskog dana, što je posebno važno za one koji u Pregradu dolaze ranije ili žele spojiti gastronomsku manifestaciju s kulturnim obilaskom grada. Posjet muzeju daje i dodatni kontekst cijelom događaju jer podsjeća da Pregrada nije samo domaćin jednoga natjecanja, nego grad sa snažnom povijesnom, kulturnom i identitetskom pričom.
Posjetitelji će toga dana imati i popust na ulaznice za stalni postav Muzeja. Prema najavljenom programu, cijena ulaznice za odrasle snižava se s 5 na 4 eura, za skupine odraslih od 30 i više osoba s 4 na 3 eura, za umirovljenike, studente, učenike i djecu s 4 na 3 eura, dok skupine iz tih kategorija od 30 i više osoba ulaz plaćaju 2 eura umjesto 3. Obiteljska ulaznica za roditelje s malodobnom djecom snižava se s 10 na 8 eura. Posebno je važno i to da je
posjet povremenoj izložbi u Galeriji besplatan, što dodatno otvara prostor da subotnji dolazak u Pregradu postane cjelovit izlet, a ne samo kratko zadržavanje na jednoj lokaciji.
Muzej grada Pregrade i inače je važan dio identiteta grada jer kroz svoj stalni postav predstavlja numizmatičku zbirku, zbirku rudarstva i geologije te ljekarničku zbirku Thierry, čime posjetitelje uvodi u višeslojnu povijest mjesta. U kontekstu Babičinih kolača taj se sadržaj prirodno nadovezuje na glavnu temu manifestacije: očuvanje baštine. Dok jedna manifestacija čuva gastronomsku memoriju, muzej čuva materijalnu i povijesnu memoriju grada. Za posjetitelje koji planiraju ostati do nedjelje korisno je unaprijed pogledati
smještaj za vikend u Pregradi kako bi bez žurbe obišli i gradske kulturne točke.
Nedjelja u znaku Dana grada: besplatan ulaz u muzej i nastavak gradskog ritma
Dan nakon manifestacije, u nedjelju
12. travnja 2026., Pregrada obilježava
Dan grada, a Muzej grada Pregrade radit će od
9 do 13 sati. Toga dana ulaz u muzej bit će
besplatan za sve posjetitelje. Ta se odluka dobro uklapa u širi gradski ritam jer je Dan grada Pregrade tradicionalno vezan uz Bijelu nedjelju, prvu nedjelju nakon Uskrsa, kada se uz svečanu sjednicu Gradskog vijeća i druge programe grad predstavlja kroz kulturna, društvena i protokolarna događanja.
Za goste koji dolaze zbog Babičinih kolača to znači da se vikend u Pregradi može pretvoriti u dvodnevni boravak u kojem se spajaju gastronomija, lokalna povijest, gradska proslava i obilazak kulturnih sadržaja. Takav raspored povećava i turistički potencijal cijelog događaja jer posjetiteljima nudi razlog da ostanu duže, a ne samo da dođu i odu nakon završetka natjecanja. U tom kontekstu posebno je praktično na vrijeme provjeriti
smještaj blizu središta Pregrade, osobito za obitelji i posjetitelje koji žele pratiti i subotnji i nedjeljni program.
Zašto Babičini kolači nadilaze lokalni okvir
Iako je riječ o manifestaciji snažno ukorijenjenoj u Krapinsko-zagorskoj županiji, njezina poruka daleko je šira. U vremenu sve bržeg zaborava lokalnih kuhinja, sve većeg oslanjanja na industrijske proizvode i sve rjeđeg prijenosa znanja između generacija, Babičini kolači podsjećaju da tradicija može biti suvremena upravo onda kada se živi, priprema, kuša i javno dijeli. Snaga takvih događaja nije samo u tome što čuvaju „stare recepte“, nego u tome što tim receptima vraćaju društvenu vidljivost. Bake ovdje nisu dekorativni dodatak folklornom programu, nego glavne nositeljice znanja, umijeća i kulinarskog autoriteta.
Zato se ova manifestacija može čitati i kao društvena priča o vidljivosti ženskog rada, o obiteljskim prijenosima znanja i o važnosti svakodnevne kulture koja često ostaje izvan velikih institucija. Kolač u tom smislu postaje mnogo više od deserta: on je dokument kućne ekonomije, sjećanja, domišljatosti i prilagodbe dostupnim sastojcima. Kada se takvi recepti iznesu pred publiku i stručni žiri, oni dobivaju novo javno značenje. Pregrada će 11. travnja zato biti mjesto na kojem se ne vrednuje samo okus, nego i kulturna gustoća jednog kraja, njegova memorija i sposobnost da baštinu prenese u budućnost bez gubitka autentičnosti.
Za posjetitelje, to je prilika da na jednom mjestu upoznaju Zagorje kroz njegove najslađe i najosobnije priče. Za natjecateljice, to je potvrda da znanje koje se desetljećima prenosilo u obiteljskim kuhinjama ima javnu vrijednost. A za Pregradu, domaćinstvo 18. Babičinih kolača znači vikend u kojem se tradicija ne čuva samo riječima, nego stolom, receptom, gradom i ljudima koji ih i dalje smatraju živim dijelom svakodnevice.
Izvori:- Babičini kolači – službena najava manifestacije – datum, vrijeme i mjesto održavanja te opis manifestacije i natjecateljskih kategorija.- Krapinsko-zagorska županija – javni poziv za sudjelovanje na 18. izdanju manifestacije.- Grad Pregrada – potvrda da se 18. Babičini kolači održavaju u Pregradi, gradu prošlogodišnje pobjednice Slavice Krklec.- Grad Pregrada – Dan grada Pregrade – službeni opis obilježavanja Dana grada i njegova tradicionalnog termina.- Muzej grada Pregrade – službene informacije o muzeju, stalnom postavu i kulturnoj ulozi muzejske ustanove u gradu.- Muzej grada Pregrade – cijene ulaznica – osnovni cjenik i informacije o posjetu muzeju.
Kreirano: petak, 03. travnja, 2026.
Pronađite smještaj u blizini