Kvarner kao Europska regija gastronomije 2026: pusni stol, lokalni proizvodi i velika godina kvarnerskog identiteta
Kvarner je u 2026. godini ponosni nositelj međunarodne titule European Region of Gastronomy (Europska regija gastronomije), priznanja koje dodjeljuje International Institute of Gastronomy, Culture, Arts and Tourism (IGCAT). Titula se dodjeljuje regijama koje na uvjerljiv način povezuju očuvanje gastronomske baštine, lokalnu proizvodnju, održiv turizam i kulturni identitet, a Kvarner ju dočekuje kao priliku da vlastitu raznolikost – od otoka i priobalja do gorja – predstavi kroz ono što je u svakodnevici najopipljivije: hranu, običaje i ljude koji ih čuvaju.
Slavljenička godina simbolično je otvorena u Matuljima, u općini koja se u ovom kraju često opisuje kao „najpusnija“. U četvrtak, 15. siječnja 2026., u Zalukima je održano prvo u nizu lokalnih otvorenja, povezano s dugogodišnjim Festivalom pusne hrani, manifestacijom u kojoj se karnevalska tradicija sjevernog Jadrana prepoznaje i po stolovima – kroz pusne slastice, jela „na žlicu“ i specifične recepte koji se u mnogim obiteljima prenose generacijama. Za posjetitelje koji planiraju dolazak i ostanak u ovom dijelu Opatijske rivijere praktična je opcija i
smještaj u Matuljima za vrijeme pusnih događanja, osobito u tjednima kada se program intenzivira.
Što titula Europske regije gastronomije znači za Kvarner
IGCAT-ov program Europske regije gastronomije u pravilu naglašava dugoročnu vrijednost lokalne hrane i kulture stola: poticanje kratkih lanaca opskrbe, prepoznatljivost autohtonih namirnica, ulogu ugostitelja i proizvođača te uključenost zajednice. U Kvarneru se ta priča prirodno naslanja na geografsku i klimatsku raznolikost: na istom se području susreću mediteranski utjecaji obale i otoka te kontinentalne i pretplaninske značajke zaleđa, što se odražava u sezonalnosti i jelovnicima. Upravo taj „luk“ od mora do gora često se ističe kao jedna od kvarnerskih posebnosti: u kratkom radijusu izmjenjuju se riba i plodovi mora, maslinovo ulje i otočni začini, ali i jela od divljači, kupusa, krumpira i suhomesnatih proizvoda iz planinskijih područja.
Za turistički sektor to je više od promotivne poruke. Titula otvara prostor za jače povezivanje lokalnih proizvođača, ugostitelja, hotelijera i turističkih zajednica, a ujedno je i platforma za događanja koja ne ovise o ljetnoj sezoni. Kvarner je, u tom smislu, u 2026. u prilici dodatno afirmirati predsezonu i posezonu – osobito kroz manifestacije koje imaju jasnu poveznicu s tradicijom, poput pusnog razdoblja.
Zašto je početak u Matuljima bio više od protokola
Matulji su za ovakvo otvaranje imali snažnu simboliku: pusni običaji na ovom području nisu samo folklorna kulisa, nego živa praksa u kojoj sudjeluje velik dio zajednice, od zvončarskih skupina do karnevalskih udruga i obitelji koje pripremaju tradicionalna jela. U tom kontekstu Festival pusne hrani logično se nametnuo kao „pozornica“ koja spaja ono što titula Europske regije gastronomije želi komunicirati: lokalne namirnice, recepturu, zajedništvo i identitet.
Organizacijski okvir otvaranja okupio je turističke zajednice Opatijske rivijere – Matulji, Opatija, Lovran, Ičići i Mošćenička Draga – uz goste iz Rijeke i Riječkog prstena, Crikveničko-vinodolske rivijere, Gorskog kotara te otoka Krka, Cresa, Lošinja, Raba i Lopara. Pokroviteljstvo Turističke zajednice Kvarnera dodatno je naglasilo regionalni karakter cijele priče: cilj nije bio izdvojiti jednu destinaciju, nego pokazati kako se osam kvarnerskih subregija uklapa u jedinstvenu gastronomsku cjelinu.
Okupljanje Kvarnera u Zalukima: tko su bili akteri
Otvaranje je, uz gastronomske prezentacije, imalo i snažan društveni i protokolarni aspekt. Okupilo je predstavnike turističkog sektora, načelnike i gradonačelnike kvarnerskih gradova i općina te predstavnike karnevalskih i zvončarskih udruga iz cijele regije. Posebnu prepoznatljivost pusnom razdoblju u ovom kraju daju upravo zvončari i karnevalske skupine: njihova prisutnost na događanju bila je podsjetnik da se u Kvarneru gastronomija često ne odvaja od običaja.
Na događanju je bio i župan Primorsko-goranske županije Ivica Lukanović, koji je u obraćanju naglasio kako spoj vrhunskih namirnica, vrijednih ljudi i pusnih običaja može postati snažan alat promocije autohtonog, ali i poticaj da se lokalni proizvodi još sustavnije čuvaju i predstavljaju gostima – i, jednako važno, da se u njima više uživa „unutar kuće“, u zajednici koja ih je stvorila.
Direktorica Turističke zajednice Kvarnera dr. sc. Irena Peršić Živadinov istaknula je koncept koji prati cijelu 2026.: svaka od osam subregija priprema vlastito lokalno otvorenje slavljeničke godine kako bi se istaknuli lokalni nositelji – proizvođači hrane i pića, ugostitelji, vinari, hotelijeri, OPG-ovi, obrtnici, kulturne i obrazovne ustanove te organizacije civilnog društva. Poruka je jasna: baština se najsigurnije čuva kada je predstavljaju oni koji je žive.
Direktorica Turističke zajednice Općine Matulji Marijana Kalčić ovu je godinu opisala kroz jednostavnu, lokalnu misao: „Bez mićega ni ni velega!“ – podsjetnik da se veliki projekti grade iz niza malih, ali važnih koraka. Najavila je i pusno izdanje projekta Matuljicious Pust+ edition te pozvala posjetitelje da u pusno vrijeme dođu u Matulje i dožive tradiciju „na licu mjesta“.
Pusni stol Kvarnera: od slatkih fritula do jela na žlicu
Središnji dio večeri bio je posvećen onome što se najbolje pamti: mirisima, okusima i pričama koje stoje iza recepata. Predstavljeni su pusni specijaliteti iz različitih dijelova Kvarnera, pri čemu je naglasak bio na tradicionalnim jelima i proizvodima koji su u pusnom razdoblju posebno prisutni. U nastavku je pregled onoga što se moglo kušati, uz napomenu da su mnogi zalogaji bili i svojevrsna „razglednica“ pojedine subregije.
Rijeka i Riječki prsten: slastice i čaša koja zaokružuje stol
- mendulača
- fritule a la bakarska torta
- halubajski presnac
- krafne
- kroštule
- kastavska Belica kao prepoznatljiva vinska pratnja
U riječkom i kastavskom kraju pusno vrijeme tradicionalno podrazumijeva snažan „slatki repertoar“, ali i pića koja se povezuju s lokalnim identitetom. Takvi stolovi često su i najbolji uvod u šire karnevalske programe u gradu, pa je za one koji planiraju višednevni boravak koristan i
smještaj u Rijeci tijekom karnevala, osobito oko najposjećenijih vikenda.
Gorski kotar: zimska kuhinja koja grije i okuplja
- krvavice
- kiselo zelje na salatu
- pajtica od maka i sira
- slane kiflice sa svježim sirom
- kuhana rakija
Gorski kotar na ovakvim se manifestacijama često doživljava kao „kontrast“ obali i otocima, ali u gastronomskom smislu upravo to postaje njegova prednost: zimska jela, konzerviranje, kiseli program i tradicionalni suhomesnati proizvodi prirodno se uklapaju u pusno razdoblje.
Crikveničko-vinodolska rivijera: jela koja govore o ribarskoj i primorskoj svakodnevici
- gusta juha „batuda“ iz Crikvenice
- novljanska marinada s palentom
- bribirski prisnac
- frita
Ova je subregija predstavila tipičan spoj primorskih okusa i jela koja su hranila zajednicu u svakodnevici – od juha i marinada do slastica koje su nezaobilazne u karnevalsko vrijeme.
Otok Krk: autorski tanjuri i pjenušac kao potpis
- „broskva na mrazu“
- „mrzlo more“
- presnoc
- pjenušac Biser žlahtine
Krčka ponuda pokazala je kako se tradicija i suvremeni ugostiteljski pristup mogu dopunjavati: uz prepoznatljive lokalne slastice, predstavljeni su i autorski tanjuri koji se oslanjaju na otočne namirnice i ideju sezonalnosti. Za one koji planiraju obilazak kvarnerskih otoka kroz godinu, praktičan je i
smještaj na Kvarneru od otoka do gorja, kao polazišna točka za višednevne rute.
Rab i Lopar: jednostavnost koja počiva na maslinovu ulju
- maslinova ulja
- sočivo kao tradicionalno jelo na žlicu pripremano s grahoricama i maslinovim uljem
Otočna kuhinja često najbolje funkcionira kada je skromna i jasna: nekoliko snažnih namirnica, dobar postupak i recept koji se kuha „kako se oduvijek kuhalo“. Upravo takav dojam ostavlja i rapsko-loparska prezentacija.
Cres: ovčetina, sir i nova torta za turistički jubilej
- palenta škrobić (palenta kuhana u juhi od ovčetine)
- udić (ovčji pršut)
- žgvacet od ovčetine
- creski sir
- fritule od riže
- „Creska rožica“, autorska torta predstavljena povodom obilježavanja 180 godina creskog turizma
Cres se predstavio izrazito identitetski: ovčetina i sir kao otočni „temelj“, uz zanimljivu novost u slastičarskom dijelu – tortu koja želi postati novi prepoznatljiv suvenir okusa.
Lošinj: krokant kao svečani čin i simbol otočne baštine
Lošinjski „krokant“ istaknuo se i formom i ritualom: riječ je o slojevitoj slastici od badema i karameliziranog šećera koja se u tradiciji često povezuje sa svečanim prigodama. Posebnu pažnju privukao je trenutak rezanja krokanta sabljom – detalj koji je na događanju dodatno naglasio karnevalsku estetiku i svečanost otvorenja.
Opatijska rivijera – domaćini: sinergija mjesta, recepata i vinara
- rukavački i zvonejski presnac
- grašnjaki punjeni lovranskim marunom
- ulenjaki
- kroštuli
- repa s fažolom i suhim mesom
- pršut u kruhu
- suhomesnati proizvodi s područja Bregi
- bakalar in bianco i slane ribe
- pjenušac i vina lokalnih proizvođača kao pratnja jelima
U domaćinskom dijelu posebno se naglašavala ideja „sinergije rivijere“: primjerice, povezivanje rukavačke slastice s lovranskim marunom kao namirnicom koja je sama po sebi snažan simbol područja. Takvi detalji možda najbolje objašnjavaju zašto gastronomija na Kvarneru nije samo „ponuda“, nego način na koji se priča o prostoru.
Karnevalska tradicija i zvončari: nematerijalna baština koja ima okus
U kvarnerskom pusnom kontekstu hrana i običaji često su nerazdvojni. Zvončarske skupine i karnevalske udruge nisu samo sudionici povorki, nego i nositelji praksi koje određuju ritam zajednice u prvim mjesecima godine: od okupljanja i ophoda do zajedničkih ručkova, priprema i druženja. Na području Kastavštine i Halubja tradicija zvončara upisana je na UNESCO-ovu reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine, što dodatno pojačava interes javnosti i posjetitelja, ali i odgovornost lokalne zajednice da običaj ostane živ, a ne muzejski.
Za posjetitelje to znači da u pusnom razdoblju na Kvarneru ne dolaze samo „na događaj“, nego ulaze u vrijeme u kojem se lokalni identitet vidi na ulici, čuje u zvonima i osjeća na stolovima. Tko planira obilazak više lokacija – od Matulja i Opatije do Rijeke i zaleđa – može unaprijed razmotriti i
smještaj blizu glavnih karnevalskih zbivanja, jer se programi često nadovezuju iz vikenda u vikend.
Što slijedi nakon otvorenja: kalendar pusnog razdoblja i veliki termini 2026.
Najave na otvorenju nisu ostale na općim porukama. Pusno razdoblje 2026. na Kvarneru donosi niz manifestacija za različite generacije: dječje povorke, zvončarske smotre, karnevalske plesove, glazbene programe i događaje koji spajaju humor, satiru i tradiciju.
U Rijeci se među ključnim datumima ističu izbor kraljice Riječkog karnevala 23. siječnja 2026., Dječja karnevalska povorka 31. siječnja 2026. te Međunarodna karnevalska povorka 15. veljače 2026., događaj koji u pravilu privlači velik broj posjetitelja iz Hrvatske i inozemstva. U Opatiji se kao jedna od najslikovitijih karnevalskih atrakcija najavljuje Balinjerada 8. veljače 2026., tradicionalna utrka vozila na kugličnim ležajevima niz glavnu gradsku ulicu, koja već desetljećima okuplja tisuće gledatelja. Za one koji žele doživjeti ovaj dio rivijere u najživljem zimskom izdanju, praktična opcija je i
smještaj u Opatiji blizu Balinjerade.
Na području Matulja program pusnog vremena proteže se kroz više tjedana, uz ophode zvončara i lokalna događanja po naseljima, što dodatno potvrđuje zašto je upravo ova općina odabrana za početak godine Europske regije gastronomije.
Gastronomija kao razvojna priča: održivost, proizvođači i produljenje sezone
Iza festivalske atmosfere i punih stolova stoji i ozbiljna razvojna ambicija: titula Europske regije gastronomije može biti poticaj da se lokalna proizvodnja i ugostiteljstvo još čvršće povežu, da se autohtoni proizvodi bolje brendiraju, a da se doživljaj destinacije širi izvan ljetnih mjeseci. Posebno je važan naglasak na lokalnim nositeljima – OPG-ovima, malim proizvođačima, vinarima i ugostiteljima – jer upravo oni u praksi čuvaju znanje o namirnicama, receptima i postupcima.
Kvarner u 2026. kroz koncept osam subregija želi izbjeći „jedan veliki centralni događaj“ i umjesto toga pokazati mrežu lokalnih priča. To znači da će posjetitelji tijekom godine imati više prilika doći na različita otvorenja i manifestacije, usporediti kuhinje otoka i gorja, probati tradicionalna pusna jela, ali i vidjeti kako se suvremeni ugostiteljski pristupi oslanjaju na baštinu. U toj priči gastronomija prestaje biti samo „ponuda na tanjuru“ i postaje način razumijevanja prostora: od toga što se sadi i uzgaja, kako se čuva hrana zimi, do toga kako se zajednica okuplja oko običaja. Na Kvarneru je to posebno vidljivo u pusno vrijeme, kada se – uz zvona, maske i povorke – iznova potvrđuje da je hrana dio tradicije, veselja i zajedništva.
Izvori:- IGCAT – objava o dodjeli titule Kvarneru za 2026. ( igcat.org )
- Platforma European Region of Gastronomy – profil Kvarnera i opis koncepta ( europeanregionofgastronomy.org )
- Novi list – najava i kontekst događanja „Festival pusne hrani“ u Matuljima ( novilist.hr )
- Primorsko-goranska županija – objava o edukaciji i pripremama projekta „Kvarner – Europska regija gastronomije 2026.” ( pgz.hr )
- Visit Rijeka – službene informacije o ključnim datumima Riječkog karnevala 2026. ( visitrijeka.hr )
- Visit Opatija – službena najava Balinjerade s datumom održavanja 2026. ( visitopatija.com )
- Visit Matulji (croatia.hr) – pregled pusnog razdoblja i programa na području Matulja ( croatia.hr )
- Turistička zajednica općine Viškovo – informacija o upisu zvončara na UNESCO listu ( visitviskovo.hr )
Kreirano: petak, 16. siječnja, 2026.
Pronađite smještaj u blizini